List Informator
UVODNIK
Novela Zakona o upravnim sporovima
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 110/21) četvrto je noveliranje toga Zakona od njegova stupanja na snagu. Najnovije izmjene i dopune pretežito su tehničko-postupovne naravi, i usmjerene prema intenzivnijem korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom sporu. Doc. dr. sc. Alen Rajko pojašnjava pojedine izmjene i dopune Zakona o upravnim sporovima i ukazuje na konkretne promjene koje će se u upravnom sporu dogoditi.
Autor: doc. dr. sc. Alen Rajko
Sadržaj
Stručni članak
Citiranu pravnu izreku formulirao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834. – 1908.), uvrstivši je u čl. 994. svoje epohalno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. godine.
Stručni članak
S obzirom na to da u praksi sudova, unatoč postojanju isprave kojoj Ovršni zakon daje svojstvo ovršne isprave, susrećemo primjere da vjerovnik tražbine koji ima takvu ispravu pokreće parnični postupak, i to podnošenjem kondemnatorne tužbe, postavlja se pitanje treba li sud ispitivati postojanje pravnog interesa kod takvih kondemnatornih tužbi.
Stručni članak
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 110/21) četvrto je noveliranje toga Zakona od njegova stupanja na snagu. Najnovije izmjene i dopune pretežito su tehničko-postupovne naravi, i usmjerene prema intenzivnijem korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom sporu. Doc. dr. sc. Alen Rajko pojašnjava pojedine izmjene i dopune Zakona o upravnim sporovima i ukazuje na konkretne promjene koje će se u upravnom sporu dogoditi.
Stručni članak
Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), Crna Gora je odlukom Skupštine SFRJ, 27. travnja 1992., kao republika ušla u zajednicu s Republikom Srbijom tvoreći federaciju pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija.
Stručni članak
Volontiranje, kao dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojim se obavljaju usluge i aktivnosti za dobrobit druge osobe ili zajednice, prvi je put u Republici Hrvatskoj cjelovito uređeno Zakonom o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07) iz 2007., koji je izmijenjen i dopunjen 2013., Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 22/13). Tim izmjenama i dopunama Zakona mnoga pitanja važna za volonterstvo detaljnije su uređena. S obzirom na to da je volontiranje važno za razvoj otpornosti zajednice u izvanrednim okolnostima i različitim kriznim situacijama, kao što su poplave, izbjeglička kriza, pandemija i potresi, pokazalo se i da tako izmijenjen i dopunjen Zakon o volonterstvu ima nedostatke, koji se ogledaju u otežanom postupanju organizatora volontiranja i samog volontiranja kao takvog. Iz tih razloga donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 84/21 - u nastavku teksta: Zakon), koji se primjenjuje od 31. srpnja 2021., a o čijim novostima pišemo u nastavku.
Stručni članak
Više se predlagatelja obratilo Ustavnom sudu s prijedlogom za ocjenu ustavnosti Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, osobito kada se ta vrijednost utvrđuje u postupku izvlaštenja. Ustavni je sud odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, a autor predstavlja argumente kojima je Ustavni sud obrazložio svoja stajališta.
Stručni članak
Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje objavile su Smjernice o dubinskoj analizi poslovnih subjekata EU radi rješavanja rizika od prisilnog rada u njihovu poslovanju i lancima opskrbe1. Objavljujući te Smjernice, Josep Borrell Fontelles, visoki predstavnik Europske unije, identificirao je prisilni rad kao ne samo ozbiljno kršenje ljudskih prava, već i vodeći uzrok siromaštva i prepreka gospodarskom razvoju. Naglasio je da će Smjernice pomoći poslovnim subjektima iz Europske unije da osiguraju da njihove aktivnosti ne pridonose praksi prisilnog rada u bilo kojem sektoru, regiji ili zemlji.
Stručni članak
U Informatoru, broj 6700 objavili smo prvi dio ovog članka, pa u nastavku donosimo još dvije odluke Suda EU povezane s praksom domaćih sudova u postupcima za zaštitu od diskriminacije u radnim odnosima, jer osim domaćih pravnih izvora na umu treba imati pravne izvore, stajališta i odluke koje objavljuje Sud EU.
