Informator broj 6825 od 04. ožujka 2024.

UVODNIK

VIII. novela Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Razlog VIII. novele Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koja je stupila na snagu 22. veljače 2024., je pismo službene obavijesti Europske komisije koja je utvrdila da Republika Hrvatska nije donijela zakonodavstvo
kojim se prenose odredbe Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP koje se odnose na razloge za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga, rok za donošenje odluke ako osoba ne pristaje na predaju, odredbe koje se odnose na povlastice ili imunitete i uvjetovanu predaju. Autorice u članku daju pregled svih bitnih izmjena spomenutog Zakona i njihovu analizu.
Autori: dr. sc. Tanja Pavelin, Marina Kapikul, mag. iur.

Sadržaj

VIII. novela Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU
Autori: Marina Kapikul Tanja Pavelin

Stručni članak

Razlog VIII. novele Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koja je stupila na snagu 22. veljače 2024., je pismo službene obavijesti Europske komisije koja je utvrdila da Republika Hrvatska nije donijela zakonodavstvo kojim se prenose odredbe Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP koje se odnose na razloge za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga, rok za donošenje odluke ako osoba ne pristaje na predaju, odredbe koje se odnose na povlastice ili imunitete i uvjetovanu predaju. Autorice u članku daju pregled svih bitnih izmjena spomenutog Zakona i njihovu analizu.

Fiunt enim de his scripturae, ut quod actum est per eas facilius probari possit
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Fiunt enim de his scripturae, ut quod actum est per eas facilius probari possit, lat. o njima se sastavljaju isprave, kako bi bilo lakše dokazati što je učinjeno (dogovoreno), dio je teksta klasičnog pravnika Gaja kojim se objašnjava uloga isprava u rimskom klasičnom pravu, a koji ovdje uzimamo kao uvodni za niz od nekoliko pravila u kojima se problematizira odnos isprava i u njima zabilježenih ugovora, stvarnoga stanja, u rimskoj pravnoj tradiciji. 

Ustavnosudska praksa o povratu imovine oduzete državljanima SR Njemačke
Autor: Robert Peček

Stručni članak

U Informatoru br. 6613 od 10. veljače 2020. objavljen je autorov članak o pravu državljana SR Njemačke na povrat oduzete im imovine. To je pitanje rješavano i u postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, te je taj sud Odlukom br. U-III-7166/2021 od 6. veljače 2024. zauzeo stajalište da im to pravo pripada, unatoč dvojbama i različitoj sudskoj praksi. U ovom radu autor daje sažeti prikaz problema o kojima je odlučivano u tom ustavnosudskom postupku.

Ususret definiranju novog kaznenog djela: femicid - kotačić promjene ili kamen spoticanja?
Autor: Snježana Vasiljević

Stručni članak

Hrvatska vlada najavila je dopunu Kaznenog zakona novim kaznenim djelom femicida, kojim se naziva ubojstvo žene zbog toga što je žena. Dok su pobornici zaštite ljudskih i ženskih prava pozdravili inicijativu Vlade, iz redova stručne javnosti mogli su se čuti i komentari da uvođenje takvog kaznenog djela nije potrebno, da je riječ o diskriminaciji muškaraca, da kaznenopravni propisi već sadržavaju sve što je potrebno za postupanje i sl. Autorica nas vodi kroz pojam femicida i pojašnjava zbog čega je potrebno uvesti takvo kazneno djelo i zašto uvođenje femicida ne predstavlja diskriminaciju muškaraca.

Nove odredbe Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Značajan broj fizičkih osoba odlučuje se na otvaranje obrta s paušalnim sustavom oporezivanja zbog administrativne jednostavnosti pri poslovanju, ali i fleksibilnije mogućnosti upravljanja novcem nego u slučaju trgovačkog društva. Prepoznavajući takav način poslovanja, autorica u prvom dijelu ovog članka opisuje uvjet za paušalno oporezivanje, iznose plaćanja paušalnog poreza u 2024., te poslovne knjige i evidencije paušalnog obrta. U drugom dijelu članka bit će riječi o promjeni načina oporezivanja tijekom godine i dostavljanju izvješća na propisanim obrascima.

Usporedba obračuna plaće od 1. siječnja 2024.
Autor: Gordana Lončar

Stručni članak

Od 1. siječnja 2024. ukinut je prirez porezu na dohodak, a pri oporezivanju godišnjeg dohotka primjenjuju se porezne stope propisane odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Dakle, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopama koje je svojom odlukom odredilo predstavničko tijelo jedinice u kojoj stjecatelj dohotka ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište. Međutim, Zakon rješava i situaciju ako predstavničko tijelo nije do propisanog roka donijelo odluku o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak. Slijedom toga, autorica daje usporedni prikaz obračuna plaće isplaćene fizičkim osobama s prebivalištem u Gradu Zagrebu, Rijeci i Splitu od 1. siječnja 2024.

