List Informator
UVODNIK
Interventni zastoj zateznih kamata kao poziv na neplaćanje dospjelih obveza
Hrvatski sabor donio je u travnju ove, 2020. dva zakona kojima se interveniralo u odnose stranaka u ovršnim i stečajnim postupcima, a u cilju olakšanja prevladavanja posljedica nastalih pandemijom Covid-19. Sredinom travnja donesen je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a krajem mjeseca Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Oba su zakona, uz proceduralna pitanja vezana uz ovrhu i stečaj, posebnim člankom obuhvatila i materijalnopravno pitanje - tijek zateznih kamata, odredivši njihov zastoj za trajanja »posebnih okolnosti«. Tom odredbom (dvjema jednakim odredbama) nije posebno preciziran obuhvat propisanoga zateznokamatnog zastoja. Na širinu obuhvata trebala bi upućivati činjenica da se odredbe nalaze u specijalnim zakonima, zakonima koji uređuju precizno definirana područja. To je ipak rezultiralo različitim tumačenjima – odnosi li se zastoj tijeka zateznih kamata na odnosno područje koje je predmet tog zakona, ili pak generalno – na sva novčana dugovanja u zakašnjenju, pa i ona izvan ovrha i bez obzira na prirodu stranaka dužničko-vjerovničkog odnosa. Jasnoći nisu mnogo pridonijela ni mišljenja dvaju ministarstava dana na postavljeno im pitanje. Objava ovoga teksta mr. sc. Miljenka Appia Giunia koincidira s istekom »prvog poluvremena« važenja ovih interventnih zakona.
Autor: mr. sc. Miljenko A. Giunio
Sadržaj
Stručni članak
Hrvatski sabor donio je u travnju ove, 2020. godine dva zakona kojima se interveniralo u odnose stranaka u ovršnim i stečajnim postupcima, a u cilju olakšanja prevladavanja posljedica nastalih pandemijom Covid-19. Sredinom travnja donesen je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a krajem mjeseca Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Oba su zakona, uz proceduralna pitanja vezana uz ovrhu i stečaj, posebnim člankom obuhvatila i materijalnopravno - tijek zateznih kamata, odredivši njihov zastoj za trajanja „posebnih okolnosti“. Tom odredbom (dvjema jednakim odredbama) nije posebno preciziran obuhvat propisanoga zateznokamatnog zastoja. Na širinu obuhvata trebala bi upućivati činjenica da se odredbe nalaze u specijalnim zakonima, zakonima koji uređuju precizno definirana područja. To je ipak rezultiralo različitim tumačenjima – odnosi li se zastoj tijeka zateznih kamata na odnosno područje koje je predmet tog zakona, ili pak generalno – na sva novčana dugovanja u zakašnjenju, pa i ona izvan ovrha i bez obzira na prirodu stranaka dužničko-vjerovničkog odnosa. Jasnoći nisu mnogo pridonijela ni mišljenja dvaju ministarstava dana na postavljeno im pitanje. Objava ovoga teksta koincidira s istekom „prvog poluvremena“ važenja ovih interventnih zakona.
Stručni članak
Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), u članku 265. st. 1. sadržava načelnu odredbu da šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude.
Stručni članak
Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak stupio je na snagu 1. srpnja 2020. Njime se pretežito uređuju pojedinosti koje se odnose na dostavu podataka na Obrascu JOPPD, a koji su vezani uz dobivanje potpore za očuvanje radnih mjesta temeljem korištenja mjere skraćenog radnog vremena. U članku autorica daje kratak osvrt na odredbe Pravilnika o porezu na dohodak koje se odnose na navedenu potporu za očuvanje radnih mjesta te daje primjer popunjavanja B stranice Obrasca JOPPD.
Stručni članak
U članku se analizira kršenje slobode političkog izražavanja arbitrarnim sudskim odlukama i nerazmjernim kaznama u Republici Hrvatskoj utvrđenim u dvije presude Europskog suda za ljudska prava: Stojanović protiv Hrvatske iz 2013. i Jurišić protiv Hrvatske iz 2018. koje potvrđuju da povreda političkog izražavanja, u pravilu, nastaje u korist moćnih političara. Analiza postupka pred domaćim sudovima pokazuje da su u oba predmeta prvostupanjski sudovi ispravno utvrdili činjenice i primijenili pravo te da je povreda nastala u drugom stupnju odnosno u ponovljenim postupcima, što otklanja prigovor nestručnosti sudova i otvara pitanje političkog utjecaja na rad pravosuđa
Stručni članak
Dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona propisani su produljeni rokovi za dostavu informacija o financijskim računima Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u uvjetima posebnih okolnosti. Također, propisuje se i početak tijeka roka dostave informacija o prekograničnim angažmanima. Stoga autorica više pojedinosti o navedenoj tematici donosi u nastavku.
