Informator broj 6775 od 20. ožujka 2023.

UVODNIK

Nejavnost istrage, prava okrivljenika i sloboda medija

Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, raspravljala je i o potrebi da se preispita način na koji je kod nas uređena nejavnost kaznenog postupka prije nego što je okrivljenik izveden na raspravu pred sud. U članku autori*, članovi Radne skupine, iznose argumente kojima opravdavaju svoje stajalište da postojeće pravno uređenje nije dobro i da je potrebno pristupiti njegovoj izmjeni. Analiza je usmjerena na stručne pravne argumente te je utemeljena na obvezama koje za hrvatski pravni poredak proizlaze iz Ustava Republike Hrvatske i europskog prava kao i na potrebi da se on uskladi sa svojim poredbenopravnim uzorima.
Autori: prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas i izv. prof. dr. sc. Zoran Burić

Sadržaj

Abecedarij upravnog postupka: Abecedarij upravni postupak: Poništavanje rješenja
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 117. st. 2.

Nejavnost istrage, prava okrivljenika i sloboda medija
Autori: Zoran Burić Elizabeta Ivičević Karas

Stručni članak

Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, raspravljala je i o potrebi da se preispita način na koji je kod nas uređena nejavnost kaznenog postupka prije nego što je okrivljenik izveden na raspravu pred sud. U članku autori*, članovi Radne skupine, iznose argumente kojima opravdavaju svoje stajalište da postojeće pravno uređenje nije dobro i da je potrebno pristupiti njegovoj izmjeni. Analiza je usmjerena na stručne pravne argumente te je utemeljena na obvezama koje za hrvatski pravni poredak proizlaze iz Ustava Republike Hrvatske i europskog prava kao i na potrebi da se on uskladi sa svojim poredbenopravnim uzorima.

Izlaganje na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom
Autor: Nebojša Vitez

Stručni članak

U članku autor analizira praksu upravnih sudova u Republici Hrvatskoj i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske o prigovorima na podatke utvrđene katastarskom izmjerom koji su dani na javni uvid. Pritom iznosi moguće razloge za zauzimanje takvih stajališta i analizira znače li ona neravnopravnost sudionika u postupku izlaganja podataka utvrđenih katastarskom izmjerom. Zaključno, autor nastoji utvrditi stvara li takva praksa nepromjenjive pravne odnose i evidenciju podataka, odnosno može li se pri pokretanju postupaka za promjenu podataka u tim evidencijama smatrati da prekluzija prava na pokretanje tih postupaka nije nastupila.

Vremeplov: Politički ustav Španjolske Monarhije (Ustav iz Cadiza) – 19. ožujka 1812.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Politički ustav Španjolske Monarhije, poznat i kao Ustav iz Cadiza, usvojilo je 19. ožujka 1812. španjolsko zakonodavno tijelo - Cortes (de Cadiz), parlament, koji je uključivao zastupnike cijele nacije od Španjolske Amerike do Filipina.

Računovodstvo EU projekata kao sastavni dio projektnog ciklusa
Autor: Davorka Žagar

Stručni članak

Osobe zadužene za financije i računovodstvo, u pravilu, uključene su u pripremu dokumentacije za prijavu EU projekta za bespovratna sredstva. Kada one dobro poznaju pravila vezana uz provedbu EU projekata, tada je izvjesno da će se projektni troškovi ispravno planirati i evidentirati. Na taj način osigurava se i provedba projektnih aktivnosti u za to predviđenim rokovima, pravovremeni transfer sredstava projektnim partnerima i angažman sredstava za pokriće neprihvatljivih troškova, ali i drugo. Autorica u tekstu upozorava na važnost ispravnog računovodstvenog evidentiranja EU projekata, ali i povezivanja projektnog tima s osobama zaduženima za financije i računovodstvo, a sve s ciljem minimiziranja pogrešaka i što uspješnije provedbe projekta.

Traditio iuridica: Matrimonium initiatum/ratum/consummatum
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Matrimonium initiatum/ratum/consummatum, lat. započeta/potvrđena/izvršena ženidba (koristi se termin ženidba, a ne brak u prvom redu zbog aktualne važnosti razlikovanja u kanonskom pravu), pojmovi su koji se javljaju i koriste tijekom srednjeg vijeka, u prvom redu u kanonskom pravu s temeljima u Gracijanovu Dekretu (Decretum Gratiani, oko 1140. g.), ali i u komentarima pravnika civilnog (rimskog) prava, u okviru shvaćanja o sklapanju braka kroz dva stupnja, stadija.

Primjena europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta
Autor: Renata Turčinov

Stručni članak

Korištenje rodiljnog dopusta može imati međunarodni efekt jer trajanje radnog odnosa u drugoj državi članici može utjecati na rodiljni dopust u Republici Hrvatskoj. Naime, pri odlučivanju o pravu na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta radnice, koja je prije zaposlenja u Republici Hrvatskoj radila i u drugoj državi članici Europske unije, Europskog gospodarskog prostora ili Švicarskoj, moraju se uzeti u obzir sve plaće koje su joj isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvorila taj dopust. U članku autorica donosi informacije o utjecaju europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta.

