Informator broj 6780 od 24. travnja 2023.

UVODNIK

Izazovi donošenja i provedbe budućeg Zakona o upravljanju i održavanju zgrada

Suočene sa sličnim pravnopolitičkim zahtjevima, države su krenule različitim smjerom u reformi stambenih propisa. Neke od njih izvršile su radikalnije promjene, druge su bile umjerenije i nastojale su što više zadržati kontinuitet tradicionalističkih koncepcija, dok treće, kao Republika Hrvatska, još tragaju za odgovarajućim konceptom koji će udovoljiti potrebama tržišta. Stoga, budući da postoje različita rješenja glede potrebe pravnog reguliranja stanovanja, a doktrina i judikatura upućuju na niz problema, cilj je ovoga članka detektirati moguće prijepore i izazove u donošenju i provedbi najavljenog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
Autor: Izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul

Sadržaj

Izazovi donošenja i provedbe budućeg Zakona o upravljanju i održavanju zgrada
Autor: Dejan Bodul

Stručni članak

Suočene sa sličnim pravnopolitičkim zahtjevima, države su krenule različitim smjerom u reformi stambenih propisa. Neke od njih izvršile su radikalnije promjene, druge su bile umjerenije i nastojale su što više zadržati kontinuitet tradicionalističkih koncepcija, dok treće, kao Republika Hrvatska, još tragaju za odgovarajućim konceptom koji će udovoljiti potrebama tržišta. Stoga, budući da postoje različita rješenja glede potrebe pravnog reguliranja stanovanja, a doktrina i judikatura upućuju na niz problema, cilj je ovoga članka detektirati moguće prijepore i izazove u donošenju i provedbi najavljenog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.

Traditio iuridica: Cuius est condere legem, eius est abrogare (I)
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Cuius est condere legem, eius est abrogare (I), lat. kome pripada pravo donijeti zakon, njemu pripada i pravo ukinuti ga, brokarda je formirana u srednjem vijeku na temelju rimskih pravnih izvora, kojom se izražava načelo da ukidanje, prestanak važenja zakona ovisi o volji onoga koji ga je donio, tj. zakonodavca.

Pravni položaj kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća prema novom Zakonu o kazalištima
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

U ožujku 2023. na snagu je stupio novi Zakon o kazalištima, koji je zamijenio zakon istoga naziva iz 2006. Osim što je osuvremenio postupak registracije kazališta i kazališnih družina, novi je Zakon unio i neke druge novosti, poput uređenja statusa Ansambla Lado, utvrđenje nacionalnih kazališta i dr. Autor predstavlja sadržaj novoga Zakona i pojašnjava novosti koje je on donio.

Porezni praktikum: Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri isporuci nekretnina
Autor: Ana Adorić

Stručni članak

U ovom poreznom praktikumu autorica donosi informacije vezane uz primjenu oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost pri isporuci nekretnina. Konkretno, pojašnjavaju se odredbe koje se odnose na oslobođenje od poreza na dodanu vrijednost pri isporuci građevina i zemljišta, ali se dotiče i prava izbora za oporezivanje isporuke nekretnina.

Načelo ne bis in idem u praksi Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije
Autori: Marina Kapikul Tanja Pavelin

Stručni članak

U prvom dijelu ovog članka, koji je objavljen u Informatoru, broj 6779, autorice su analizirale normativnu regulativu načela ne bis in idem te bitne odluke Europskog suda za ljudska prava kojima se definiraju kriteriji za primjenu toga načela, odnosno procjenu može li se određeni postupak smatrati ''kaznenim postupkom'', jesu li djela za koja se poduzima progon ista, kao i značenje pojmova „oslobođenje“ ili „osuda“ te kako u konačnici procijeniti postoje li dvostruki postupci. U drugom dijelu ovog članka autorice navode bitnu praksu Europskog suda za ljudska prava u predmetima koji su se vodili protiv Republike Hrvatske te praksu Suda Europske unije.

Vremeplov: Jordanska aneksija Zapadne obale (Palestina) – 24. travnja 1950.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Britanski protektorat nad Palestinom i pitanje osnivanja države Izrael nakon Drugog svjetskog rata doveli su do sukoba i tenzija među tamošnjim narodima koji traju do danas. Osobito osjetljivo pitanje odnosilo se na status Zapadne obale, područja s desne strane rijeke Jordan, na Arapskom poluotoku, koje je u doba Osmanskog Carstva bilo dio Palestine.

Abecedarij upravnog postupka: Izjavljivanje prigovora i postupanje po prigovoru
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 122. st. 1. ZUP-a

Ugovor o radu na određeno vrijeme i (ne)mogućnosti rada prema iznimkama od općeg ograničenja
Autor: Iris Gović-Penić

Stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2022. donio je dosta novosti u vezi rada na određeno vrijeme. To se osobito odnosi na drukčija pravila o dopuštenom broju uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme te duljini trajanja rada na određeno vrijeme. Unatoč tome, Zakon propisuje i određeni broj iznimki od tih pravila, temeljem kojih je dopušten rad na određeno vrijeme. U vezi s tim, autorica navodi u kojim je situacijama koje nisu jasno normirane, a mogu se pojaviti u praksi, rad na određeno vrijeme sasvim zakonit.