Vremeplov: Odluka Međunarodnog arbitražnog suda Brčko o području Brčko (BIH) – 5. ožujka 1999.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Na Daytonskoj konferenciji 1995., na kojoj se krojila današnja sudbina Bosne i Hercegovine, sporazum se nije mogao postići po pitanju područja oko Brčkog, grada na sjeveroistoku te zemlje, tj. po pitanju kojem entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine (FBIH) ili Republici Srpskoj (RS), bi ono trebalo pripasti.

Abecedarij upravnog postupka: Izvršenje radi osiguranja
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 148. st. 1. i 3. ZUP-a

Istražni zatvor nikada ne može predstavljati kaznu
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Mjera istražnog zatvora nikad i ni u kojem slučaju ne može predstavljati kaznu. Naime, svrha istražnog zatvora, osim sprječavanja počinjenja, odnosno dovršenja kaznenog djela, u širem je smislu dovođenje osobe lišene slobode pred nadležni sud. Svrha istražnog zatvora razlikuje se od svrhe kažnjavanja čiji je jedan od ciljeva specijalna prevencija - popravljanje konkretnog počinitelja kaznenog djela.

Zastara
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Zastarijevanje između bračnih drugova ne teče.

Obvezno pravo – Naknada štete – Neimovinska šteta – Suodgovornost - Utvrđenje visine
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Naknada neimovinske štete utvrđuje se i dosuđuje u situaciji kad je već jedan dio isplaćen u mirnom postupku, a postoji suodgovornost (doprinos) tužitelja, na način da se prvo od ukupno utvrđene naknade neimovinske štete oduzme iznos koji predstavlja postotak doprinosa tužitelja ili suodgovornosti, a zatim se od tako dobivenog iznosa oduzima iznos koji je isplaćen na ime naknade neimovinske štete u mirnom postupku.

Kažnjavanje odgovorne osobe tijekom izvida - pretpostavka nedužnosti, pravo na zaštitu od samooptuživanja
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Izricanje novčane kazne odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja tijekom izvida nije na zahtjev državnog odvjetnika dostavila traženu podatke (čl. 206.g ZKP-a) ne dovodi do povrede pretpostavke nedužnosti i prava na zaštitu od samooptuživanja.

Zakon o upravnim sporovima - aktivna legitimacija za podnošenje tužbe
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Osoba koja nije sudjelovala u upravnom postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje nije aktivno legitimirana za pokretanje upravnog spora, neovisno o tome je li u tom postupku trebala sudjelovati.

Tadić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Okolnost da je predsjednik žalbenog suda svjedočio u kaznenom predmetu protiv okrivljenika sama za sebe nije dovoljna za utvrđenje pristranosti žalbenog suda.

Upravljanje nasljedstvom kad postoji spor o pravu ili veličini nasljednog dijela

Vi pitate - mi odgovaramo

Postaje li nasljednik, imatelj poslovnog udjela, aktivno legitimiran pobijati odluke skupštine društva, u trenutku ostaviteljeve smrti ili tek upisom u knjigu poslovnih udjela, te ima li na navedeno utjecaja činjenica da je pokrenut postupak pobijanja, odnosno proglašenje ništetnim oporuke na temelju koje je postao oporučni nasljednik kao i činjenica da nije doneseno rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja?

Objava odluke o visini osnovice za obračun plaće

Vi pitate - mi odgovaramo

S obzirom na to da u upravnim tijelima Grada ne djeluje sindikat, gradonačelnik je, sukladno zakonu, donio odluku o visini osnovice za obračun plaće službenika i namještenika. Je li odluka gradonačelnika opći akt i treba li je prije početka primjene objaviti u službenom glasilu?

Umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje

Vi pitate - mi odgovaramo

Molimo Vas tumačenje vezano uz korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Imamo slučaj u kojem radnik ima više poslodavaca istodobno. Nama, kao poslodavcu, nije dostavio izjavu o visini bruto plaće kod svih poslodavaca, ali ju je dostavio drugom poslodavcu. Možemo li mi kao jedan od poslodavaca, koji nije zaprimio predmetnu izjavu, umanjivati osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje?

Određivanje plaće upućivanjem na odredbe pravilnika o radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji način se, u smislu Zakona o radu, određuje plaća? Može li se ugovorom o radu uputiti na primjenu pravilnika o radu kojim se utvrđuju osnove i mjerila za isplatu plaće, odnosno da se pojedinačnom odlukom poslodavca utvrdi konačni broj bodova pojedinog radnog mjesta i vrijednost boda?

Filteri