Informator broj 6754 od 24. listopada 2022.

UVODNIK

Treba li vratiti institut zahtjeva za zaštitu zakonitosti?

U nekim europskim državama (primjerice, u Francuskoj) doktrina navodi da se već provodi plan usmjeren na eliminaciju izvanrednih pravnih lijekova (treći stupanj) i ograničavanje uloge sudova na kasaciju u kombinaciji s mogućnošću izbora predmeta od općeg pravnog interesa kao i na uvođenje obveze drugostupanjskim žalbenim sudovima da odluče o meritumu spora, umjesto vraćanja predmeta nižem sudu na ponovno suđenje. No, te mjere polučile su različite rezultate. Analizirajući tuzemni Zakon o parničnom postupku očigledno je da se krenulo u smjeru ograničavanja prava na reviziju jer je nesporno da se izvanrednim pravnim lijekovima svakako produljuje ukupno vrijeme trajanja postupka. Polazeći od teze da pravo regulira konkretna društva koja imaju svoju tradiciju i probleme, autori ispituju opravdanost vraćanja institut zahtjeva za zaštitu zakonitosti.
Autori: doc. dr. sc. Jakob Nakić i izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul

Sadržaj

Treba li vratiti institut zahtjeva za zaštitu zakonitosti?
Autori: Dejan Bodul Jakob Nakić

Stručni članak

U nekim europskim državama (primjerice, u Francuskoj) doktrina navodi da se već provodi plan usmjeren na eliminaciju izvanrednih pravnih lijekova (treći stupanj) i ograničavanje uloge sudova na kasaciju u kombinaciji s mogućnošću izbora predmeta od općeg pravnog interesa kao i na uvođenje obveze drugostupanjskim žalbenim sudovima da odluče o meritumu spora, umjesto vraćanja predmeta nižem sudu na ponovno suđenje. No, te mjere polučile su različite rezultate. Analizirajući tuzemni Zakon o parničnom postupku očigledno je da se krenulo u smjeru ograničavanja prava na reviziju jer je nesporno da se izvanrednim pravnim lijekovima svakako produljuje ukupno vrijeme trajanja postupka. Polazeći od teze da pravo regulira konkretna društva koja imaju svoju tradiciju i probleme, autori ispituju opravdanost vraćanja institut zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Nulla promissio potest consistere, quae ex voluntate promittentis statum capit
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Nulla promissio potest consistere, quae ex voluntate promittentis statum capit, lat. nijedno obećanje ne može se sastojati u tome da obveza nastane samo prema volji dužnika.

Je li moguće korištenje dvaju invalidskih davanja s različitim doprinosima?
Autor: Mihovil Rismondo

Stručni članak

Postoje mirovinski sustavi koji ne priznaju mogućnost primanja dvaju davanja temeljem profesionalne nesposobnosti za rad, prema istoj pravnoj osnovi, ali iz različitih režima doprinosa. Tako je u španjolskom mirovinskom osiguranju došlo do spora oko pitanja mogu li se istovremeno priznati i koristiti oba davanja, makar su im uzroci drukčiji, a drukčiji je i doprinos za ostvarivanje tih prava. Predmet se rješavao na Sudu Europske unije, uz primjenu Direktive 79/7 od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti.

Porezni praktikum: Neoporeziva isplata dara djetetu do 15 godina starosti
Autor: Antonio Prtenjača

Stručni članak

Porezne pogodnosti omogućavaju poslodavcima da svojim radnicima neoporezivo isplaćuju određene nagrade, potpore i naknade. Iako je poreznim propisima propisan prag neoporezivog iznosa, važno je spomenuti da on ne zabranjuje isplatu iznad neoporezivog iznosa, ali je u tom slučaju razlika oporeziva. U ovom poreznom praktikumu pišemo o neoporezivoj isplati dara djetetu do 15 godina starosti.

Razlozi za poništavanje poreznog rješenja donesenog na temelju poreznog nadzora
Autor: Zdravko Vukšić

Stručni članak

Porezno rješenje donosi se na temelju činjenica utvrđenih u poreznom nadzoru. Njime se iskazuje rezultat neposredne primjene propisa u poreznom nadzoru. Međutim, postoje brojni razlozi za poništavanje poreznog rješenja iz poreznog nadzora. Stoga, autor u članku donosi podrobne informacije o razlozima poništavanja navedenog poreznog rješenja, s uvidom u brojnu sudsku praksu te mogućnosti poduzimanja daljnje radnje nakon drugostupanjskog poreznog rješenja.

Povjerljiva osoba i osoba za nepravilnosti - sličnosti i razlike
Autor: Cecilija Tolo

Stručni članak

Povjerljiva osoba, koja se imenuje na temelju Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, i osoba za nepravilnosti, koja se imenuje na temelju Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, obavljaju različite poslove koji imaju različitu svrhu. Ipak, propisi predviđaju i mogućnost da ista osoba istovremeno obavlja obje od navedenih dužnosti. S tim u svezi, autorica pojašnjava razliku između tih dužnosti i ukazuje na nedostatnost pravnog okvira koji uređuje njihovo obavljanje.

