U posljednjih tridesetak godina, počevši od stjecanja nezavisnosti Republike Hrvatske i uvođenja političkog pluralizma, religija je iznova zauzela svoje odgovarajuće mjesto u javnoj sferi, pretvarajući se, metaforički rečeno, s obzirom na prethodna totalitarna iskustva, iz »društvenog neprijatelja« u »društvenog prijatelja«. Navedene korjenite promjene u svijetu ideja, politike i društvene prakse zahtijevale su i sasvim novo uređenje odnosa prava i religije.

Počevši od Ustava RH, preko četiriju međunarodnih ugovora između Svete Stolice i RH, pa sve do Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, postupno se izgrađivalo hrvatsko uređenje prava vjerskih zajednica koje se gotovo svakodnevno obogaćuje novim prinosima pravne prakse. To je pravno uređenje predmet raščlambe ove knjige, u kojoj se po prvi put u našoj novijoj pravnoj znanosti, povezujući sistematski i problematski pristup, pokušalo obraditi temeljne aspekte odnosa pravnog sustava spram vjerskih zajednica u hrvatskom kontekstu.

Kako je razvidno već i iz samog naslova knjige, Katolička Crkva je istaknuta spram svih ostalih vjerskih zajednica. Za to postoje barem dva dobra razloga. Kao prvo, brojni aspekti povijesnog i sadašnjeg fakticiteta nedvojbeno je pozicioniraju na prednosno mjesto u hrvatskim okolnostima, počevši od činjenice da upravo njoj po vjeroispovijedi pripada daleko najveći broj hrvatskih građana. Kao drugo, Katolička Crkva nedvojbeno ima kompleksniju pravnu narav od ostalih vjerskih zajednica: njezin jedinstveni međunarodnopravni status te posljedična nadzakonska regulacija položaja te Crkve, uz istaknuto tradicijsko i aktualno značenje kanonskoga prava kao njezina pravnog poretka, doista zahtijevaju posebnu i drukčiju raščlambu.

Autori se nadaju da će navedena »začinjavačka« knjiga pridonijeti boljem shvaćanju i tumačenju pravnog položaja Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica u hrvatskom pravnom sustavu te pripomoći u tom smislu kako pravnoj teoriji, tako i pravnoj praksi. Knjiga je nastala i zahvaljujući višegodišnjim potporama Sveučilišta u Zagrebu istraživanjima na projektu Rimsko-kanonska pravna tradicija i europeizacija hrvatskog prava (2015.–2019.), na kojem su autori ove knjige sudjelovali kao voditelj i istraživač. Neka u tom smislu naša Alma Mater primi izraze zahvalnosti autora, čijim je studentima pravnog studija, a osobito onima koji pohađaju izborne predmete Religija, pravo i društvo te Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav, ova knjiga također namijenjena kao sveučilišni udžbenik.