Informator broj 6769 od 06. veljače 2023.

UVODNIK

Novosti u organizaciji radnoga vremena i dopustima radnika
- s oglednim obrascima

Iako su namjere predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2022. bile ambiciozne u odnosu na izmjene odredbi o organizaciji radnoga vremena, činjenica je da odredbe Zakona o radu kojima se uređuje radno vrijeme te odmori i dopusti nisu doživjele bitne promjene. Naime, promjene odredbi u tom dijelu odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o radu s direktivama Europske unije te na jasnije definiranje pojedinih odredbi Zakona koje su u dosadašnjoj primjeni u praksi pokazale određenu manjkavost. No, postupak uređenja organizacije radnoga vremena kod poslodavca, kao i dosadašnja ograničenja trajanja rada radnika ostala su ista kao i većina odredbi o načinu korištenja i trajanju odmora i dopusta. Cilj je ovoga članka ukazati na promjene koje u organizaciji radnoga vremena i dopustima radnika donose najnovije izmjene i dopune Zakona o radu.
Autorica: Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu stud.

Sadržaj

Porezni praktikum: Oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost za financijske usluge
Autor: Ana Adorić

Stručni članak

Propisima kojima se uređuje oporezivanje porezom na dodanu vrijednost propisana su brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. U ovom poreznom praktikumu autorica donosi informacije vezane uz primjenu oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost za usluge osiguranja i reosiguranja te usluge odobravanja kredita i zajmova.

Abecedarij upravnog postupka: Postupanje drugostupanjskog tijela po primitku žalbe
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 114. ZUP-a

Nadležnost u stvarima koje se odnose na osiguranja kroz praksu Suda EU-a
Autor: Maja Josipović

Stručni članak

Za Europsku uniju iznimno je bitno postići slobodan protok sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, a što se nastoji postići pojednostavnjenjem formalnosti, poboljšanjem pristupa pravosuđu i slično. Upravo iz tog razloga Europska unija donijela je niz uredaba. Jedna od njih je i Uredba Brisel Ia, koja regulira područje nadležnosti kao i priznanja i izvršenja sudskih odluka. U ovom članku autorica se bavi reguliranjem nadležnosti u građanskim i trgovačkim stvarima, koju uređuje spomenuta Uredba, i to u stvarima koje se odnose na osiguranje te daje prikaz prakse Suda Europske unije koja se tiče te materije.

Vremeplov: Švicarski referendum za pravo glasa žena – 7. veljače 1971.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Osnovu današnjeg saveznog Ustava Švicarske čini Ustav iz 1848., kojim je ustanovljena Švicarska kao federalna država. Ustav je načinjen pod jakim utjecajem američkog Ustava i Francuske revolucije. Prva izmjena bila je 1866., a nakon toga cjelovita revizija bila je 1874., kad je uveden referendum na saveznoj razini.

Traditio iuridica: Qui quaestionem habiturus est, non debet specialiter interrogare, an Lucius Titius homicidium fecerit, sed generaliter, quis id fecerit: alterum enim magis suggerentis quam requirentis videtur
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Qui quaestionem habiturus est, non debet specialiter interrogare, an Lucius Titius homicidium fecerit, sed generaliter, quis id fecerit: alterum enim magis suggerentis quam requirentis videtur, lat. osoba koja će obavljati ispitivanje, ne smije postavljati specifična pitanja, pa tako je li Lucije Ticije počinio ubojstvo, već tko ga je učinio: drugo se smatra više sugestivnim pitanjem nego ono kojim se nastoji pronaći (istina). 

Dohodak od otuđenja nekretnine - oprečna tumačenja propisa u praksi
Autori: Ilija Braovac Marjan Filković

Stručni članak

Dohodak od otuđenja nekretnina jedan je od izvora dohotka koji se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak smatra dohotkom od imovine. Oporezivanje toga dohotka može biti složeno, stoga autori u članku analiziraju zakonske odredbe vezane uz oporezivanje, ali i slučajeve iz prakse. Poseban je naglasak na slučajevima otuđenja nekretnina unutar dvije godine u kojima je ishod oporezivanja različit, odnosno u jednom slučaju primijenjeno je porezno oslobođenje, dok je u drugom slučaju određena porezna obveza. Usto, autori se dotiču i problematike utvrđivanja nabavne vrijednosti nekretnine na slučaju iz prakse.

Reproduktivna prava kao ljudska prava
Autor: Antonija Petričušić

Stručni članak

Seksualno i reproduktivno zdravlje žena važan je dio ljudskih prava žena i jamac osiguranja ravnopravnosti spolova, upisan u različite međunarodne dokumente kojima je pristupila i Republika Hrvatska. Međutim, hrvatska se javnost povodom konkretnog slučaja suočila s činjenicom da se, usprkos tome što postoji pravni okvir, seksualna i reproduktivna prava žena u Hrvatskoj ponekad teško ostvaruju u praksi. Autorica podsjeća na međunarodne dokumente koji se bave tim pitanjem, i pojašnjava hrvatski pravni okvir koji ga uređuje, ističući moguća unaprjeđenja.

