Informator broj 6772 od 27. veljače 2023.

UVODNIK

Morske plaže i javni interes u Prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Javni interes uključuje opću dobrobit, što se suštinski razlikuje od privatnih i partikularnih interesa (interesa pojedinaca ili skupina). Autor analizira je li javni interes, uključen u Prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, uspješno unaprijeđen ili je riječ o realizaciji pojedinačnih interesa kroz nejasnu zakonsku terminologiju i zakonske iznimke koje se mogu arbitrarno primjenjivati. To je pitanje posebno zanimljivo u dijelu spomenutog Prijedloga koji se odnosi na morske plaže, koje predstavljaju najvažniji dio turističke ponude na hrvatskoj obali.
Autor: dr. sc. Ante Vuković

Sadržaj

Izmjene Zakona o radu i suzbijanje neprijavljenoga rada
Autor: Iris Gović-Penić

Stručni članak

U organizaciji Novog informatora, 25. siječnja 2023., održan je webinar na temu »Izmjene Zakona o radu, suzbijanje neprijavljenog rada i aktualna praksa radnog prava«, na kojem su postavljena brojna pitanja koja se odnose na prve dvojbe i nedoumice u primjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22) i Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (Nar. nov., br. 151/22). S obzirom na aktualnost teme za širu stručnu javnost, za naše smo čitatelje priredili odgovore na pitanja s tog webinara. U Informatoru broj 6771 od 20. veljače 2023. objavili smo pitanja i odgovore koji se tiču izmjena Zakona o radu, a u ovom broju lista ona vezana uz Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada**.

Europska konvencija o ljudskim pravima i klimatske promjene
Autori: Jasna Omejec Eduard Kunštek

Stručni članak

U povodu 25. godišnjice Europske konvencije o ljudskim pravima u Republici Hrvatskoj, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je 4. studenoga 2022. panel diskusija o važnosti Konvencije za nacionalni pravni poredak. U ovom broju Informatora objavljujemo rad koji su u povodu te važne obljetnice pripremili prof. dr. sc. Jasna Omejec (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof. dr. sc. Eduard Kunštek (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci). Rad ispituje mogućnosti novog, tzv. „zelenog čitanja“ Konvencije.

Vremeplov: Solunski edikt (Cunctos populos) – 27. veljače 380. godine
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Više od pola stoljeća nakon što je Konstantin Veliki (rimski car koji je Rimskim Carstvom vladao između 306. i 337. godine) Milanskim ediktom iz 313. godine zaustavio progon kršćana u Carstvu, kršćanstvo, konkretno nicejski oblik kršćanstva postao je službena religija u Carstvu, i to Solunskim ediktom, poznatim još pod imenom Cunctos populos, koji je donio car Teodozije I., zajedno sa svojim suvladarima Gracijanom i Valentinijanom II., 27. veljače 380.

Morske plaže i javni interes u Prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
Autor: Ante Vuković

Stručni članak

Javni interes uključuje opću dobrobit, što se suštinski razlikuje od privatnih i partikularnih interesa (interesa pojedinaca ili skupina). Autor analizira je li javni interes, uključen u Prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, uspješno unaprijeđen ili je riječ o realizaciji pojedinačnih interesa kroz nejasnu zakonsku terminologiju i zakonske iznimke koje se mogu arbitrarno primjenjivati. To je pitanje posebno zanimljivo u dijelu spomenutog Prijedloga koji se odnosi na morske plaže, koje predstavljaju najvažniji dio turističke ponude na hrvatskoj obali.

Traditio iuridica: Iuramentum de malitia
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Iuramentum de malitia, lat. prisega o malicioznom postupanju, oblik je prisege razvijen u rimskoj pravnoj tradiciji koji se davao pri traženju, predlaganju ili odbijanju pojedinačnih procesnih radnji ili sredstava.

Osnivanje trgovačkih društava i rad stranaca u Republici Hrvatskoj
Autor: Nenad Šimunec

Stručni članak

Inozemni ulagač, pravna ili fizička osoba, može u Republici Hrvatskoj osnovati bilo koji oblik trgovačkog društva, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o trgovačkim društvima. O čemu se sve mora voditi računa i kakva su zakonska ograničenja i uvjeti te kakav propisani postupak treba provesti, autor analizira u ovom članku.

Porezni praktikum: Oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost za financijske usluge (II.)
Autor: Ana Adorić

Stručni članak

U rubrici Porezni praktikum obavljenoj u Informatoru, broj 6769 od 6. veljače 2023., pisali smo o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost za financijske usluge odnosno usluge osiguranja i reosiguranja te odobravanja kredita i zajmova. S obzirom na brojnost financijskih usluga, u ovom poreznom praktikumu nastavljamo s prikazom oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost za financijske usluge s fokusom na transakcije vezane uz valute te dionice, udjele u trgovačkim društvima, obveznice i druge vrijednosne papire.

