List Informator
UVODNIK
Novo reguliranje ugovora o kupoprodaji
Hrvatski je sabor 12. studenoga 2021. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Navedene su izmjene i dopune učinjene kako bi se u njega ugradila pravila sadržana u Direktivi (EU) 2019/771, zakonodavnom aktu koji je nastojao ukloniti prepreke koje su ometale prekograničnu trgovinu. Prenošenjem sadržaja Direktive u Zakon o obveznim odnosima mijenjaju se i opća pravila koja se primjenjuju na sve ugovore o kupoprodaji. Autorica Maja Josipović vodi nas kroz izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima i pojašnjava na koji način one utječu na ugovor o kupoprodaji.
Autorica: Maja Josipović
Sadržaj
Stručni članak
Zakon o obveznim odnosima utvrđuje da se ugovorne strane nakon sklapanja ugovora mogu bez ograničenja suglasiti o njegovim izmjenama i dopunama. Pritom, čak i ako je forma ugovora propisana, njegove izmjene i dopune mogu se učiniti neformalnim dogovorom. Autor analizira odredbe Zakona o obveznim odnosima i ukazuje na odredbe koje je prilikom izmjena i dopuna ugovora potrebno imati na umu.
Stručni članak
Sud Europske unije donio je 15. srpnja 2021. odluku u predmetu C-709/20 od 15. srpnja 2021. o pravu pojedinca i članova njegove obitelji na pristup davanjima iz socijalne pomoći u drugoj državi članici, različitoj od one čiji je taj pojedinac državljanin. Zanimljivo je to što je spor iniciran i vodi se u Sjevernoj Irskoj, tj. na području Velike Britanije, a zainteresirana stranka je samohrana majka sa dvoje djece, svi sa dvojnim hrvatskim i nizozemskim državljanstvom. Iako Velika Britanija više nije članica Europske unije, spor je pokrenut prije njezina izlaska iz te zajednice europskih država, pa odluka Suda Europske unije obvezuje i nju. Ova odluka je važna za države članice koje su ostale u EU pa se u članku daje prikaz spora iz te odluke.
Stručni članak
Navedenu pravnu definiciju oblikovao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 955. svoje iznimno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. godine.
Stručni članak
Trošarine su jedan od najstarijih poreznih oblika i imaju nezanemarivu ulogu u proračunskim prihodima Republike Hrvatske. U praksi su moguće dvojbe koliko iznosi trošarina za pojedini proizvod, stoga autor u ovom članku na pregledan način donosi osnovice i iznose trošarina za alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i duhanske proizvode te za energente i električnu energiju.
Stručni članak
Hrvatski je sabor 12. studenoga 2021. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Navedene su izmjene i dopune učinjene kako bi se u njega ugradila pravila sadržana u Direktivi (EU) 2019/771, zakonodavnom aktu koji je nastojao ukloniti prepreke koje su ometale prekograničnu trgovinu. Prenošenjem sadržaja Direktive u Zakon o obveznim odnosima mijenjaju se i opća pravila koja se primjenjuju na sve ugovore o kupoprodaji. Autorica Maja Josipović vodi nas kroz izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima i pojašnjava na koji način one utječu na ugovor o kupoprodaji.
Stručni članak
Izrada i donošenje proračuna općina, gradova i županija redovita je aktivnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svake jeseni. Pritom, propust prilikom izrade ili donošenja proračuna može imati dalekosežne posljedice, sve do raspuštanja predstavničkog ili razrješenja izvršnog tijela. Autorica nas vodi kroz propise kojima je uređen postupak izrade i donošenja proračuna i upozorava na postupanja uz koja se vežu određene posljedice.
Stručni članak
Konvencija o kibernetičkom kriminalu, također poznata pod nazivom Budimpeštanska konvencija o kibernetičkom kriminalu, predstavlja prvi međunarodni ugovor koja ima za cilj usklađivanje i vođenje zajedničke kaznene politike glede zaštite društva od kibernetičkog kriminala, imajući na umu duboke promjene nastale digitalizacijom, konvergencijom i neprekidnom globalizacijom računalnih mreža.
Stručni članak
U blagdansko vrijeme aktualizira se i pitanje poreznog tretmana prigodnog odnosno blagdanskog darivanja. Poslodavci, fizičke i pravne osobe prigodno daruju svoje zaposlenike, a prava i obveze takvog darivanja uređuju se nekim od izvora radnog prava, često općim aktima poslodavaca. Usto, prisutno je i darivanje među poslovnim partnerima. U nastavku donosimo osvrt na porezni tretman blagdanskog darivanja poslovnih partnera i radnika te druge zanimljive pojedinosti.
