Informator broj 6784 od 22. svibnja 2023.

UVODNIK

Zabilježba prvenstvenog reda nakon novele Zakona o zemljišnim knjigama

U noveli Zakona o zemljišnim knjigama iz 2022. zabilježba prvenstvenog reda doživjela je nekoliko izmjena. One se, prije svega, odnose na broj osoba koje mogu biti predlagatelji te na broj prava za koja se zabilježba može zatražiti jednim prijedlogom. Isto tako, novelom Zakona proširena su prava za koja se zabilježba može upisati - na sva stvarna prava. Iako je stupio na snagu tek prije šest mjeseci, s obzirom na brzinu rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta na većini sudova u Republici Hrvatskoj (do 15 radnih dana), određene slabe točke noveliranog propisa već su u punom svjetlu izašle na vidjelo.
Autorica: Andrea Simić Rukavina

Sadržaj

Direktiva o rodnoj ravnoteži u odborima trgovačkih društava
Autor: Petra Jurina

Stručni članak

Rodna raznolikost usko je povezana s brojnim društvenim pitanjima, od uključenosti do jednakosti. Pritom, nedavna istraživanja istaknula su da rodna raznolikost nije samo pitanje diskriminacije, već je povezana i s dobrim korporativnim upravljanjem i gospodarskim rastom. Raznolikost sastava odbora trgovačkih društava posljednjih je godina privukla znatnu akademsku, političku i medijsku pozornost na nacionalnoj i globalnoj razini. S tim u vezi, autorica predstavlja novousvojenu Direktivu EU-a o poboljšanju rodne ravnoteže u odborima trgovačkih društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište, i analizira koje obveze proizlaze iz navedene Direktive za države članice EU-a i trgovačka društva.

Dvojbena pravna održivost obveze ugradnje razdjelnika
Autori: Dejan Bodul Sanja Grbić

Stručni članak

Republika Hrvatska je, u skladu s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, 2015. prilagodila Zakon o tržištu toplinske energije kojim je uvedena obveza ugradnje uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnik). S obzirom na važnost koju unaprjeđenje energetske učinkovitosti ima te na činjenicu da se vrlo teško može govoriti o sveukupnoj ocjeni isplativosti ugradnje razdjelnika, cilj je analizirati kako je osam godina primjene prethodno navedenih, a zakonski nedovoljno riješenih, odnosno neriješenih pitanja, pokazalo da postoji na znatan razmjer podnormiranosti u analiziranom segmentu zakonskog okvira obveze ugradnje razdjelnika, te upozoriti da je nužno staviti izvan snage ili pažljivije urediti pitanje regulacije razdjelnika.

Abecedarij upravnog postupka: Razlozi i rok za obnovu postupka
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 123. st. 1. t. 2. i 3. ZUP-a

Razlikovanje financijskih ugovornih obveza od vlasničkih instrumenata
Autor: Baldo Hreljac

Stručni članak

Za poslovni subjekt koji prikuplja sredstva, bez obzira na to izdaje li vlasnički ili dužnički financijski instrument, treba taj instrument ispravno klasificirati ili kao financijsku obvezu (dug) ili kao vlasnički instrument (neke dionice i ugovori). Ta je razlika važna jer će izravno utjecati, između ostalog, na izračun omjera zaduženja, ključne mjere koju korisnici financijskih izvještaja koriste za procjenu financijskog rizika subjekta. Stoga autor u tekstu donosi detaljne informacije o razlikovanju financijske obveze i vlasničkog instrumenta.

Traditio iuridica: Municipium
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Municipium, lat. municipij, gradska općina, početno je bio oblik samouprave koji su Rimljani priznavali gradovima na osvojenim područjima koji su već bili na višem stupnju razvoja.

Porezni praktikum: Knjigovodstveno evidentiranje rashoda reprezentacije u proračunskom računovodstvu
Autor: Ana Polić

Stručni članak

Svaka pravna osoba pa tako i jedinica lokalne samouprave može ugošćavati svoje poslovne partnere odnosno imati rashode reprezentacije. Oporezivanje tih poslovnih događaja uređeno je poreznim propisima. U ovom članku autorica donosi osvrt na knjigovodstveno evidentiranje rashoda reprezentacije u poslovnim knjigama proračunskih korisnika te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i na najčešće pogreške pri njihovu evidentiranju.

Vremeplov: Čelični pakt – 22. svibnja 1939.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Pakt o prijateljstvu i savezu između Njemačke i Italije, poznat kao Čelični pakt (na njemačkom Stahlpakt, a na talijanskom Patto d'Acciaio) sklopile su te dvije zemlje 22. svibnja 1939. u Kancelariji Reicha u Berlinu, obvezavši se na vojnu i političku suradnju te bezuvjetnu međusobnu potporu u slučaju rata. 

Zabilježba prvenstvenog reda nakon novele Zakona o zemljišnim knjigama
Autor: Andrea Simić-Rukavina

Stručni članak

U noveli Zakona o zemljišnim knjigama iz 2022. zabilježba prvenstvenog reda doživjela je nekoliko izmjena. One se, prije svega, odnose na broj osoba koje mogu biti predlagatelji te na broj prava za koja se zabilježba može zatražiti jednim prijedlogom. Isto tako, novelom Zakona proširena su prava za koja se zabilježba može upisati - na sva stvarna prava. Iako je stupio na snagu tek prije šest mjeseci, s obzirom na brzinu rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta na većini sudova u Republici Hrvatskoj (do 15 radnih dana), određene slabe točke noveliranog propisa već su u punom svjetlu izašle na vidjelo.

