Informator broj 6703 od 01. studenog 2021.

UVODNIK

Što donosi novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima

Hrvatski sabor nedavno je donio novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 111/21), koji je posljedica usklađenja s brojnim direktivama Europske unije i međunarodnim ugovorima u području autorskog i srodnih prava te se njime osiguravaju i pretpostavke za provedbu dviju uredbi Europske unije u području autorskog prava. Ovaj propis među najvažnijim ciljevima ima prilagođavanje autorskopravnog okvira jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije i osiguravanje pravičnog balansa na razmeđi vrlo suprotstavljenih i polivalentnih interesa raznovrsnih skupina zainteresiranih dionika. U članku autorica donosi pregled najvećih novosti, osobito onih koje se odnose na proširenje kataloga autorskih djela i novosti u uređenju nezaštićenih tvorevina, sadržaj autorskog prava prilagođen digitalnom tržištu te novi pravni režim autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, državnoj i javnoj službi, s kritičkim osvrtom i pojašnjenjem zahtjeva i prijedloga interesnih skupina u tom području.
Autorica: izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković

Sadržaj

Što donosi novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima
Autor: Romana Matanovac Vučković

Stručni članak

Hvatski sabor nedavno je donio novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 111/21), koji je posljedica usklađenja s brojnim direktivama Europske unije i međunarodnim ugovorima u području autorskog i srodnih prava te se njime osiguravaju i pretpostavke za provedbu dviju uredbi Europske unije u području autorskog prava. Ovaj propis među najvažnijim ciljevima ima prilagođavanje autorskopravnog okvira jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije i osiguravanje pravičnog balansa na razmeđi vrlo suprotstavljenih i polivalentnih interesa raznovrsnih skupina zainteresiranih dionika. U članku autorica donosi pregled najvećih novosti, osobito onih koje se odnose na proširenje kataloga autorskih djela i novosti u uređenju nezaštićenih tvorevina, sadržaj autorskog prava prilagođen digitalnom tržištu te novi pravni režim autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, državnoj i javnoj službi, s kritičkim osvrtom i pojašnjenjem zahtjeva i prijedloga interesnih skupina u tom području.

TUĐA RUKA NIČIJE PRAVO NE SKRAĆUJE
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Navedenu pravnu izreku formulirao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834. – 1908.), uvrstivši je u čl. 1004. svoje iznimno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. godine.

Jamstvo za ozbiljnost ponude u postupcima javne nabave
Autor: Ante Loboja

Stručni članak

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16 – u nastavku teksta: ZJN 2016) propisuje pravila o postupcima javne nabave koje provode javni ili sektorski naručitelji radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja. Autor u članku obrađuje pitanja u vezi s jamstvima koja naručitelj može zahtijevati u postupku javne nabave, s posebnim naglaskom na jamstvo za ozbiljnost ponude, kroz praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u nastavku teksta: Državna komisija) i Visokoga upravnog suda RH (u nastavku teksta: VUS)1.

Pravo subrogacije osiguratelja
Autor: Berislav Matijević

Stručni članak

Subrogacija je vrlo važan institut imovinskog prava osiguranja, koji autor obrađuje u ovom članku, s posebnim osvrtom na subrogaciju osiguratelja. Riječ je o promjeni osobe vjerovnika u obveznom odnosu u slučaju kada treća osoba ispuni vjerovnikovu tražbinu i time preuzme mjesto i prava koja je prethodni vjerovnik imao prema dužniku (personalna subrogacija1). Također, pojašnjava distinkciju prava subrogacije osiguratelja i nekih drugih instituta građanskog prava (npr. ustupanja tražbine - cesije), a posebice prava regresa osiguratelja.

Javna objava izvješća po državama za multinacionalna poduzeća
Autor: Jelena Korica

Stručni članak

Javnom objavom izvješća o plaćenom porezu i drugim pokazateljima gospodarske djelatnosti po državama nastoji se povećati korporativna transparentnost velikih multinacionalnih poduzeća. Multinacionalna poduzeća iz Europske unije s prihodima većima od 750 milijuna eura morat će objaviti informacije o porezu na dobit koji plaćaju, a jednako će se odnositi i na multinacionalna poduzeća iz trećih zemalja koja posluju u Europskoj uniji. U članku autorica donosi više informacija o navedenoj temi.

Drugi dohodak temeljem razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
Autor: Gordana Lončar

Stručni članak

Tijekom godine Porezna uprava prikuplja i uspoređuje podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba. U slučaju utvrđenih odstupanja, podaci se provjeravaju, a ako porezni obveznik ne dokaže izvore sredstava za stjecanje imovine, Porezna uprava će poreznom obvezniku utvrditi drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena. Porez na dohodak po toj osnovi iznosi 30% i uvećava se za 100% te možebitni prirez. Svrha propisivanja tako visoke porezne stope za nerazmjernu imovinu jest odvraćajući učinak od mogućih nezakonitih postupaka. U članku autorica donosi više pojedinosti o toj temi.

Ciljevi novih zakonskih rješenja u gospodarenju otpadom
Autor: Sanja Radović

Stručni članak

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj od 31. srpnja 2021. uređeno je novim Zakonom o gospodarenju otpadom. Tim se Zakonom nacionalno zakonodavstvo usklađuje s izmijenjenim i dopunjenim EU direktivama iz područja gospodarenja otpadom i propisuju mjere u svrhu ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, kojima je gospodarenje otpadom integrirano u kružno gospodarstvo. Autorica predstavlja nova zakonska rješenja i pojašnjava kako će ona utjecati na gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj.

