Dana 1. srpnja 2025. na snagu je stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 96/25), osim članka 42. stavaka 5. i 6., članka 83. stavaka 9. i 10., članka 85. stavka 1. točaka 3., 8., 11., 12., 13., 14., 15. i 19. i članka 100. stavka 2., stavka 3. točaka 1. i 2. i stavka 6.  Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.   

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju trebao bi pridonijeti ostvarivanju ciljeva određenih strateškim dokumentima u mirovinskome sustavu, odnosno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. i Programom Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. U tom smislu, možemo zaključiti da je novi Zakon o mirovinskom osiguranju usmjeren k povećanju mirovina te općenito materijalnog statusa umirovljenika, a pri čemu je jedan od glavnih instrumenata za postizanje toga cilja poticanje što duljeg ostanka u svijetu rada. Naime, prema rezultatima Izvješća o adekvatnosti mirovina za 2024. (The 2024 Pensionm Adequacy Report) proizlazi da su mirovine u Republici Hrvatskoj neadekvatne u usporedbi s drugim državama EU-a. Jedan od razloga neadekvatnosti mirovine je prosječno kratak mirovinski staž te mali broj korisnika koji mirovinu primaju na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina. Stoga se u cilju održivosti hrvatskog mirovinskog sustava uz istovremeno povećanje visina mirovina, novim zakonom želi potaknuti što dulji ostanak u svijetu rada povećanjem polaznog faktora tzv. bonifikacije za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon zakonski propisane dobi, uz istovremeno zadržavanje postojeće dobne granice od 65 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. Također, novim zakonom proširuju se i mogućnosti rada uz istovremenu isplatu mirovine, i to na sljedeći način: omogućava se rad u punom radnom vremenu uz isplatu umanjene svote (50 %) mirovine umirovljenicima s navršenih 65 godina života odnosno korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine stečene po posebnim propisima i obiteljske mirovine, omogućava se nastavak rada obrtnika i osoba koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost koji su stekli pravo na starosnu mirovinu uz istodobnu isplatu pola svote mirovine, omogućava se rad korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti u trajanju manjem od 3 i pol sata dnevno te se omogućava rad do polovine punoga radnog vremena uz isplatu pune svote mirovine korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.  

Poticanjem što duljeg radnog vijeka uz istovremenu fleksibilizaciju rada umirovljenika, u okviru mirovinskog sustava trebali bi se stvoriti preduvjeti za iznalaženje financijskih sredstava kojima bi se dugoročno gledajući osigurala sredstva za provedbu ostalih novosti Zakona o mirovinskom osiguranju, a to su: usklađivanje mirovina, ukidanje penalizacije, isplata godišnjeg dodatka uz mirovinu, smanjivanje razlika između visine mirovine žena i muškaraca povećanjem dodanog staža majkama i posvojiteljicama, povećanje polaznog faktora za određivanje visine mirovina te povećanje invalidske mirovine i prevedene starosne mirovne.