Stručni članak

Epidemija koronavirusa prouzročila je zastoje u gospodarstvu, ali i ograničenja prava na pristup sudu. Da bi se u novonastalim okolnostima ipak zadržala pravna predvidljivost i sigurnost i osigurala jednaka razina prava građana u sudskim postupcima, potrebno je osigurati određeni pravni okvir, koji će omogućiti funkcioniranje sudova i komunikaciju sudova i građana. Iako je pravno uređenje postupaka pred sudovima u doba koronavirusa u nekim pravnim sustavima dio šireg paketa ekonomskih mjera za ublažavanje posljedica epidemije bolesti COVID-19[1] ili rezultat samostalnog uređenja usmjerenog samo na pravno uređenje funkcioniranja sudova i ostvarivanja komunikacije sudova i stranaka,[2]  prof. dr. sc. Aleksandra Maganić ovim člankom pojašnjava što je u postupcima pred sudovima u Republici Hrvatskoj već učinjeno te što bi se, na tragu komparativnih iskustava u tom smislu još moglo poduzeti. U skladu s tim, prikazuju se slovenska rješenja.

Stručni članak

Na rimskopravnom uređenju navedenog instituta, utemeljenom na naravnom pravu (ius naturale), zasnovana je regulacija instituta prisvojenja u suvremenim europskim stvarnopravnim sustavima.

Stručni članak

 Pandemija COVID-19, koja se proširila diljem svijeta, utjecala je na mnoga gospodarstva pa tako i hrvatsko. Gospodarske su aktivnosti smanjene, a neki poslovni subjekti morali su potpuno obustaviti rad temeljem odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Da bi se održala likvidnost poslovnih subjekata, donesen je velik broj gospodarskih mjera. U ovom članku pišemo o otpisima i odgodama obveza parafiskalnih davanja, dok o odgodi odnosno obročnoj otplati poreza i drugih javnih davanja pišemo, također, u ovom broju, u članku autorice Jasne Kropf.

Stručni članak

Zbog pandemije COVID-19 koja utječe na hrvatsko gospodarstvo, propisane su mjere za odgodu odnosno obročnu otplatu dospjelih poreznih obveza onim poduzetnicima kojima pandemija utječe na poslovanje. Mjere su donesene s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti. U članku autorica donosi informacije važne za podnošenje zahtjeva za odgodu odnosno obročnu otplatu dospjelog poreznog duga zbog posebnih okolnosti, ali i skreće pozornost na posljedice za slučaj zloporabe mjera.

Stručni članak

S obzirom na proglašenu epidemiju koronavirusom u Republici Hrvatskoj, zbog čega je došlo do potpunog poremećaja života i gospodarstva, preostali aktivni poslovni subjekti bili su primorani svoj rad prilagoditi nastaloj situaciji. To je u smislu radnih odnosa značilo potpuni zaokret u organizaciji rada i reguliranju prava i obveza iz radnog odnosa, kako u smislu organiziranja fleksibilnih oblika rada, "pokrivanju" izgubljenih radnih dana odmorima i dopustima, tako i u prilagođavanju broja radnih sati i plaće nastalim uvjetima rada smanjenog intenziteta. S obzirom na napredovanje navedene epidemije, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je 19. ožujka 2020. Odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja (Nar. nov., br. 32/20), kojom je poslodavcima, naloženo da, gdje god je to moguće organiziraju rad od kuće, stoga su u aktualnoj radnopravnoj praksi upravo pitanja vezana uz rad od kuće i najčešća. Stoga u ovom prilogu lista Informator donosimo odgovore urednika-savjetnika Novog informatora d.o.o. na pitanja pretplatnika glede radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije. Prilog smo obogatili i mišljenjima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koje je to Ministarstvo glede aktualnih radnih odnosa izdalo sredinom ožujka ove godine.

Stručni članak

U članku se razmatra pitanje je li poslodavcu dopušteno jednostranom odlukom ili izmjenama internih akata - pravilnika o radu, plaćama i sl., smanjiti radniku plaću, s posebnim osvrtom na mogućnost izmjene visine plaće izmjenom vrijednosti boda ili visinom koeficijenta radnog mjesta. U tom smislu razmatra se plaća kao bitni sastojak ugovora o radu sukladno odredbi čl. 15. st. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19 - u nastavku teksta: ZOR) te s tim u vezi pravna narav koeficijenta. Autorica daje pregled relevantne sudske prakse i upozorava na detektirane rizike. Konačno, autorica zaključuje kako je koeficijent radnog mjesta moguće izmijeniti isključivo suglasnim očitovanjem volja ugovornih strana sklapanjem pisanog dodatka ugovoru o radu, s obzirom na to da isti označava složenost posla koji se obavlja, dok se drugačije može zaključiti vezano uz vrijednost boda - koeficijenta.

