Informator broj 6616 od 02. ožujka 2020.

UVODNIK

GDPR u građanskim postupcima: početak jedne nove priče

Pravna literatura, iako opsežna i svrhovita, ponekad može biti jako ograničavajuća glede nemogućnosti pružanja odgovora na neka vrlo važna pitanja, davanja korisnih objašnjenja i adekvatnih pristupa vezanih uz stvaranje novog digitalnog ambijenta (primjerice, e-oglasne ploče) i njegova pravilnog funkcioniranja. Jedan od očitih primjera da je prethodno stajalište točno nalazimo u činjenici da u procesu objave osobnih podataka na e-oglasnoj ploči u parničnim, ovršnim i stečajnim postupcima ne postoje konvencionalna rješenja za neka od aktualnih pitanja, kao što je uzajamna veza objave osobnih podataka i njihova zaštita u uvjetima digitalizacije pravosuđa. U tom smislu, ovaj članak doc. dr. sc. Dejana Bodula ima namjeru ukazati na paradigme toga odnosa pokušavajući aktualizirati i usmjeriti razmišljanja o tom problemu. Iako je ova problematika relevantna i za praksu objavljivanja sudskih akata i u drugim područjima prava (kazneno i upravno), fokus je na određenim područjima građanskog procesnog prava.
Autor: doc. dr. sc. Dejan Bodul* Katedra za građansko postupovno pravo, Sveučilište u Rijeci Pravni fakultet. Ovaj rad financiran je sredstvima Sveučilišta u Rijeci za projekt ZP UNIRI 4/19.

Sadržaj

GDPR u građanskim postupcima: početak jedne nove priče
Autor: Dejan Bodul

Stručni članak

Pravna literatura, iako opsežna i svrhovita, ponekad može biti jako ograničavajuća glede nemogućnosti pružanja odgovora na neka vrlo važna pitanja, davanja korisnih objašnjenja i adekvatnih pristupa vezanih uz stvaranje novog digitalnog ambijenta (primjerice, e-oglasne ploče) i njegova pravilnog funkcioniranja. Jedan od očitih primjera da je prethodno stajalište točno nalazimo u činjenici da u procesu objave osobnih podataka na e-oglasnoj ploči u parničnim, ovršnim i stečajnim postupcima ne postoje konvencionalna rješenja za neka od aktualnih pitanja, kao što je uzajamna veza objave osobnih podataka i njihova zaštita u uvjetima digitalizacije pravosuđa. U tom smislu, ovaj članak doc. dr. sc. Dejana Bodula ima namjeru ukazati na paradigme toga odnosa pokušavajući aktualizirati i usmjeriti razmišljanja o tom problemu. Iako je ova problematika relevantna i za praksu objavljivanja sudskih akata i u drugim područjima prava (kazneno i upravno), fokus je na određenim područjima građanskog procesnog prava.

Traditio iuridica: MATRIMONIUM EST VIRI ET MULIERIS CONIUNCTIO, INDIVIDUAM CONSUETUDINEM VITAE CONTINENS
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

U rimskoj pravnoj tradiciji, temeljna definicija braka, sadržana u Justinijanovim Institucijama (Inst. 1, 9, 1), koja određuje bitna obilježja braka: monogamnost, heteroseksualnost i trajnost.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj u 2020.
Autori: Andreja Sertić Tomiček Dalibor Legac Željko Martinović

Stručni članak

Republika Hrvatska od 1. siječnja 2020. primjenjuje tri nova ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, i to s Japanom, Kazahstanom i Vijetnamom. S obzirom na navedeno, autori u članku donose pojedinosti o sklopljenim ugovorima, ali i tablicu u kojoj su navedeni svi važeći ugovori u 2020.

Informatorovi pravni alati: Ocjenjivanje službenika i namještenika
Autor: Novi informator

Stručni članak

Člankom 94. st. 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19) propisano je da se svake godine, najkasnije do 31. ožujka, službenici u jedinicama lokalne samouprave ocjenjuju za rad u prethodnoj godini.

Postupak uređenja međa
Autor: Matija Stokić

Stručni članak

Važeće uređenje postupka za obnovu i ispravak međa i doslovno i figurativno pripada prvoj polovici 20. stoljeća. Vrijeme u kojemu živimo zahtijeva normativni iskorak, odnosno ambiciozniji pristup koji će u većoj mjeri štititi pravnu sigurnost u prometu nekretnina i osiguravati pružanje kvalitetnije pravne zaštite u sudskom postupku, uz učinkovitije onemogućavanje zloporabe procesnih prava. Problemi u sadašnjem normativnom uređenju postupka uređenja međa manje-više su očiti, ali rješenja, nažalost, nisu. Unatoč tomu, određeni aspekti postupka uređenja međa zasigurno mogu biti poboljšani, i to treba postati tema intenzivnije stručne rasprave.

Nepravilnosti u javnoj nabavi
Autor: Zoran Vuić

Stručni članak

U članku dajemo primjere mišljenja iz provedbenih upravnih nadzora prema člancima 437.-439. Zakona o javnoj nabavi (skraćeni izvadci iz zapisnika o provedenom nadzoru), u kojima nisu utvrđene nepravilnosti te o utvrđenim nepravilnostima koje nemaju obilježje prekršaja. Upravni nadzor provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave.

(Ne)nasljedivost tzv. stalnog veza u luci
Autor: Jakob Nakić

Stručni članak

Iako primjenjuju iste propise koji se odnose na luke, županijske lučke uprave na različit način uređuju mogućnost nasljeđivanja tzv. stalnog veza pa neke od njih nasljeđivanje dopuštaju, a neke ne. Slijedom toga, autor pojašnjava razloge za takvo stanje i zaključuje da u ovom području, kao i u području pomorskog dobra, uređenje nije dostatno te da postojeći pravni okvir za sklapanje ugovora o stalnom vezu u komunalnom dijelu luke ne nudi odgovarajuću pravnu sigurnost i otežava predvidivost pravne zaštite.

