Stručni članak

Istražni zatvor prema hrvatskom zakonodavstvu može biti određen tijekom kaznenog postupka (fakultativni istražni zatvor), ali mora biti određen pri izricanju kazne zatvora od pet godina ili više u trenutku donošenja nepravomoćne presude (obligatorni istražni zatvor), čak i u slučajevima kada se okrivljenik tijekom kaznenog  postupka branio sa slobode. Autori u članku stavljaju naglasak na obligatorni istražni zatvor te analiziraju odnos hrvatskog zakonodavca prema toj mjeri, koja je, kako smatraju, inercijom preuzeta iz zakonodavstva bivše SFRJ, i od tada se po svom sadržaju nije mijenjala. Poseban osvrt dan je u odnosu na VIII. Novelu Zakona o kaznenom postupku iz prosinca 2019., kojim su dopunjene odredbe o obligatornom istražnom zatvoru, ali samo u odnosu na rok trajanja. Autori daju i komparativan prikaz zakonodavstava zemalja u okruženju te drugih europskih zemalja u odnosu na koja se ispostavlja da je hrvatski pristup prema ovoj mjeri usamljen.

Stručni članak

»Najbolji toplomjer za napredak jedne nacije je njezin odnos prema ženama«Swami Vivekananda**

Stručni članak

U članku autor kritički raspravlja o odredbama važećeg Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Nar. nov., br. 143/13 i 98/19 - u nastavku teksta: ZBPP) koje predstavljaju pravni okvir uređenja instituta primarne pravne pomoći u svjetlu preliminarnih organizacijskih i praktičnih učinaka koji su posljedica inicijalnog ostvarivanja njegova sadržaja od upravnih tijela županija, vodeći računa da je riječ o jednom od važnih poslova državne uprave povjerenih jedinicama područne (regionalne) samouprave sistemskom reformom započetom donošenjem Zakona o sustavu državne uprave 2019. (Nar. nov., br. 66/19 - u nastavku teksta: ZSDU).

Stručni članak

Tri razine hrvatskih sudova odlučile su da Republika Hrvatska nije odgovorna za ponašanje pripadnika Zbora narodne garde koji je, noseći službenu uniformu, izvan radnog vremena sudjelovao u pokušaju ubojstva. Tek je Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio da se ne može smatrati da je počinitelj djelovao kao privatna osoba, bez službenih ovlasti. Autor predstavlja odluku Ustavnoga suda i pojašnjava kako je pravo na život zaštićeno hrvatskim Ustavom, Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i praksom Europskog suda za ljudska prava.

Stručni članak

Čl. 50. ZUP-a

Stručni članak

Dana 10. studenoga 1975. u talijanskom gradu Osimu, pokraj Ancone, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Republika Italija potpisale su Sporazum o delimitaciji granične linije za dio koji kao takav nije naveden u Mirovnom sporazumu od 10. veljače 1947.[1] s deset aneksa te Sporazum o razvitku gospodarske suradnje s četiri aneksa.  

Stručni članak

Približavanjem kraja godine započinju aktivnosti u jedinicama samouprave oko postupka predlaganja i donošenja proračuna za sljedeću godinu. Ako u propisanom roku proračun ne bude donesen, Vlada Republike Hrvatske će raspustiti predstavničko tijelo ili razriješiti nositelja izvršnih ovlasti zajedno s njegovim zamjenikom, odnosno zamjenicima. Posljedice nedonošenja proračuna uređene su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, stoga autorica donosi podsjetnik na razloge nedonošenja proračuna te opisuje zakonske odredbe koje reguliraju posljedice nedonošenja proračuna.

Stručni članak

Regula sine possessione praescriptio non procedit formulirana je u srednjovjekovnom kanonskom pravu, preciznije rečeno, u zbirci kanonskog prava Liber Sextus (5, 13, 3), pape Bonifacija VIII . iz 1298. godine.

Stručni članak

U članku mr. sc. Miljenko A. Giunio ukazuje na dvojbe oko zadržavanja ili destruiranja zateznokamatno revalorizirane glavnice novčanog potraživanja, u skladu s propisima u primjeni do 1. travnja 1994. Tijekom desetljeća stajalište o respektiranju ili destrukciji revalorizirane glavnice bilo je predmet mnogih parnica. Danas, kad je stvar razriješena na najkvalificiranijem mjestu, stajalištem Građanskog odjela Vrhovnoga suda RH iz studenoga 2019., neočekivano se javljaju mišljenja, interpretacije toga stajališta, uz izražavanje mišljenja o »neretroaktivnosti« sudskog stajališta, po ugledu na (načelnu) neretroaktivnost zakona. Autor zaključuje da je takvo stajalište apsolutno neprihvatljivo, pogrešno te ne samo pravno, nego i logički neprimjenjivo.