Vremeplov: Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta) – 1. studenoga 1993.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Dana 1. studenoga 1993. na snagu je stupio Ugovor o Europskoj uniji, koji je 7. veljače 1992. potpisalo 12 zemalja članica Europskih zajednica u Maastrichtu (Nizozemska). Zbog mjesta potpisivanja naziva se još i Ugovor iz Maastrichta, a skraćenica na engleskom jeziku je TEU, izvedena iz naziva Treaty on European Union. Tim Ugovorom označena je nova faza u procesu europskih integracija – stvorena je Europska unija, koja se temelji na tri stupa: Europskim zajednicama, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te suradnji u području pravosuđa i unutarnjih poslova.1

Abecedarij upravnog postupka: Određivanje rokova
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 79. ZUP-a

Obiteljski život – susreti i druženja roditelja s maloljetnim djetetom
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zabrana susreta i druženja oca s djetetom i ograničenje kontakta na pisanu pošiljku jednom mjesečno čiji će sadržaj kontrolirati majka, ne dovodi do povrede prava na poštovanje obiteljskog života, u okolnostima kada je vještačenjem nedvojbeno utvrđeno da susreti i druženja oca s djetetom, čak i u kontroliranim uvjetima i pod nadzorom, imaju negativne posljedice na dijete i predstavljaju rizik za njegov razvoj, a otac je u kaznenom postupku osuđen zbog više kaznenih djela na štetu djeteta i majke te mu je bila izrečena mjera opreza zabrane približavanja.

Parnični postupak – proglašenje ovrhe nedopuštenom – pravni interes
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Tužitelj koji je pravomoćnim rješenjem suda donesenog u ovršnom postupku upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom može, postupajući sukladno tom rješenju podnijeti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a sud može po toj tužbi provesti parnični postupak, pa iako je prije podnošenja tužbe ovrha dovršena.

Obvezno pravo – poništenje ugovora
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Poništaj ugovora može se izreći samo sudskom presudom koja ima konstitutivan učinak.

Postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama – rješenje o uklanjanju građevine
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako je izvršenik uklonio bespravno sagrađenu građevinu, a zatim je ponovno izgradio/postavio na istoj nekretnini, s koje mu je inspekcijskim rješenjem naloženo uklanjanje, nema temelja za izricanje novčane kazne radi izvršenja rješenja o uklanjanju, već za donošenje novog rješenja o uklanjanju.

Prekršajno pravo – obnova prekršajnog postupka u korist okrivljenika
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zahtjevu za obnovu prekršajnog postupka u kojem okrivljenik ističe da je presuda utemeljena na lažnom iskazu svjedoka, mora se priložiti pravomoćna presuda kao dokaz da je navedena osoba proglašena krivom za takvo kazneno djelo.

Karrar protiv Belgije
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Europski sud za ljudska prava utvrdio je da dolazak na mjesto počinjenja kaznenog djela suca koji je sudjelovao u kaznenom postupku, kao i činjenica da se predsjednik suda tjedan dana prije početka kaznenog postupka sastao s majkom žrtava, dovodi u pitanje nepristranost suda te utječe na pravo okrivljenika na pošteno suđenje.

Premještaj policijskog službenika po potrebi službe

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li policijski službenik po potrebi službe biti premješten na radno mjesto za koje je predviđeno niže zvanje od zvanja koje službenik ima u trenutku premještaja?

Jednostrani raskid potrošačkog ugovora

Vi pitate - mi odgovaramo

Kupac (fizička osoba) kupio je od našeg trgovačkog društva proizvod iz našeg prodajnog asortimana tako da ga je naručio telefonskim putem. Proizvod je plaćen po ponudi i dostavljen kupcu prije nekoliko mjeseci, bez posebne upute o pravu na povrat proizvoda. Kupac je naknadno utvrdio da u svom stanu ne može izvršiti građevinske radove nužne za ugradnju proizvoda te da mu je proizvod neupotrebljiv, iako nije imao primjedbi na kvalitetu i funkcionalnost samog proizvoda. Ima li kupac zakonsku osnovu vratiti proizvod i tražiti povrat novca, odnosno jesmo li mi kao proizvođač i prodavatelj proizvoda, u ovom slučaju, obvezni prihvatiti povrat proizvoda i kupcu vratiti novac koji nam je uplatio za taj proizvod?

Dostava dokaza radi isplate COVID dodatka

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako je primatelj mirovine s inozemnim elementom propustio pravovremeno dostaviti dokaz o iznosu mirovine koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja radi isplate jednokratnog novčanog primanja – COVID dodatka, može li se taj dokaz dostaviti naknadno?

Imenovanje člana nadzornog odbora trgovačkog društva

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li prihvatljivo da općinski načelnik predstavničkom tijelu kao kandidata za člana nadzornog odbora trgovačkog društva (d.o.o.) u vlasništvu Općine predloži člana predstavničkog tijela, odnosno može li predstavničko tijelo svojeg člana imenovati članom nadzornog odbora trgovačkog društva u vlasništvu Općine?

Nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje i ponovna dostava osnove u redoslijed naplate

Vi pitate - mi odgovaramo

Što se događa s osnovama maknutima iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, hoće li ih Fina uništavati po proteku tri godine? Također, može li se za osnove za plaćanje koje je Fina prestala izvršavati ponovno podnijeti zahtjev za naplatu?

Filteri