List Informator
UVODNIK
Osvrt na prvi ogledni postupak u RH i prava korisnika konvertiranih kredita s valutnom klauzulom u CHF
Presudom Trgovačkog suda Zagrebu, P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., pravomoćno potvrđenom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. u dijelu jednostrano promjenjive kamatne stope, a potom i presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. u dijelu valutne klauzule CHF, okončan je spor za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača s kreditima u kojima je ugovorena valuta švicarski franak, uz koju je vezana glavnica. Riječ je o sporu i presudi s vjerojatno najvećim i najdalekosežnijim financijskim posljedicama u povijesti hrvatskog pravosuđa. Do danas, unatoč činjenici da je podneseno oko 30 tisuća tužbi kojima potrošači u individualnim parnicama nastoje ostvariti povrat preplaćenih anuiteta, pozivajući se na učinke kolektivne presude u netom navedenom sporu, još uvijek je relativno otvoreno i nejasno pitanje obeštećenja onih potrošača koji su svoje CHF kredite konvertirali u Euro kredite, a što kroz analizu prvog oglednog spora pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, broj Gos-1/2019 i presudu Suda Europske unije C-118/17 iscrpno prikazuje odvjetnik Igor Metelko.
Autor: Igor Metelko
Sadržaj
Stručni članak
Presudom Trgovačkog suda Zagrebu, P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., pravomoćno potvrđenom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. u dijelu jednostrano promjenjive kamatne stope, a potom i presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. u dijelu valutne klauzule CHF, okončan je spor za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača s kreditima u kojima je ugovorena valuta švicarski franak, uz koju je vezana glavnica. Riječ je o sporu i presudi s vjerojatno najvećim i najdalekosežnijim financijskim posljedicama u povijesti hrvatskog pravosuđa. Do danas, unatoč činjenici da je podneseno oko 30 tisuća tužbi kojima potrošači u individualnim parnicama nastoje ostvariti povrat preplaćenih anuiteta, pozivajući se na učinke kolektivne presude u netom navedenom sporu, još uvijek je relativno otvoreno i nejasno pitanje obeštećenja onih potrošača koji su svoje CHF kredite konvertirali u Euro kredite, a što kroz analizu prvog oglednog spora pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, broj Gos-1/2019 i presudu Suda Europske unije C-118/17 iscrpno prikazuje odvjetnik Igor Metelko.
Stručni članak
“Zamjenjive stvari su one koje se u prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. – res quae pondere, numero, mensura constant“
Stručni članak
Hrvatski sabor donio je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Nar. nov., br. 50/20), koji je stupio na snagu 2. svibnja 2020., a uređuje pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije neprocijenjenog građevinskog zemljišta te stjecanje prava vlasništva i drugih prava na tom zemljištu i određenim građevinama izgrađenima na njemu, i to posebice imovinskopravne odnose između vlasnika neprocijenjenog građevinskog zemljišta i vlasnika građevina izgrađenih na tom zemljištu koje su procijenjene, a koji su kao titulari prava vlasništva utvrđeni Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Nar. nov., br. 92/10), neovisno o tome kako je u zemljišnoj knjizi provedena uknjižba prava vlasništva tog zemljišta. Imajući na umu da su nova rješenja posljedica dobre analize i uvažavanja problema u provedbi starog Zakona, autor smatra da će novi Zakon ispuniti očekivanja.
Stručni članak
Pretpostavka okrivljenikove nedužnosti jedno je od temeljnih ljudskih prava, a zaštićeno je kako nacionalnim, tako i međunarodnim pravnim okvirom. Iako je Direktiva Europske unije 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku[1] prenesena u nacionalni zakonodavni okvir Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku[2], u članku propitujemo i analiziramo doseg i posljedice implementacije kao zaključke iz presude Suda EU C-377/18 od 5. rujna 2019.
Stručni članak
Epidemija bolesti COVID-19 imala je vrlo negativan utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske. Zbog toga je Vlada Republike Hrvatske nizom mjera dala svoj doprinos održavanju razine gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. S obzirom na to da mjere pomoći znatno utječu na Državni proračun Republike Hrvatske, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je stupio na snagu 20. svibnja 2020., a o kojem više informacija donosimo u nastavku.