SENTENCE

Pravo na slobodu izražavanja u sudnici u okviru obrane u kaznenom postupku, pravo je koje uživa konvencijsku zaštitu te se ograničenje tog prava može prihvatiti samo u iznimnim okolnostima u demokratskom društvu

SENTENCE

Povreda postupovnih pravila o dopustivosti izjavljivanja revizije zbog evidentnog propusta Vrhovnog suda, dovodi do nemogućnost ostvarenja pravo na pristup sudu

SENTENCE

Za suđenje u prvom stupnju zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 1. u svezi s člankom 153. stavkom 1. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19) nadležan je županijski sud.

SENTENCE

Županijski sud nadležan je suditi u prvom stupnju za osnovno kazneno djelo iz čl. 153. st. 1. KZ/11, kao i za kvalificirani oblik tog djela iz čl. 154. st. 1. KZ-a

SENTENCE

Ako je ugovorom o financijskom leasingu predviđeno da korisnik leasniga može predmet leasinga davati u podzakup, to njegovo pravo prestaje otkazom ugovorao leasingu, kao i njegovo pravo potraživati zakupninu temeljem ugovora o podzakupu

SENTENCE

Ne smatra se promjenom optužnog prijedloga situacija u kojoj sud prilagodi činjenični opis djela prekršaja ako je do toga došlo kao posljedica usklađivanja opisa radnje prekršaja za koji se optuženika proglašava krivim, s rezultatima provedenog dokaznog postupka

SENTENCE

Ako jedinica lokalne samouprave u upravnom sporu sudjeluje kao zainteresirana osoba, radi zaštite svojih prava i pravnih interesa (a ne kao tijelo u obavljanju javnih ovlasti), ne može biti oslobođena plaćanja sudske pristojbe na temelju članka 16. stavka 1. točke 2. Zakona o sudskim pristojbama

Vi pitate - mi odgovaramo

Osoba je već godinama korisnik kuće, i s te osnove obveznik plaćanja komunalne naknade. Zbog neurednog podmirivanja obveza, protiv osobe je pokrenut i ovršni postupak za dio komunalne naknade iz 2019. Međutim, riječ je o kući koja je bila vlasništvo preminule osobe, a ostavinska je rasprava provedena tek desetak godina nakon smrtiostavitelja. U ostavinskoj je raspravi sud svakom od nasljednika dodijelio idealni dio, odnosno jednu trećinu kuće. Treba li sada, kada su poznati nasljednici i veličina udjela u vlasništvu kuće, neplaćeno dugovanje iz razdoblja prije ostavinske rasprave podijeliti na sve nasljednike, sukladno veličini njihovih vlasničkih udjela na kući?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li sud dužan osigurati da se predmeti koje rješava dovršavaju prema redoslijedu njihova zaprimanja?

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik i poslodavac sporazumjeli su se o prestanku ugovora o radu i definirali bitna pitanja u svezi s prestankom rada. Poslodavac je sastavio dokument koji je nazvao “Odluka o prestanku ugovora o radu”, u njemu je naveo da “ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme prestaje zbog prestanka potrebe za radom radnika, zbog gospodarskih razloga/smanjenja obima posla”, a potpisali su ga i poslodavac i radnik. Može li se u tom slučaju govoriti o jednostranoj odluci poslodavca (otkazu ugovora o radu) ili o sporazumu ugovornih strana? Naime, na Zavodu za zapošljavanje takvu ispravu nisu prihvatili kao temelj za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslodavac namjerava zbog pogoršavanja epidemiološke situacije uzrokovane virusom COVID-19 odrediti da svi radnici, kod kojih je to moguće, rade od kuće. Prilikom rada od kuće radniku mogu nastati razni povećani troškovi, primjerice povećani troškovi električne energije, grijanja, korištenja vlastite opreme, potrošnog materijala i slično. Stoga je namjera poslodavca, osim redovite mjesečne plaće, isplatiti radnicima koji će raditi od kuće paušalni dodatak uz mjesečnu plaću u svrhu namirenja uvećanih troškova koji će izvjesno nastati. Može li se dodatak uz mjesečnu plaću isplatiti tako da se time namiruje naknada troškova za rad na izdvojenom mjestu rada i je li takva isplata neoporeziva?