Novosti u organizaciji radnoga vremena i dopustima radnika
Autor: Marina Kasunić-Peris

Stručni članak

Iako su namjere predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz 2022. bile ambiciozne u odnosu na izmjene odredbi o organizaciji radnoga vremena, činjenica je da odredbe Zakona o radu kojima se uređuje radno vrijeme te odmori i dopusti nisu doživjele bitne promjene. Naime, promjene odredbi u tom dijelu odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o radu s direktivama Europske unije te na jasnije definiranje pojedinih odredbi Zakona koje su u dosadašnjoj primjeni u praksi pokazale određenu manjkavost. No, postupak uređenja organizacije radnoga vremena kod poslodavca, kao i dosadašnja ograničenja trajanja rada radnika ostala su ista kao i većina odredbi o načinu korištenja i trajanju odmora i dopusta. Cilj je ovoga članka ukazati na promjene koje u organizaciji radnoga vremena i dopustima radnika donose najnovije izmjene i dopune Zakona o radu.

Odlučivanje o pritvoru na temelju ocjene dokaza
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Iznesena vlastita analiza i osobna ocjena značenja, vjerodostojnosti okrivljenikovih pojedinih dokaza nije od utjecaja na odluku o istražnom zatvoru, jer Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, prilikom razmatranja žalbe podnesene protiv rješenja o produljenju istražnog zatvora, nije ovlašten analizirati i ocjenjivati dokaze, već je to, u slučaju potvrđivanja optužnice, u nadležnosti raspravnog vijeća.

Zatezna kamata
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj zakonom, i to od dana nastale štete pa i bez obzira na to je li Zavod pozvao pravnu osobu za osiguranje imovine (u ovom slučaju tuženika) na isplatu naknade štete prije podnošenja tužbe.

Kazneni postupak – Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude – Dopuštenost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može se podnijeti samo zbog povreda zakona izrijekom propisanih, no ne i zbog odluke o kazni i sigurnosnoj mjeri, osim ako sud pri odlučivanju o kazni i sigurnosnoj mjeri prekorači ovlast koju ima po zakonu.

Pravo vlasništva – porez na promet nekretninama
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U situaciji kad je nasljedniku prvog nasljednog reda pravo nasljedstva utvrđeno sudskom nagodbom u parničnom postupku koji je pokrenut radi utvrđenja i ostvarenja navedenog prava, odredba čl. 13. st. 1. Zakona o porezu ne promet nekretninama ne može se tumačiti tako da bi uvjet za oslobođenje bilo nužno posjedovanje rješenja o nasljeđivanju.

Obvezno pravo – doprinos oštećenika vlastitoj šteti
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako je tužitelj mogao, a nije obavljao djelatnost u dijelu prostora u kojem ga nitko nije smetao, onda je pridonio da mu je šteta nastala zbog nekorištenja cijelog prostora veća pa ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

Pejkić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Podnositeljici zahtjeva povrijeđeno je pravo na pošteno suđenje u kaznenom postupku zbog toga što joj u žalbenom postupku nije dostavljen podnesak državnog odvjetnika. Utvrđena je i povreda prava na privatni život zbog nedovoljno obrazloženih naloga suca istrage o određivanju i produljenju mjera tajnog nadzora.

Ograničenje broja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme i uračunavanje ugovora sklopljenih prije 1. siječnja 2023.

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako se pravilo o najvećem dopuštenom broju uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme primjenjuje u slučaju kad je prvi ili drugi ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen prije 1. siječnja 2023., a istječe nakon toga datuma?

Donošenje pojedinačnih upravnih akata na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo ne obavlja zakonom utvrđene ili prenesene javne ovlasti. Međutim, s obzirom na to da je riječ o društvu koje je obvezno primjenjivati Zakon o pravu na pristup informacijama, ono donosi pojedinačne upravne akte u skladu s odredbama toga Zakona (kada rješenjem odbacuje ili odbija zahtjev stranke za pristup informacijama). Može li se smatrati da društvo ima javne ovlasti zbog toga što donosi pojedinačne upravne akte na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama?

Propuštanje roka za upis podataka u Registar stvarnih vlasnika

Vi pitate - mi odgovaramo

Novoosnovano trgovačko društvo (d.o.o.) osnovano je 1. prosinca 2022., a u Registar stvarnih vlasnika upisano je 26. siječnja 2023. Je li upis u Registar stvarnih vlasnika napravljen u propisanom roku, a ako nije, postoji li prekršajna sankcija za propuštanje upisa u navedeni Registar u propisanom roku?

Obračun obveza iz plaća isplaćenih po sudskoj presudi

Vi pitate - mi odgovaramo

Prema pravomoćnoj sudskoj presudi obvezni smo radniku isplatiti plaću za prijašnje porezno razdoblje. S obzirom na to da su se tijekom toga razdoblja mijenjali propisi, vezano uz obveze iz plaća, zanima nas prema kojim propisima trebamo postupiti pri utvrđivanju tih obveza?

Predaja nekretnine u posjed suvlasnicima

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li osoba koja nije vlasnik niti suvlasnik nekretnine zatražiti u parničnom postupku, odnosno tužbenom zahtjevu predaju u posjed nekretnine od posjednika, odnosno mogu li suvlasnici nekretnine tražiti predaju nekretnine u posjed od posjednika tako da se ona preda suvlasnicima i trećoj osobi, protivno pravilima o nedjeljivim obvezama kako to određuje članak 46. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?

Filteri