Vremeplov: Carski manifest o ukidanju kmetstva u Rusiji – 3. ožujka 1861.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Manifestom o svemilosnom davanju seljacima prava na slobodu ruralnih ljudi i o ustroju njihova života i pratećom Uredbom o seljacima koji su izašli iz kmetstva (koja se sastojala od 17 zakonodavnih akata) od 3. ožujka 1861., ruski car Aleksandar II. pokrenuo je najvažniju reformu u Rusiji u 19. stoljeću, Seljačku reformu, kojom je oko 23 milijuna kmetova ili 38 % tadašnjeg ruskog stanovništva steklo slobodu.

Abecedarij upravnog postupka: Troškovi pravne pomoći
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 29. ZUP-a

Odgovornost države za ubojstvo srodnika – zastara tužbenog zahtjeva, naknada troškova prema načelu cause
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Odbijanje tužbenog zahtjeva za naknadu štete protiv države zbog smrti bliske osobe ne predstavlja povredu prava na život ako je tužba podnesena izvan propisanog roka zastare, čija je primjena bila predvidiva sukladno ustaljenoj sudskoj praksi. U tim okolnostima ni obveza naknade parničnih troškova državi prema načelu causae, ne dovodi do povrede prava vlasništva

Radno pravo – otkaz ugovora o radu – socijalni kriteriji
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kada je radnik kojem je otkazan ugovor o radu bio jedini izvršitelj na radnom mjestu koje je ukinuto, tada nisu ispunjene pretpostavke za primjenu socijalnih kriterija propisanih odredbom članka 115. st. 2. Zakona o radu, jer zakonitost odluke o otkazu glede primjene socijalnih kriterija ovisi o činjenici postoje li okolnosti koje u svojoj ukupnosti dovode radnika u povoljniji položaj u odnosu prema drugim radnicima istog radnog mjesta glede otkazivanja

Ozljeda na radu - opis poslova radnog mjesta
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ozljeda na radu ne može se priznati ako je do ozljede došlo pri obavljanju poslova koji nedvojbeno izlaze izvan opisa poslova tužiteljeva radnog mjesta

Pravo društava – naknada štete od člana uprave i člana društva (aktivna legitimacija)
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Samo stečajni upravitelj društva stečajnog dužnika može od člana uprave toga društva potraživati novčani iznos koji društvo - stečajni dužnik duguje stečajnom vjerovniku, a nakon što stečajni upravitelj ishodi ovršnu ispravu te u ovršnom postupku namiri predmetnu tražbinu, ta bi se tražbina kao stečajna masa u postupku diobe razmjerno podijelila svim stečajnim vjerovnicima društva - stečajnog dužnika

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji – prestanak tazbinskog srodstva
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Okrivljenica i brat njezina pokojnog bračnog druga nisu obitelj u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja, jer tazbinski odnos prestaje smrću bračnog druga.

Ulemek protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Europski sud za ljudska prava utvrdio je povredu članka 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u odnosu na zatvorenika koji je bio smješten u Zatvoru u Zagrebu 2011., jer su uvjeti toga smještaja u to vrijeme dosegli razinu ponižavajućeg postupanj.

Prijam u službu bez provođenja natječaja

Vi pitate - mi odgovaramo

U namjeri racionalizacije ljudskih resursa, gradonačelnik želi u upravnim tijelima Grada zaposliti nekoliko osoba koje su sada zaposlene u pravnim osobama kojima je Grad osnivač. S tim u svezi, može li u upravnom tijelu Grada, bez provođenja natječaja, biti zaposlen djelatnik gradske knjižnice, odnosno na koji se način utvrđuje ima li pravna osoba javne ovlasti?

Dokaz za oslobođenje od plaćanja PDV-a prigodom isporuka dobara u EU

Vi pitate - mi odgovaramo

Tijekom 2019. isporučivali smo robu kupcu, poreznom obvezniku u drugoj državi članici Europske unije, a na računima nismo zaračunavali porez na dodanu vrijednost na temelju članka 41. st. 1. toč. a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. S obzirom na izmjene i dopune Zakona i Pravilnika poreza na dodanu vrijednost, koje su stupile na snagu u siječnju 2020., na koji se način u 2020. dokazuje da je roba isporučena u drugu državu članicu Europske unije, a radi primjene navedenog oslobođenja?

Zastara restitucijskog zahtjeva

Vi pitate - mi odgovaramo

Postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora traje već deset godina. Za sada je donesena prvostupanjska presuda u korist tužitelja, pa se nadamo da će drugostupanjski sud potvrditi tu odluku. Koliki je zastarni rok za podnošenje tužbe radi restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora?

Pravosuđe – odluke u predmetima zaštite prava na suđenje u razumnom roku

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li postupak povodom zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku biti dovršen ne samo usvajanjem ili odbijanjem zahtjeva, već i njegovim odbacivanjem ili obustavom postupka?

Prigovor radi prebijanja

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li jedna od stranaka u parničnom postupku staviti prigovor radi prebijanja i u slučaju ako je tražbina, koja se stavlja u prijeboj, već prije utvrđena ovršnom ispravom, a vezano uz odredbu članka 333. Zakona o parničnom postupku? Naime, tuženik osporava osnovanost tužiteljeve tražbine, zbog čega i nema pravni interes davati izjavu o prijeboju, ali opreza radi, za slučaj da sud utvrdi postojanje tužiteljeve tražbine, ističe prigovor radi prebijanja tražbine za koju ima ovršnu ispravu.

Filteri