Informator broj 6807 od 30. listopada 2023.

UVODNIK

Pravo elektroničkog plaćanja

Elektroničko plaćanje, ili plaćanje internetom kako se uvriježilo u svakodnevnom govoru, iz godine u godinu dobiva sve više na važnosti. Brzo, jednostavno, s nekoliko klikova na računalu ili mobilnom uređaju računi su plaćeni, izvršen je prijenos sredstava i sl., i to bez dodatnih troškova vezanih uz vrijeme i mjesto obavljanja tih poslova. Međutim, iako bitno pojednostavnjuje poslovanje i realizaciju novčanih transakcija, elektroničko plaćanje otvara niz pravnih pitanja, poput opsega regulacije, učinaka koji nastaju pojedinom vrstom elektroničkog plaćanja kao i dometa pravne zaštite. S obzirom na to da se o ovoj temi u Informatoru nije puno pisalo, odlučili smo s njom upoznati naše čitatelje kroz intervju s dr. sc. Markom Perkušićem, docentom na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti pri Sveučilištu u Splitu, autorom knjige Pravo elektroničkog plaćanja, koja je objavljena u izdanju Školske knjige d.d. Knjiga je bila i povod za razgovor, koji će nas uvesti u ovu tematiku, a i u njezin sadržaj.

Sadržaj

Pravo elektroničkog plaćanja
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Elektroničko plaćanje, ili plaćanje internetom kako se uvriježilo u svakodnevnom govoru, iz godine u godinu dobiva sve više na važnosti. Brzo, jednostavno, s nekoliko klikova na računalu ili mobilnom uređaju računi su plaćeni, izvršen je prijenos sredstava i sl., i to bez dodatnih troškova vezanih uz vrijeme i mjesto obavljanja tih poslova. Međutim, iako bitno pojednostavnjuje poslovanje i realizaciju novčanih transakcija, elektroničko plaćanje otvara niz pravnih pitanja, poput opsega regulacije, učinaka koji nastaju pojedinom vrstom elektroničkog plaćanja kao i dometa pravne zaštite. S obzirom na to da se o ovoj temi u Informatoru nije puno pisalo, odlučili smo s njom upoznati naše čitatelje kroz intervju s dr. sc. Markom Perkušićem, docentom na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti pri Sveučilištu u Splitu, autorom knjige Pravo elektroničkog plaćanja, koja je objavljena u izdanju Školske knjige d.d. Knjiga je bila i povod za razgovor, koji će nas uvesti u ovu tematiku, a i u njezin sadržaj. Inače, Pravo elektroničkog plaćanja prvo je djelo u Republici Hrvatskoj koje ovaj pravni institut uređuje na sveobuhvatan način i zbog svoje preglednosti i razumljiva jezika pogodna je za različit spektar čitatelja. Knjiga obiluje primjerima iz hrvatske, europske i američke sudske prakse, što je čini posebno zanimljivom, a pojmovi su objašnjeni na pristupačan način, zbog čega je korisna ne samo za pravnike, nego i za sve one koji žele znati nešto više o elektroničkom plaćanju i problemima u njegovoj primjeni.

Je li prijenos osnivačkih prava nad općim bolnicama na Republiku Hrvatsku ustavnopravno (ne)sporan?
Autori: Dejan Bodul Jakob Nakić

Stručni članak

Postojeća analiza poslovanja zdravstvenih ustanova posljednjih godina pokazuje osnovni problem hrvatskog zdravstva, koji danas predstavlja „rupu“ od preko milijardu eura, pa je pitanje kako osigurati dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i solidarnost zdravstvene zaštite kao polaznog načela Zakona o zdravstvenoj zaštiti, imajući na umu i obveze prema Zakonu o izvršenju Državnog proračuna i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. Cilj ovog članka je pronalaženje odgovora na pitanje je li prijenos osnivačkih prava nad općim bolnicama na Republiku Hrvatsku ustavnopravno sporan. Analiza polazi od toga da pitanje zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvenog sustava uređuje svaka država samostalno te da je takva autonomija država članica ograničena pravilima EU-a.

Privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra u slučaju izvanrednih okolnosti
Autor: Ante Vuković

Stručni članak

Jedan od novih instituta u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama je privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Naime, Vlada Republike Hrvatske može u slučaju izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći niti otkloniti, neovisno o važnosti zahvata, sukladno dokumentima prostornoga uređenja, radi brige o javnom interesu, brige o lučkom području luke posebne namjene ili radi sprječavanja nastanka štete (npr. nije dovršen postupak dodjele nove koncesije, dosadašnji koncesionar je umro ili prestao postojati, istekao je rok koncesije, a nisu ispunjene pretpostavke za dodjelu nove koncesije, luka se nezakonito koristi) donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene lučkoj upravi.

Abecedarij upravnog postupka: Izvršnost rješenja
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 133. st. 1. ZUP-a

Oporezivanje konačnog drugog dohotka prema novim pravilima
Autor: Gordana Lončar

Stručni članak

Od 1. siječnja 2024. na konačan drugi dohodak, osim na konačan drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, primjenjivat će se nove, povećane porezne stope. Povećanjem poreznih stopa na konačne dohotke porezno opterećenje građana za te dohotke ostat će približno jednako dosadašnjem, dok će se minimalizirati učinak ukidanja prireza porezu na dohodak na prihode jedinica lokalne samouprave. S obzirom na to da je porezna stopa na drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno sezonskih poslova u poljoprivredi ostala nepromijenjena, zbog ukidanja prireza porezu na dohodak za porezne obveznike koji će od 1. siječnja 2024. ostvarivati navedenu vrstu dohotka, a koji su do sada bili obveznici plaćanja prireza, smanjit će se porezno opterećenje.  

Vremeplov: Listopadski manifest – 30. listopada 1905.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Dok su europske zemlje provodile različite političke reforme u cilju demokratizacije svojih društava, Rusko Carstvo je s početka 20. stoljeća i dalje bilo duboko klasno podijeljeno društvo na čelu s autokratskom vlašću u osobi cara Nikole II.

O mogućoj neustavnosti u Zakonu o pravu na pristup informacijama
Autor: Ivan Šprajc

Stručni članak

Polovinom 2022. stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama koje su, između ostaloga, izmijenile i odredbu članka 15. stavak 2. toga Zakona, koja propisuje razloge zbog kojih tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup traženoj informaciji. Autor smatra da neke usvojene izmjene narušavaju temeljno stajalište hrvatskog ustavotvorca prema kojem je dostupnost svih informacija u posjedu tijela javne vlasti pravilo, a ograničavanje prava na pristup informacijama izuzetak, i iznosi argumente kojima potkrepljuje svoje zaključke.

Traditio iuridica: Interdictum fraudatorium
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Interdictum fraudatorium, lat. interdikt ili zabrana prijevarnih (akata), drugi je oblik zaštite vjerovnika koji je uveden u rimskom pravu radi zaštite protiv prijevarnih postupanja dužnika kojima bi se smanjila njegova imovina i onemogućilo potpuno ili djelomično namirenje vjerovnika. 

Mišljenja i tumačenja državnih tijela
Autor: Novi informator

Stručni članak

PRIMJENA ODREDABA ZAKONA O RADU O PREKOVREMENOM RADU I ZAŠTITI ODREĐENIH KATEGORIJA RADNIKA NA ČLANOVE POSADE ZRAKOPLOVA, PRENOŠENJE I KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA, SKLAPANJE UZASTOPNIH UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME, STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD I URAČUNAVANJE U RADNI STAŽ

Novosti u Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Autori: Andreja Sertić Tomiček Dalibor Legac Željko Martinović

Stručni članak

U srpnju 2023. donesen je Zakon kojim se potvrđuje Konvencija kojom se ukida dvostruko oporezivanje porezima na dohodak i imovinu te kojim se sprječava porezna utaja s Kneževinom Andorom. Očekuje se njegovo stupanje na snagu kad posljednja država ugovornica obavijesti drugu da je završila svoj unutarnji postupak za stupanje Konvencije na snagu. Također, u rujnu 2023. potpisana je i Konvencija kojom se ukida dvostruko oporezivanje porezima na dohodak i imovinu te kojim se sprječava porezna utaja s Arapskom Republikom Egipat te je unutarnji postupak država ugovornica za stupanje konvencija na snagu u tijeku. U članku autori donose detalje o navedenim konvencijama.

