Misija ukazivanja na aktualnost i opću važnost  načela, pravila i terminologije rimskog  prava za suvremeno pravo,  ali i u našoj općoj svakodnevnici, realizirana u velikoj mjeri kroz rubriku  Traditio iuridica u tjedniku za pravna  i ekonomska pitanja Informator, bila je jedan od bitnih dijelova profesionalnog puta prof. dr. sc. Marka Petraka. Ona se vrlo često očitovala i u razgovorima prilikom usputnih susreta na ulici ili u hodnicima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na seminarima i predavanjima, putem izlaganja na konferencijama, ali i na mnogim drugim  mjestima na kojima  je davao  svoj doprinos afirmaciji pravne znanosti, Pravnoga fakulteta, rimskoga  prava,  učenja latinskog  jezika, kanonskopravne tradicije i drugim  njemu bitnim pitanjima. Njegova  je erudicija vidljiva u raznovrsnosti obrađenih tema  Traditio iuridica, dok je stil često  otkrivao i njegovu humornu stranu te znatnu dovitljivost pri obradi aktualnih pitanja. To su bile samo neke od osobina ovog velikog čovjeka,  i dobrog prijatelja, čija je prerana smrt  17.  siječnja potresla mnoge.

Iznenadan odlazak  prof.  dr.  sc. Marka Petraka prekinuo je i rad na planiranju trećeg  volumena knjige Traditio iuridica. Nakon izvrsno primljena prva dva dijela, prirodno je bilo da se na temelju  rubrika priređenih u razdoblju od izdavanja drugog volumena, kojih  je već bio  znatan broj,  priđe i pripremanju trećeg  volumena. Na temelju  izbora i redakcije objavljenih rubrika, navedeni poduhvat je s određenim vremenskim odma- kom dovršen te se pred čitateljima sada nalazi spreman i treći volumen. U njemu su za razliku od prethodna dva obuhvaćene i  pravne  izreke  (regulae iuris) i termini (verba iuris), slijedom čega je i izabran naslov trećeg  dijela niza: Traditio iuridica III: Regulae et verba iuris.

S obzirom na različite teme i veći broj izreka i termina, a prateći primjer preradbe i dopune udžbenika Rimsko pravo (Marijan Horvat – Marko Petrak, Rimsko pravo, XVII. izdanje, Zagreb, 2022.), struktura knjige je radi preglednosti prilagođena redu izlaganja materije u udžbenicima rimskog (i građanskog) prava, uz dodatna dva poglavlja koja izlaze  izvan njihova  redovitog sadržaja. Nakon općih  načela  pripadnih svim granama prava, koja se posebno tiču naravi prava i zakona, slijede pravne izreke i pravni termini iz područja prava osoba i obiteljskog prava (ius quod ad personas pertinet), stvarnog, obveznog i nasljednog prava (ius quod ad res pertinet), te građanskog postupka. Vidljiv je pritom manji broj izreka iz područja obiteljskog, nasljednog i procesnog prava,  koje su bile u većoj mjeri obrađene već u prvom volumenu, dok je veći broj  izreka  o stvarnopravnim i obveznopravnim institutima. Poseban odjeljak posvećen je religijskim terminima te institutima i izrekama iz kanonskog prava, iz čega je vidljiva i širina znanja i interesa Marka Petraka, od početaka religioznosti u arhajskom Rimu do pitanja  nadležnosti u pravoslavnim crkvama.

Svakako se pritom najveći dio izreka  i pojmova  odnosi  na kanonsko pravo  Katoličke  Crkve, dok su i neki od njegovih najbritkijih komentara povezani  uz primjenu Ugovora o pravnim  pitanjima između Svete Stolice i  Republike Hrvatske (Nar. nov., Međunarodni ugovori,  br. 03/97). Konačno, kao i jedan oblik dodatka, appendix, jer je riječ o prijevodima latinskih  izreka, obrađene su »zakonjače« Baltazara (Balda)  Bogišića  sadržane u Opštem imovinskom za- koniku za Knjaževinu Crnu Goru (OIZ) iz 1888. godine.

Nakon uvodnog teksta o samom ovom Zakoniku koji je bio obrađen kroz rubrike Traditio iuridica, navedene su konkretne »zakonjače« te je ukazano na njihovu relevantnost. Riječ je o pravnom pitanju kojemu je Marko  Petrak posvetio puno pozornosti tijekom svojih posljednjih godina, a posebno su bili zamjetni njegovi napori za uključenje »zakonjača« u projekt suvremene kodifikacije  građanskog prava u Crnoj  Gori.  

U skladu s time, iako nisu na latinskom jeziku, s obzirom na komentare o njihovu prevođenju i aktualizaciji relevantnosti, »zakonjače« su uključene u ovaj volumen. One su istovremeno i hommage naporima Marka Petraka u promociji rimske  pravne kulture te isticanju rimske pravne tradicije, izražene kroz latinske regule i termine, u prijevodima i izvan okvira Republike Hrvatske, kao poveznice i zajedničkog temelja  europske (pravne) kulture.

prof. dr. sc. TOMISLAV KARLOVIĆ