Vremeplov: Povelja Ujedinjenih naroda – 24. listopada 1945.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Dana 24. listopada 1945. na snagu je stupila Povelja Ujedinjenih naroda, osnivački akt Ujedinjenih naroda (UN), međuvladine organizacije koja danas broji 193 zemlje članice svijeta. 

Abecedarij upravnog postupka: Izjavljivanje žalbe (1. dio)
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 105. ZUP-a

Naknada štete – opasna stvar
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Preplašeni konj u trku i bez nadzora predstavlja opasnu stvar zbog svoje velike težine i snage.

Obiteljsko pravo – bračni/ izvanbračni ugovor – forma
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U smislu odredbe čl. 255. Obiteljskog zakona, bračni ugovor, a time i ugovor koji bi sklapali izvanbračni partneri glede imovine koju su stekli za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, strogo je formalni pravni posao, kod kojeg je propisan oblik te je propisana ovjera potpisa bračnih (izvanbračnih) drugova. Činjenica da ugovorne strane nisu izvršile ovjeru potpisa čini takav ugovor pravno nevaljanim te izostanak forme ne može biti nadomješten realizacijom ugovora.

Zakon o općem upravnom postupku – osobna dostava, oboriva predmnjeva
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zakonska predmnjeva iz članka 85. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku oboriva je jer stranka može dokazivati da iz opravdanih razloga (liječenje, dulji godišnji odmor…) nije mogla primiti pismeno.

Prekršajno pravo – molba za povrat u prijašnje stanje
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Povrat u prijašnje stanje, u smislu članka 124. stavka 1. Prekršajnog zakona, dopustit će se na molbu okrivljenika samo ako je zbog opravdanih razloga propustio rok za podnošenje pravnog lijeka, a ne i zbog nemogućnosti dolaska na sudsko ročište.

Stvarna prava – stjecanje prava vlasništva – tabularna isprava
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Samo u slučaju ako je vlasništvo stečeno na temelju pravnog posla s ranijim vlasnikom, stjecatelj ima pravo tražiti od dotadašnjeg vlasnika tabularnu izjavu temeljem koje se može upisati u zemljišne knjige.

Marić i Mrđanov protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Podnositeljice zahtjeva nisu pretrpjele značajnu štetu zbog manjkavog obrazloženja upravnih i sudskih odluka jer su svoje zahtjeve za isplatu dospjelih mirovina podnijele nakon proteka roka zastare od tri godine.

Žulić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Ako Dodatak ugovoru nije sadržavao referencu na sudski postupak u tijeku i troškove toga postupka niti je njegovim potpisivanjem udovoljeno tužbenom zahtjevu, podnositelj zahtjeva nije pretrpio značajnu štetu zbog odluke da svaka strana snosi troškove parničnog postupka.

Propisivanje razloga i roka za poništavanje ili ukidanje rješenja u općem aktu

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se u odluci o komunalnom doprinosu propisati da će se obveznicima, koji su ostvarili pravo na djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa, to pravo poništiti ili ukinuti ako u roku od pet godina od dostave rješenja nadležno tijelo utvrdi da je obveznik nekretninu za koju je oslobođen plaćanja komunalnog doprinosa, ili je komunalni doprinos plaćen u manjem iznosu, iznajmio ili prodao?

Likvidacijska metoda vrednovanja poduzeća

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojem je slučaju primjereno koristiti likvidacijsku metodu kao metodu vrednovanja poduzeća? U konkretnom slučaju trgovačko društvo vlasnik je drugog društva.

Polaganje državnog ispita nakon napredovanja u službi

Vi pitate - mi odgovaramo

Službenica županije zaposlena je sa srednjom stručnom spremom i u zakonskom je roku položila državni ispit za srednju stručnu spremu. No, službenica je nastavila obrazovanje uz rad i stekla visoku stručnu spremu pa je, sukladno tome, unaprijeđena i raspoređena na radno mjesto koje odgovara novostečenoj razini obrazovanja. Mora li službenica ponovno polagati državni ispit za visoku stručnu spremu?

Uračunavanje obujma uklonjene građevina i plaćanje komunalnog doprinosa

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se pri ishođenju građevinske dozvole za gradnju nove građevine, koja se namjerava izgraditi na istoj građevnoj čestici na kojoj je postojala građevina koja je uklonjena, obujam te uklonjene građevine uračunati u obračun obujma nove građevine, a radi obračuna komunalnog doprinosa?

Ukidanje dozvole za boravak i rad

Vi pitate - mi odgovaramo

Zaposlio sam kao radnika stranca na temelju uredne dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Međutim, radnik je bez obrazloženja prestao dolaziti na posao. Na temelju koje dokumentacije mogu zatražiti ukidanje dozvole za boravak i rad?

Filteri