Mjera opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U rješenju kojim se nalaže mjera opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja nadležno tijelo dužno je odrediti udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenom mjestu ili području. Ako je prvostupanjski sud propustio odrediti udaljenost kod obje produljene mjere opreza, takve mjere su neprovedive i njihovo se izvršavanje u smislu članka 101. ZKP/08. ne može ispitati, pa je uslijed navedenog i izreka rješenja nerazumljiva.

Protuovrha - rok za podnošenje prijedloga
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Subjektivni rok za podnošenje prijedloga za protuovrhu od 3 mjeseca iz odredbe čl. 62. st. 5. Ovršnog zakona počinje teći dostavom ovršeniku pravomoćnog rješenja kojim je ukinuta klauzula pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave, jer je to trenutak saznanja za ispunjenje jedne od pretpostavki propisanih kao razlog za protuovrhu.

Obvezno pravo – Naknada štete – Odgovornost prijevoznika
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Odgovornost prijevoznika za sigurnost putnika, od početka do završetka prijevoza je objektivna. Fizički sukob putnika u vlaku nije događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti posebice kada se radi o vidno alkoholiziranim putnicima, a niti su drugi putnici u vlaku treće osobe.

Pravično suđenje - priznanje statusa ratnog vojnog invalida
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ustavno načelo zabrane povratnog djelovanja propisa znači da se na postupke koje vode tijela javne vlasti trebaju primjenjivati oni propisi koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja tih postupaka. Iznimke od tog načela opravdane su samo u slučajevima kada je to nužno zbog značajnih i uvjerljivih okolnosti, odnosno u slučajevima propisanima zakonom koji podrazumijevaju teže nezakonitosti.

Glukhin protiv Rusije
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Korištenje visokointruzivne tehnologije prepoznavanja lica u kontekstu ostvarivanja prava pojedinca na slobodu izražavanja nespojiva je s idealima i vrijednostima demokratskog društva.

Pravo industrijskog dizajna – zaštita
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Industrijskim dizajnom štiti se registrirani dizajn u onoj mjeri u kojoj je nov i u kojoj ima individualan karakter.

Jednostavni stečaj potrošača – tražbine povučene iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje FINA-e

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li sud, primjenom odredbe članka 79.a st. 2. Zakona o stečaju potrošača u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača, osloboditi potrošača od preostalih obveza i u odnosu na vjerovnika koji je u trenutku otvaranja postupka u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao neizvršenu osnovu za plaćanje u razdoblju kraćem od tri godine?

Neoporezivo stipendiranje učenika i studenata na redovitom školovanju

Vi pitate - mi odgovaramo

Postoje li neka ograničenja oko neoporezivog stipendiranja učenika i studenata na redovitom školovanju, ako to školovanje nije u vezi s djelatnošću koju obavlja davatelj stipendije te može li vlasnik tvrtke, poslodavac, stipendirati svoje dijete i imati pravo na uvećani osobni odbitak po osnovi uzdržavanja toga djeteta?

Propisivanje posebnih uvjeta za prijam u službu

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li Grad kao poseban uvjet za prijam u službu utvrditi predočenje određene vrste certifikata, odnosno svjedodžbe (npr. za provođenje postupka javne nabave ili sl.) pa propisati da će osoba biti primljena u službu i bez takvog certifikata, ako ga stekne u roku jedne godine od prijama u službu, uz prijetnju otkazom ako u zadanom roku ne ispuni traženi uvjet?

Rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta i prekovremeni rad

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li radnik, roditelj koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, uz svoj pristanak raditi prekovremeno?

Privatni parking kao javno dobro u općoj uporabi

Vi pitate - mi odgovaramo

U užem centru Grada nalazi se parcela u privatnom vlasništvu, koju je vlasnik pretvorio u naplatno parkiralište. Parkiralište je ograđeno, osvijetljeno, i dostupno (uz naplatu) za korištenje svim građanima koji to žele. Može li takvo parkiralište predstavljati javno dobro u općoj uporabi?

Filteri