Stručni članak
Stručni članak
Jedan od ciljeva Europske unije je održavanje slobode, sigurnosti i pravde pa sukladno tome ona donosi pravila koja bi dovela do nesmetanog funkcioniranja njezina unutarnjeg tržišta, što se, između ostalog, postiže donošenjem jedinstvenih pravila vezanih uz nadležnost jer nacionalni propisi tu materiju reguliraju različito. Iz tog razloga Vijeće Europske unije donijelo je nekoliko uredbi koje se tiču nadležnosti1, a koje se obvezatno primjenjuju u svim državama članicama EU kada je riječ o postupku u kojem postoji međugranični element između država članica EU2. U ovom članku autorica se bavi reguliranjem nadležnosti u civilnim i trgovačkim stvarima u odnosu na potrošačke ugovore, koju uređuje Uredba Brisel Ia, s posebnim osvrtom na tumačenje samog pojma potrošačkog ugovora i potrošača, a sve kroz praksu Suda EU.
Stručni članak
Čl. 78. st. 1. i 2. ZUP-a
SENTENCE
Prilikom donošenja odluke o otkazu ugovora o radu, poslodavac može uz zakonom propisane socijalne kriterije (trajanje radnog odnosa, starost, invalidnost i obveze uzdržavanja koje terete radnika), uzeti u obzir i druge dodatne kriterije (npr. učinkovitost, stručnost, kvalitetu obavljenog posla, status branitelja Domovinskog rata). Međutim, poslodavac zakonom propisane socijalne kriterije ne smije zanemariti, kao npr. tako da ocijeni važnost zakonom propisanih socijalnih kriterija u opsegu od samo 30 %
SENTENCE
Neovisno o tome je li tuženicima u parničnom postupku iz kojeg proizlazi ovršna isprava trebalo solidarno naložiti isplatu parničnog troška ili nije, solidarnost se uvijek treba izričito navesti u presudi. Kako se solidarnost ne podrazumijeva, tako tuženik u svakom slučaju nema pravo na temelju takve ovršne isprave tražiti naplatu cjelokupnog parničnog troška od tužitelja
SENTENCE
Za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata potrebno je, uz uvjet pripadnosti nekoj od sastavnica oružanih snaga RH, kumulativno ispuniti i uvjet sudjelovanja u obrani suvereniteta u intenzitetu iz članka 3. stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
SENTENCE
Neadekvatno ili pogrešno reagiranje, kao refleksna reakcija oštećenika, bez utjecaja je na konkretnu kaznenu odgovornost optuženika
SENTENCE
Europski sud za ljudska prava utvrdio je da su dva postupka u predmetu podnositelja zahtjeva bila dijelom integriranog i koherentnog pristupa kažnjavanja nasilja u obitelji prema hrvatskim zakonima te stoga nije bilo povrede načela ne bis in idem
Vi pitate - mi odgovaramo
Budući da dobro uspostavljen sustav financijskog upravljanja i kontrole postupka javne nabave zahtijeva jasno postavljen lanac odgovornosti svih uključenih te da se pri prijenosu ovlasti i odgovornosti treba uvažavati načelo razdvajanja dužnosti, treba li u svakoj fazi biti imenovana druga osoba zadužena za izvršavanje svake od navedenih faza (za pripremu postupka i izradu dokumentacije o nabavi, za objavu poziva na nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama, za otvaranje ponuda te za pregled, ocjenu i usporedbu ponuda, sastavljanje zapisnika s prijedlogom odluke o odabiru ili poništenju) ili neke od faza (i koje) može izvršavati ista osoba?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se sporazum stranaka koji sadržava klauzulu ovršnosti, a koji je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, dostaviti na izravnu naplatu u Financijsku agenciju?
Vi pitate - mi odgovaramo
Smije li porezni inspektor tijekom poreznog nadzora pozvati svjedoka na svjedočenje te može li svjedok uskratiti svjedočenje?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li jedinica lokalne samouprave prilikom prodaje zemljišta dužna procjenu, koju je na njezino traženje izradio ovlašteni sudski vještak za procjenu nekretnina, dostaviti na uvid i mišljenje županijskom procjeniteljskom povjerenstvu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li upravno tijelo ovlašteno od stranke tražiti da označi svrhu izdavanja potvrde o činjenicama o kojima tijelo vodi službenu evidenciju, odnosno je li spomenutu svrhu obvezno navesti u tekstu potvrde?