Stručni članak

Stručni članak

Smrt španjolskog kralja Karla II., posljednjeg habsburškog monarha na španjolskom prijestolju,dovela je do „rata za španjolsko nasljeđe“ (od 1701. do 1714).

Stručni članak

Čl. 32. st. 2. i 3. ZUP-a

Stručni članak

Zbog globalne pandemije zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, svih 47 država članica Vijeća Europe, koje su ujedno i stranke Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u nastavku teksta: Konvencija ili EKLJP), poduzele su iste ili slične mjere protiv širenja opasnog virusa, u različitom opsegu i intenzitetu. Tim su mjerama ograničile više ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Konvencijom, u prvom redu slobodu kretanja i slobodu okupljanja. Ograničenja pojedinih drugih prava i sloboda u najvećoj su mjeri derivati tih primarnih ograničenja. Međutim, u nekim državama ograničenja se protežu i na prava koja ne deriviraju iz primarnih ograničenja slobode kretanja i okupljanja, poput prava na slobodu izražavanja.

SENTENCE

Upravitelj zgrade, u smislu odredbe članka 378. st. 5. ZV-a, ovlašten je pokrenuti sudski postupak u ime i za račun suvlasnika zgrade samo radi ostvarenja tražbine s osnove zajedničke pričuve, dok u svim ostalim sporovima, uključujući i sporove radi naplate troškova korištenja (voda, električna energija, grijanje i dr.) poslovnog i drugih prostora, upravitelj može samo zastupati suvlasnike, odnosno ima položaj zakonskog zastupnika suvlasnika zgrade čiji je upravitelj, a u takvim se sporovima kao stranke mogu pojaviti samo suvlasnici zgrade (zastupani po upravitelju)

SENTENCE

Nalaz i mišljenje viših vještaka nije moglo poslužiti kao valjan dokaz za potpuno i pravilno utvrđenje činjeničnog stanja, jer medicinska dokumentacija u spisu dovodi u razumnu sumnju pravilnost tog mišljenja

SENTENCE

Članak 17. st. 1. Konvencije o ujednačavanju određenih pravila u međunarodnom zračnom prijevozu treba tumačiti tako da pojam „nesreća” obuhvaća sve situacije koje se dogode u zrakoplovu, u kojima je predmet upotrijebljen za pružanje usluge putnicima prouzročio tjelesnu povredu putnika, pri čemu nije potrebno ispitati jesu li te situacije posljedica rizika svojstvenog zračnom prijevozu.

Vi pitate - mi odgovaramo

Stranka je u pisarnicu tijela predala podnesak za koji tijelo nije nadležno, i koji treba ustupiti nadležnom tijelu. Odlučuje li se o ustupanju podneska stranke tijelu nadležnom za rješavanje konkretne upravne stvari zaključkom ili rješenjem?

Vi pitate - mi odgovaramo

Smije li poslodavac radnicima u okolnostima rada za vrijeme proglašene epidemije smanjiti plaće svojom odlukom i koji su uvjeti za to? Napominjemo da je iznos plaće određen ugovorom o radu i da se na nas primjenjuje samo Zakon o radu.

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslovni subjekt koji se bavi ljekarničkom djelatnosti, zbog pandemije COVID-19 ima povećan opseg posla. Djelatnici tog poslovnog subjekta izloženi su velikom naporu pa ih je poslodavac odlučio nagraditi. Kakav je porezni tretman isplate takve nagrade, odnosno postoji li mogućnost neoporezive isplate, te smije li se nagrada isplatiti u gotovini?

Vi pitate - mi odgovaramo

Dužnik nije ispunio svoje tražbine iz pravomoćnog rješenja kojim je potvrđena predstečajna nagodba, što je prouzročilo pokretanje nekoliko ovrha protiv dužnika. Budući da se ovrhama vjerovnici nisu uspjeli naplatiti ni djelomično, nastupili su stečajni razlozi pa je pokrenut stečajni postupak. Imaju li vjerovnici pravo prijaviti svoje tražbine u cijelosti ili samo u onom dijelu koji je obuhvaćen predstečajnom nagodbom?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se od suda zahtijevati ispravljanje odluke tako da je dopuni i na taj način poveća iznos naveden u izreci odluke?