SENTENCE
Sklonište, iako može biti u sklopu podruma zgrade, po svojoj svrsi, ne služi zgradi kao cjelini, već zaštiti i spašavanju ljudi u izvanrednim situacijama, zbog čega ne predstavlja zajednički dio zgrade na kojem su tužitelji mogli steći pravo vlasništva.
SENTENCE
Korisnik mirovine dužan je vratiti iznose nepripadno primljene mirovine neovisno o tome što do pretplate nije došlo zbog njegova postupanja, jer je člankom 166. Zakona o mirovinskom osiguranju, Zavod zadržao pravo tražiti povrat nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja.
SENTENCE
Vrijeme počinjenja prekršaja iz članka 47. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji je dan koji nastupa po proteku roka od 30 dana od dana nabave prijamnika koji vlasnik nije prijavio.
SENTENCE
Davatelj koncesije postat će vlasnik pontonskog geta koji je koncesionar, prema ugovoru o koncesiji, izgradio za vrijeme trajanja koncesije, ako je ugovorom o koncesiji tako predviđeno za slučaj prestanka koncesije.
SENTENCE
Punomoć izdana odvjetniku vrijedi i za davanje izjave o kupovini predmeta ovrhe na dražbi. Ta pravna radnja predstavlja očitovanje volje založnog vjerovnika, a ne sklapanje pravnog posla kupoprodaje, jer nije riječ o prodaji predmeta ovrhe neposrednom pogodbom, a zakonom nije predviđena obveza dostave specijalne punomoći za davanje takve izjave.
SENTENCE
Razlike u sudskoj praksi mogu se tolerirati onda kada se u domaćem pravnom sustavu mogu prevladati, pri čemu se podrazumijeva da postupak ujednačavanja i osiguravanja dosljednosti sudske prakse može potrajati.
Vi pitate - mi odgovaramo
U općini je u tijeku reorganizacija upravnih tijela, tako da će umjesto jedinstvenog upravnog odjela rad biti organiziran u dva upravna tijela. U jedinstvenom upravnom odjelu imamo službenicu koja je u trenutku stupanja na snagu Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi radila na radnom mjestu za koje je bilo utvrđeno za jedan stupanj više obrazovanje od onoga koji je službenica imala. Ima li službenica i u novoj sistematizaciji pravo raditi na radnom mjestu za koje je propisano za jedan stupanj više obrazovanje od onoga koje ona ima?
Vi pitate - mi odgovaramo
Važećim Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem dodano je više dijagnoza koje nisu bile obuhvaćene prijašnjim zakonom. Može li se smatrati da je zbog toga prijašnji zakon bio manjkav te da je došlo do diskriminacije pojedinih kategorija osoba na koje se zakon odnosi? Može li svojstvo osiguranika – osobe s invaliditetom, po osnovi dijagnoze uvrštene tek u važeći Zakon, biti priznato i za razdoblje prije njegova stupanja na snagu, tj. od nastanka konkretne bolesti?
Vi pitate - mi odgovaramo
Imam presudu iz radnog spora. Kako da temeljem nje naplatim dug koji nije plaćen dobrovoljno, u ostavljenom paricijskom roku?
Vi pitate - mi odgovaramo
Nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme radnica je svojevoljno nastavila dolaziti na posao iako ju je poslodavac obavijestio o prestanku radnog odnosa, odjavio s HZMO-a kao i s HZZO-a te zatražio predaju ključeva prostorije i primopredaju. Može li se smatrati da je ugovor o radu prerastao u ugovor o radu na neodređeno vrijeme ?
Vi pitate - mi odgovaramo
Djelatniku našeg trgovačkog društva prestaje radni odnos 31. prosinca 2021. U tu svrhu, namjeravamo mu isplatiti otpremninu, iako to nije zakonom propisano. S obzirom na to, postavlja se pitanje postoji li rok (dospijeće) za isplatu takve otpremnine odnosno konkretno, mogu li se poslodavac i radnik dogovoriti o datumu isplate otpremnine, ako zbog COVID-19 okolnosti imamo manjih izazova s tekućom likvidnosti pa bi se otpremnina isplatila tijekom prve polovice 2022.?