Stručni članak
Autor u članku razmatra mogućnost održavanja sjednice predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave korištenjem sredstava informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Pritom polazi od formalnopravnih mogućnosti korištenja IKT-a u radu lokalnih predstavničkih tijela i analizira konkretan slučaj održavanja sjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije, polazeći od načela rasprave i načela javnosti sjednica, kao temeljnih načela funkcioniranja predstavničkih tijela. U članku se daju i prijedlozi koji se mogu ugraditi u buduće zakonodavno uređenje održavanja sjednica lokalnih predstavničkih tijela korištenjem IKT-a u izvanrednim okolnostima.
Stručni članak
Čl. 41. ZUP-a
Stručni članak
Korejski poluotok u istočnoj Aziji danas dijele dvije zemlje – Demokratska Narodna Republika Koreja (Sjeverna Koreja) i Republika Koreja (Južna Koreja).
SENTENCE
Hrvatski ured za osiguranje ima pravo na regres prema osobi koja je odgovorna za štetu za isplaćeni iznos štete, kamatu i troškove kada je šteta prouzročena uporabom motornog vozila koje vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti. U takvim slučajevima postoji solidarna obveza vozača koji je upravljao vozilom i vlasnika neosiguranog osobnog vozila
SENTENCE
Činjenica da je sklopljen ugovor o zakupu kojim su vlasnik nekretnine, kao zakupodavac, i treća strana, kao zakupnik, ugovorili da pričuvu plaća zakupnik, nije od utjecaja na zakupodavčevu obvezu kao vlasnika nekretnine da plaća pričuvu
SENTENCE
Člankom 229. st. 1. podst. 34. Zakona o radu propisano je kao prekršaj poslodavca isključivo ako obračun dugovane, a neisplaćene plaće radnika nema propisani sadržaj, a ne ako obračun isplaćene plaće nema propisani sadržaj, jer je za takav slučaj propisana samo upravna mjera
SENTENCE
Rekonstrukcija kojom je promijenjen vanjski izgled zgrade, nije se mogla izvesti bez akta o gradnji
SENTENCE
Smještaj podnositelja zahtjeva u samicu zbog sprječavanja neovlaštenog unošenja predmeta u zatvorsku ustanovu, nije povrijedio zabranu mučenja i nečovječnog postupanja
SENTENCE
Obustava prekršajnog postupka zbog zastare ne predstavlja »osudu« niti »oslobođenje« od optužbe u smislu članka 4. Protokola 7 uz Konvenciju, pa načelo ne bis in idem u tom slučaju nije primjenjivo
Vi pitate - mi odgovaramo
U Gradu je učinjen preustroj jednog od upravnih tijela i donesen je novi pravilnik o unutarnjem redu. Koje su pravne posljedice propuštanja roka za donošenje rješenja o rasporedu, odnosno rješenja o stavljanju na raspolaganje nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako se, u smislu Zakona o radu, promatra rad temeljem mjere za očuvanje radnih mjesta „Skraćivanje radnog vremena“? Je li to rad u skraćenom ili u nepunom radnom vremenu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Koje su stope zateznih kamata primjenjive od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. na ugovore između trgovaca te trgovaca i osoba javnog prava, a koje za ostale odnose?
Vi pitate - mi odgovaramo
Komunalno trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu Općine objavilo je javni natječaj radi zapošljavanja djelatnika. Nakon prikupljanja prijava donesena je odluka o odabiru, o kojoj su obaviješteni svi prijavljeni kandidati. Jedan od neodabranih kandidata prigovorio je zbog toga što u obavijesti nema upute o pravnom lijeku, i zamolio uputu o tome može li i kojem tijelu izjaviti žalbu protiv odluke o odabiru. S tim u svezi, molimo da nam odgovorite treba li i na koji pravni lijek uputiti kandidate koji nisu odabrani na javnom natječaju. Napominjemo da je postupak zapošljavanja tek djelomično uređen općim aktima društva.
Vi pitate - mi odgovaramo
Vodi se parnica protiv više tuženika. U tužbi nije naznačeno koliko je koji tuženik dužan platiti novca, niti je naznačeno da je riječ o solidarnoj obvezi. U toj situaciji zanima nas kako će sud odlučiti tko je od tuženika koliko dužan, jer je u tužbi naveden samo jedan iznos novca koji tužitelj potražuje?
Vi pitate - mi odgovaramo
Treba li u rješenju kojim se odobrava izvršenje europskog uhidbenog naloga biti navedeno u koju se svrhu odobrava predaja?