Abecedarij upravnog postupka: Postupanje i ovlasti drugostupanjskog tijela u povodu žalbe
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 115. st. 3.-5. ZUP-a

Prikaz neoporezivih primitaka u sustavu poreza na dohodak
Autor: Antonio Prtenjača

Stručni članak

Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. uvela je euro kao službenu valutu. Prilagodba hrvatskog zakonodavstva bila je sveobuhvatna pa je u tom smislu bilo potrebno prilagoditi i porezne propise.

Organizirani kriminal kao razlog za istražni zatvor
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Način počinjenja kaznenog djela koji se predmetnom optužnicom stavlja na teret okrivljeniku, i to da je bio povezan u jednu strukturiranu cjelinu u kojoj su bile jasno podijeljene uloge svakoga od okrivljenika, a njihova kontinuirana međusobna komunikacija, dobra organiziranost i povezanost, jasno razgraničene uloge, međunarodni karakter terećenih kaznenih djela, duljina inkriminiranog razdoblja te lukrativni motivi međusobne povezanosti okrivljenika upućuju na visok stupanj kriminalne volje i upornosti te opravdavaju određivanje mjere istražnog zatvora.

Parnični postupak – zahtjev za mirno rješenje spora – tužba radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U parničnim postupcima povodom tužbi radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji ne postoji obveza za obraćanje sa zahtjevom za mirno rješenje spora stranaka u smislu odredbe čl. 186.a st. 1. Zakona o parničnom postupku.

Zakon o upravnim sporovima – dokazivanje „jednakosti oružja“
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nije riječ o povredi načela jednakosti oružja ako je tužitelj jasno i izričito odustao od adekvatnog dokaznog prijedloga.

Rok zastare
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

U kombiniranoj polici osiguranja kojom je ugovoreno i životno osiguranje i osiguranje od nesretnog slučaja (neživotno osiguranje), ovisno o tome koji se osigurani slučaj dogodio, treba se primijeniti zastarni rok od pet godina ako je riječ o životnom osiguranju, a rok od tri godina ako je riječ o neživotnom osiguranju.

Halet protiv Luxemburga
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Zviždaču koji je osuđen zbog otkrivanja dokumenata poslodavca, koji su bili važni za javnu raspravu o izbjegavanju poreza, povrijeđeno je pravo na slobodu izražavanja iz članka 10. Konvencije.

Troškovi pogreba i vjerskog obreda i dug ostavitelja

Vi pitate - mi odgovaramo

Smatraju li se troškovi pogreba i vjerskog obreda dugom ostavitelja za koji odgovaraju nasljednici? Naime, jedna od sunasljednica platila je ukupan trošak pogreba ostavitelja (svog oca) pa sada potražuje razmjeran dio toga iznosa od ostalih sunasljednika, sukladno njihovim suvlasničkim udjelima.

Mogućnost dodatnog rada radnika kod više poslodavaca

Vi pitate - mi odgovaramo

Smije li radnik u dodatnom radu raditi kod više od jednog poslodavca?

Zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva

Vi pitate - mi odgovaramo

Od kada je tuženik u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva – od trenutka kada je postavljen ili od trenutka kada je šteta dospjela, odnosno može li tuženik biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego što je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva?

Trajanje vježbeničkog staža

Vi pitate - mi odgovaramo

Grad je raspisao natječaj za prijam vježbenika. Jedan od prijavljenih kandidata u dokumentaciji je naveo da ima ukupno 10 mjeseci radnog iskustva, koje je stekao radeći u upravnom tijelu županije. Može li u tom slučaju osoba biti primljena kao vježbenik i, ako može, koliko traje vježbenički staž?

Zamjena zamjenika člana predstavničkog tijela

Vi pitate - mi odgovaramo

Člana predstavničkog tijela općine kojemu mandat miruje mijenja zamjenik člana koji je imenovan sukladno Zakonu. Međutim, na posljednjoj je sjednici zamjenik člana podnio ostavku na svoju dužnost. S obzirom na to da izabrani član predstavničkog tijela ne namjerava prekinuti mirovanje svoga mandata, kako treba postupiti u slučaju kada zamjenik člana predstavničkog tijela da ostavku?

Način isplate drugog dohotka u 2023.

Vi pitate - mi odgovaramo

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave povremeno angažira fizičke osobe za obavljanje pojedinog jednokratnog posla temeljem ugovora o djelu. Osoba koja je izvršila posao i kojoj se treba obaviti isplata nema otvoren žiro-račun u banci pa se postavlja pitanje je li dopušteno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave isplatiti drugi dohodak temeljem ugovora o djelu na tekući račun osobe?

Filteri