Stručni članak
Epidemija COVID-19 znatno se odrazila na razinu gospodarske aktivnosti poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj, a samim time i na razinu zapošljivosti. Da bi se očuvala radna mjesta, donesena je mjera Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19), koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ta mjera omogućava sufinanciranje neto iznosa plaće radnika za ožujak, travanj i svibanj 2020. te oslobođenje od plaćanja doprinosa na iznos sufinancirane neto plaće u istom razdoblju. U članku autorica donosi više pojedinosti o toj temi te primjer obračuna tako isplaćene plaće.
Stručni članak
U članku (u svezi s primjerom iz prakse) obrađujemo pitanje izvršnosti odluke o odabiru, izvršnosti rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim je odbijena žalba na odluku o odabiru (na temelju koje može biti sklopljen i izvršavan ugovor o javnoj nabavi/okvirni sporazum) te postupanja naručitelja po presudi Visokog upravnog suda kojom je poništeno takvo rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i ocijenjena osnovanom žalba protiv odluke o odabiru, uključujući zakonitost donošenja odluke o poništenju postupka javne nabave u takvoj situaciji.
Stručni članak
Zaključno s kolovozom 2019., Ugovoru o patentnom pravu pristupile su 42 zemlje, a stupio je na snagu 28. travnja 2005.
Stručni članak
Čl. 36. st. 3., 4., 5., i 6. ZUP-a
SENTENCE
Tužbeni zahtjev za isplatu mirovine po svojoj je pravnoj prirodi imovinskopravni zahtjev kojim se traži isplata određenog novčanog iznosa, i kao takav u nadležnosti je općinskog suda
SENTENCE
Postoji odgovornost za štetu strane koja je ugovorom obećala drugoj ugovornoj strani da će joj treći nešto učiniti ili propustiti, a ovaj to ne učini
SENTENCE
Nakon što Hrvatska mnogo godina nije ispitivala pritužbe na neučinkovitu istragu te nakon što je protiv te države bilo podneseno nekoliko desetaka zahtjeva koji su se odnosili na neučinkovitu istragu, Ustavni sud Republike Hrvatske sada pruža mogućnost strankama da ishode ispitivanje učinkovitosti istraga pod člancima 2. i 3. Konvencije, uzimajući praksu Europskog suda za ljudska prava kao osnovu za svoju ocjenu
Vi pitate - mi odgovaramo
U slučaju kad je dospio cijeli iznos kredita na naplatu zato što korisnik kredita nije platio dva uzastopna anuiteta, koji se rok zastare primjenjuje na tražbinu koja se odnosi na povrat neotplaćenog iznosa kredita? Primjenjuje li se opći zastarni rok ili se primjenjuje kraći zastarni rok koji je određen za povremene tražbine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Poslodavac je radniku, na njegovo traženje, odobrio korištenje neplaćenog dopusta, koje je trajalo od 20. ožujka do 20. svibnja 2020., za vrijeme poremećaja poslovanja zbog epidemije. Radnik se prije nekoliko dana vratio na rad pa nas zanima ima li, i pod kojim uvjetima, pravo na korištenje godišnjeg odmora, odnosno smatra li se neplaćeni dopust prekidom rada, u smislu stjecanja prava na godišnji odmor?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ako fizička osoba daruje zakladi nekretninu koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, postoji li obveza plaćanja poreza na promet nekretnina?
Vi pitate - mi odgovaramo
Nakon nove organizacije upravnih tijela Grada i donošenja novih pravilnika o unutarnjem redu, jedan je službenik stavljen na raspolaganje. Tijekom trajanja raspolaganja otvorilo se radno mjesto u Gradskoj biblioteci (jer je jedna zaposlenica otišla u mirovinu) za koje službenik koji se nalazi na raspolaganju ispunjava formalne uvjete. Međutim, zbog specifičnosti posla, ravnatelj biblioteke ipak želi raspisati javni natječaj radi odabira novog zaposlenika. Je li to dopušteno, ili se u biblioteci mora zaposliti službenik koji je stavljen na raspolaganje?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ako bi se jedna ugovorna strana zbog posljedica uzrokovanih provođenjem mjera zaštite od pandemije COVID-19, zbog kojih je došlo do zastoja u gospodarstvu, pozivala na višu silu, koji bi se trenutak uzeo kao relevantan za nastup više sile i koje su mogućnosti za redefiniranje ugovornog odnosa?