Prijedlog zakona o referendumu u procijepu rasprava o ustavnim promjenama
Autor: Jasna Omejec

Stručni članak

Pitanje zakonodavnog uređenja referenduma u Republici Hrvatskoj goruća je tema posljednjih godina u Hrvatskom saboru. Da je riječ o teškom i zahtjevnom pitanju, upućuje dugotrajan proces usuglašavanja stajališta različitih skupina, među kojima je vrlo važan glas javnosti putem e-Savjetovanja. O referendumu, referendumskim pitanjima te odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske u vezi s njima redovito se piše u Informatoru. Prije točno dvije godine objavljen je članak prof. dr. sc. Jasne Omejec: O prijedlogu Zakona o referendumu, koji se bavio prijedlogom zakona iz 2020. U ovom članku prof. Omejec daje pregled zakonodavnog postupka nakon 2020., tj. stavlja naglasak na Prijedlog zakona o referendumu iz 2021. odnosno na Konačni prijedlog zakona iz 2022. te daje analitički i kritički osvrt na njegove političke i ustavnopravne aspekte.

Nepostojanje sumnje u pravičnost suđenja u drugoj državi (predaja tražene osobe)
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ne postoji sumnja u pravičnost suđenja i predaju tražene osobe državi koja je članica Vijeća Europe te je kao takva vezana primjenom pravnih instrumenata Vijeća Europe, prije svega Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od 4. studenog 1950. Odredbom članka 6. stavka 1. Konvencije jamči se pravo građanima na pravično suđenje, što obvezuje i državu moliteljicu za koju nije utvrđeno da bi često ili grubo kršila temeljno ljudsko pravo zaštićeno navedenom odredbom.

Predmet upravnog spora – upravni akt
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Rješenje izbornog povjerenstva, doneseno u postupku izbora tijela Hrvatske psihološke komore nije odluka koja se donosi u okviru obavljanja javnih ovlasti Komore, pa se protiv te odluke ne može pokrenuti upravni spor.

Procesno pravo – ukidanje presude (u koju fazu postupka se predmet vraća)
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako presuda nije ukinuta zbog povrede učinjene u prethodnom postupku, prvostupanjski sud dužan je provesti samo novu glavnu raspravu.

Pretpostavke za podnošenje ustavne tužbe - iscrpljenost pravnog puta nakon novele ZPP-a iz srpnja 2022.
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nakon stupanja na snagu novele Zakona o parničnom postupku iz srpnja 2022., podnositelji ustavnih tužbi dužni su, prije podnošenja ustavne tužbe, prigovore o povredi temeljnih ustavnih i konvencijskih prava iznijeti pred Vrhovni sud u smislu članaka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku.

Stvarno pravo – posjed – bračni drug - poštenje – pravo zadržanja
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Bivši bračni drug koji je živio u nekretnini drugog bračnog druga ima pravo zadržanja nekretnine sve dok mu ne budu naknađeni troškovi na ime ulaganja u tu nekretninu, a koje je on učinio za vrijeme trajanja bračne zajednice, kada je bio pošteni suposjednik sporne nekretnine.

Hrvatska radiotelevizja protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Hrvatska radiotelevizija je "nevladina organizacija" jer joj hrvatski zakonodavni okvir u dovoljnoj mjeri jamči uređivačku neovisnost i institucionalnu autonomiju te stoga ima pravo podnošenja zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava, sukladno članku 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ugovorna zabrana natjecanja – tržišno natjecanje s poslodavcem

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako se utvrđuje jesu li u smislu odredaba o ugovornoj zabrani natjecanja u Zakonu o radu, pravne osobe u tržišnom natjecanju? Prosuđuje li se to samo prema osnovnoj djelatnosti pravne osobe (prema NKD-u) ili u odnosu na sve djelatnosti koje je ta pravna osoba registrirala u sudskom registru?

Plaćanje članarine turističkim zajednicama u slučaju OPG-a

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja pružaju ugostiteljske usluge obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama? Ako jesu, na koji način plaćaju te članarine?

Primanje u službu nakon završetka vježbeničkog staža

Vi pitate - mi odgovaramo

Vježbeniku se primiče kraj vježbeničkog staža i Grad bi ga rado primio u službu na neodređeno vrijeme. Međutim, to zapošljavanje nije predviđeno planom prijama u službu. Može li se vježbenika zaposliti bez obzira na tu okolnost?

Utvrđivanje dodatka za uspješnost na radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Općina priprema pravilnik o isplati dodatka za uspješnost na radu, sukladno članku 13. st. 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Pritom, načelnik Općine želi da jedini kriterij za isplatu dodatka bude ocjena koju je službenik dobio tijekom redovitog godišnjeg ocjenjivanja, odnosno da se svim službenicima koji su ocijenjeni ocjenom „odličan“ isplati dodatak za uspješnost na radu. Je li načelnikova ideja u skladu sa Zakonom?

Olakotne okolnosti u vojnostegovnom postupku

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se pri određivanju kazne za stegovni prijestup u Oružanim snagama olakotnom okolnošću smatrati činjenica da je u obitelji počinitelja već bilo vojnih osoba, odnosno okolnost da je riječ o obitelji u kojoj postoji tradicija odabira vojne karijere?

Procesna facultas alternativa

Vi pitate - mi odgovaramo

Što je procesna facultas alternativa i razlikuje li se od alternativne obveze?

Filteri