Privremena porezna rješenja o utvrđenom porezu na dohodak za 2022.
Autor: Antonio Prtenjača

Stručni članak

Privremena porezna rješenja o dohotku ostvarenom u 2022. Porezna uprava mora dostaviti poreznim obveznicima najkasnije do 30. lipnja 2023. Tim rješenjem utvrđuje se razlika poreza za povrat odnosno uplatu. U nastavku donosimo više informacija o donošenju privremenih poreznih rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak za 2022. te pojedinosti o povratu poreza odnosno obvezi za uplatu.

Svrha istražnog zatvora u odnosu na svrhu kažnjavanja
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Mjera istražnog zatvora nikad i ni u kojem slučaju ne može predstavljati kaznu. Naime, svrha istražnog zatvora, pored sprečavanja bijega ili počinjenja odnosno dovršenja kaznenog djela, u širem smislu je dovođenje osobe lišene slobode pred nadležni sud. Svrha istražnog zatvora se razlikuje od svrhe kažnjavanja, čiji je jedan od ciljeva specijalna prevencija - popravljanje konkretnog počinitelja kaznenog djela.

Ovrha – prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Ako je prijenos sredstava s računa ovršenika obavljen prije nego što je sud dostavio rješenje kojim prihvaća prijedlog odgode ovrhe ili rješenje kojim proglašava pljenidbu i prijenos nedopuštenim, budući da je sam prijedlog podnesen nakon obavljenog prijenosa sredstava, to je pravilno sud prvog stupnja odbacio prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe, a  ovršenik će svoje pravo moći ostvarivati u posebnoj parnici

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad je u tijeku postupak legalizacije poslovnog prostora ugostitelju se može, ako ispunjava i ostale uvjete iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, izdati privremeno rješenje o obavljanju ugostiteljske djelatnosti.

Jungić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Da bi pravna sredstva za neadekvatne uvjete u zatvoru bila učinkovita, ona moraju dovesti do prestanka povrede (preventivno pravno sredstvo), odnosno o njima mora biti odlučeno u skladu sa zahtjevima razumnog roka (kompenzatorno pravno sredstvo). Neučinkovitost kompenzatornog sredstva zbog prekomjerne duljine parničnog postupaka može predstavljati posebnu okolnost koja oslobađa podnositelje zahtjeva obveze iscrpljivanja domaćih pravnih sredstava prije podnošenja zahtjeva ESLJP-u.

Prekršajno pravo – dostava putem oglasne ploče suda
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nedostupnost okrivljenika sudu zbog promjene adrese prebivališta nije okolnost koja isključuje prekršajni progon, već ako je okrivljeniku uručena obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, pa okrivljenik ne obavijesti sud o promjeni adrese prebivališta ili sud zaključi da okrivljenik izbjegava primitak poziva za ročište, tada su ostvarene zakonske pretpostavke za isticanje poziva okrivljeniku za ročište na oglasnu ploču suda.

Ovršno pravo – nedopuštenost ovrhe
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako je nekretnina prodana u ovršnom postupku, pravomoćnošću rješenja o dosudi prestalo je pravo tužitelja tražiti nedopuštenost ovrhe te on može samo tražiti naknadu štete.

Provedba testa tržišta rada

Vi pitate - mi odgovaramo

Namjeravamo zaposliti radnika iz treće zemlje, ali prije podnošenja zahtjeva za izdavanje radne dozvole moramo zatražiti provedbu testa tržišta rada. Ako tijekom provođenja testa tržišta rada zaposlimo osobu s nacionalnog tržišta rada, možemo li nakon toga nastaviti s postupkom vezanim uz izdavanje dozvole za boravak i rad za stranog radnika radi kojeg smo i započeli postupak?

Utvrđivanje naknade za prijevoz na posao i s posla

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li Grad kao poslodavac općim aktom utvrditi da će svojim radnicima (službenicima i namještenicima) u slučaju uporabe vlastitog vozila isplatiti naknadu za prijevoz na posao i s posla u iznosu od 0,13 €/km, neovisno o tome postoji li na određenoj relaciji organiziran mjesni i/ili međumjesni prijevoz?

Naknada štete za troškove trajne tuđe pomoći druge osobe u obliku novčane rente

Vi pitate - mi odgovaramo

Ovisi li ostvarenje prava na naknadu štete za troškove trajne tuđe pomoći druge osobe u obliku novčane rente o dokaznim postupkom (medicinskim vještačenjem, iskazom tužitelja) utvrđenoj potrebi da oštećena osoba mora koristiti takvu pomoć za obavljanje određenih redovitih i uobičajenih poslova (primjerice, kućanskih radnji, čišćenja, pranja, sagibanja, podizanja tereta), koja je uzrokovana štetnim događajem ili ovisi o utvrđenom stupnju smanjenja životnih aktivnosti (i kojem) ili pak (i) o tome je li utvrđeno da je oštećenik radno nesposoban?

Redoviti otkaz radnika i odricanje od otkaznog roka

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je dao redoviti otkaz ugovora o radu i temeljem otkaza mora, prema Zakonu o radu, odraditi otkazni rok u trajanju dva mjeseca. Može li se radnik, nakon što je poslodavcu dostavio otkaz, odreći otkaznog roka?

Produžavanje roka za izvršenje upravnog akta

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li javnopravno tijelo, nakon donošenja rješenja o izvršenju rješenja (upravnog akta), ovlašteno, na zahtjev stranke, produžiti rok za izvršenje rješenja određen u rješenju o izvršenju?

Filteri