Decentralizacija ili centralizacija
Autor: Dubravka Jurlina Alibegović

Stručni članak

Već dvadesetak godina sve hrvatske vlade u programima rada koje su donosile ističu decentralizaciju određenih javnih usluga kao jedan od ciljeva koji žele postići tijekom svoga mandata. Međutim, usprkos deklaratornoj posvećenosti procesu decentralizacije i osnivanju različitih radnih tijela, napredak nije vidljiv pa Hrvatska i dalje ostaje centralizirana država, s najavom i jače centralizacije u nekim područjima. Autorica daje pregled dosadašnjeg postupanja u vezi s decentralizacijom i zaključuje da tijekom dvadeset godina, usprkos deklaratorno izraženoj volji svih vlada, nije učinjen znatan pomak u cilju decentralizacije nekih javnih usluga.

Zabrana zlostavljanja - učinkovita istraga
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

U okolnostima u kojima postoje jasni pokazatelji da je pojedinac ozlijeđen u vrijeme dok je bio pod kontrolom policije, država je obvezna provesti istragu u cilju utvrđivanja uzroka ozljeda i eventualnog procesuiranja odgovornih osoba, a ta obveza ne ovisi o tome je li pojedinac podnio kaznenu prijavu protiv osoba koje smatra odgovornima ili nije.

Troškovi ustavnosudskog postupka (izvršenje presude Dragan Kovačević protiv Hrvatske)
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pri odlučivanju o zahtjevima za naknadu troškova Ustavni sud će u okviru vlastite diskrecije ustavnosudskog postupka, procjenjivati, između ostalog, o kakvoj je vrsti postupka riječ, koje je značenje predmeta za podnositelja, je li riječ o osjetljivom pojedincu, kao i nameće li snošenje troškova postupka podnositeljima prekomjeran financijski teret.

Obvezno pravo – odgovornost države za naknadu štete – osnova za odgovornost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sama činjenica da je MUP podnio kaznenu prijavu te da se vodio kazneni postupak koji je dovršen obustavom istrage, ne predstavlja osnovu za odgovornost države za naknadu štete.U procesnoj situaciji kada tužitelj ne navodi u čemu se sastoji nezakonito ili nepravilno postupanje Policijske uprave, odnosno u čemu bi se sastojalo nepravilno ili nezakonito postupanje državnog odvjetništva ili USKOK-a, sud je ovlašten odustati od izvođenja dokaza.

Prekid postupka izvršenja europskog uhidbenog naloga
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Jedina dva razloga zbog kojih se prekida postupak izvršenja europskog uhidbenog naloga jesu vođenje kaznenog postupka protiv tražene osobe u Republici Hrvatskoj i činjenica da se tražena osoba nalazi na izdržavanju kazne zatvora. Činjenica da je tražena osoba pravomoćno osuđena presudom Republike Hrvatske kojom joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro na slobodi, ne predstavlja razlog za prekid izvršenja europskog uhidbenog naloga.

Zakon o općem upravnom postupku – oglašavanje rješenja ništavim
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne propisuje da zahtjev za provedbu geodetskog elaborata moraju podnijeti svi suvlasnici zajedno, niti da je potrebna suglasnost svih suvlasnika, pa kad zahtjev ne podnesu svi suvlasnici, nije ostvaren uvjet za oglašavanje rješenja ništavim.

Isporuka nekretnine u postupku ovrhe i pravo na pretporez

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo, obveznik poreza na dodanu vrijednost, rješenjem o dosudi Trgovačkog suda steklo je nekretninu stečajnog dužnika, koji je također obveznik poreza na dodanu vrijednost. Prema dopisu stečajnog upravitelja koji je upućen Trgovačkom sudu, nekretnina, koja je predmet kupoprodaje, nova je i nikada nije korištena. Može li u tom slučaju kupac, koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost, ostvariti pravo na odbitak pretporeza pri kupnji nekorištene nekretnine u ovršnom postupku, ako mu ovršenik nije izdao račun?

Isključenje primjene odredaba Zakona o radu na rad na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu i evidencija o radnom vremenu

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako su poslodavac i radnik u ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada ili radu na daljinu isključili primjenu odredaba Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, može li onda poslodavac takvom radniku naložiti prekovremeni ili noćni rad te rad na blagdan? Koje je podatke, s obzirom na navedeno isključenje primjene odredaba, poslodavac dužan voditi u evidenciji o radnom vremenu za rad takvog radnika?

Suposjed darovane stvari

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li valjan ugovor o darovanju stana sastavljen u pisanom obliku kad obdarenik prije i poslije zaključenja ugovora koristi stan zajedno s darovateljem te izvršava li time (su)posjed stana (što je naznačeno u ugovoru), odnosno je li došlo do predaje (su)posjeda?

Naknada za zastupnike podzastupljenog spola

Vi pitate - mi odgovaramo

S obzirom na to da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika dodjeljuju svake godine, treba li naknadu za podzastupljeni spol dodjeljivati prema konačnim rezultatima izbora, ili prema stanju stvari u trenutku dodjele naknade?

Razvrstavanje hrvatskog branitelja u borbeni sektor

Vi pitate - mi odgovaramo

Pri razvrstavanju policijskog službenika – hrvatskog branitelja u borbeni, odnosno neborbeni sektor, treba li cijelo razdoblje za koje mu je priznat braniteljski status razvrstati u isti sektor? Treba li odluka o razvrstavanju prije svega ovisiti o opisu poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik u konkretnom razdoblju bio raspoređen?

Filteri