1. UVOD
Apsolutno nepredvidljivi događaji u svezi s epidemijom koronavirusa koji su zahvatili ne samo Hrvatsku, već i cijeli svijet, rezultirali su brojnim posljedicama u različitim područjima djelovanja nacionalnih sustava. Osim gospodarstva, kao ključnog preduvjeta funkcioniranja nekog društva uopće, ugroženi su život i zdravlje građana, njihova ekonomska egzistencija, ali i vrlo širok spektar različitih prava – sloboda kretanja, komuniciranja, prava po osnovi rada i sl. Komparativno promatrano, bilježe se i različiti oblici ograničenja prava na pristup sudu te procesnih prava stranaka i sudionika u postupcima pred građanskim, upravnim i kaznenim sudovima, kao i mjera radi izvršenja kaznenih sankcija. Svakako treba upozoriti da bi se nakon prestanka mjera za zaštitu od koronavirusa (čije trajanje u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti), moglo očekivati povećanje broja sudskih postupaka, koji bi potencijalno rezultirali iz različitih ugovornih, radnopravnih, vjerovničko-dužničkih i drugih odnosa.

Da bi se već sada prevenirali određeni sudski postupci, osigurao njihov tijek ili odredio prekid procesnopravnih ili materijalnopravnih rokova i osigurala određena razina pravne predvidljivosti, Hrvatska bi morala, poput nekih drugih komparativno usporednih sustava, donijeti odgovarajući pravni akt i njime urediti ta pitanja.

2. HRVATSKA

2.1. MJERE KOJE SU DO SADA PODUZETE U SUDSKIM POSTUPCIMA
Složenu situaciju u kojoj se hrvatsko pravosuđe trenutačno nalazi zbog epidemije COVID-19, dodatno je zakomplicirao i veliki potres koji se 22. ožujka dogodio u Zagrebu, zbog kojeg su nastradali brojni objekti pravosudnih i kaznenih tijela.^[3] U potresu su najteže pogođeni Županijski sud u Zagrebu, Trgovački sud u Zagrebu i Državno odvjetništvo RH, s tim da će se, prema riječima ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, dijelovi sudova koji se ne mogu koristiti izmjestiti na lokacije Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i lokaciju na Kennedyjevom trgu.^[4] Na stranicama Trgovačkog suda u Zagrebu predsjednik suda objavio je da je zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu privremeno neuporabljiva te da svi zaposlenici ostanu doma do daljnje obavijesti. Nakon toga, objavio je da je sud prestao s radom na navedenoj lokaciji i da se ročišta na navedenoj lokaciji neće održavati do 1. svibnja. Dana 2. travnja objavljena je informacija da stranke i sudionici koji nisu u sustavu elektroničke komunikacije, sudu mogu pristupiti predajom pošiljke poštom ili pregledom elektroničkih servisa e-Predmet i e-oglasna ploča sudova.^[5] Nasuprot tome, predsjednik Visokog trgovačkog suda pozivajući se na odgovarajuće odredbe Zakona o sudovima,[6] preporuku za postupanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske^[7], preporuku Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske^[8] i preporuke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske donio je odluku o produljenju vremena važenja Odluke predsjednika suda o neprimanju stranaka poslovni broj 5-su-248/20 od 16. ožujka 2020. Osim toga, u Odluci se navodi da u slučaju iznimne hitnosti stranke i njihovi zastupnici mogu kontaktirati telefonom, faksom ili mailom, s tim da odluka djeluje do opoziva.^[9]

Brojni su primjeri kako sudovi u Republici Hrvatskoj u različitom opsegu ograničavaju svoj rad, o čemu zaključujemo prateći mrežne stranice sudova,^[10] što za stranke za stranke i zastupnike stranaka znači da se u komunikaciji sa svakim sudom prije svega moraju proučiti modaliteti ograničenja koja je odredio svaki predsjednik suda ponaosob. S aspekta stranaka i njihovih procesnih prava, takva je situacija vrlo nepovoljna i pridonosi pravnoj neujednačenosti i nesigurnosti.

Mnoga pitanja ostaju otvorena, a jedno od njih je svakako što s rokovima u kojima stranke moraju poduzeti određenu radnju, odnosno primjenjuju li se pravila o prekidu postupka. Iako Zakon o parničnom postupku^[11] u članku 212. st. 1. t. 7. propisuje da se postupak prekida kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu, prije svega dvojbeno jest je li uistinu došlo do prestanka rada na sudu. Naime, ako se na sudu ipak odvijaju određene aktivnosti – primjerice ročišta se provode u hitnim postupcima, stranke komuniciraju sa sudovima, hoće li se ograničenja rada suda smatrati prestankom rada suda ili ne? O tome dakako ovisi i osiguranje procesnih prava stranaka, ali i nastup pravnih posljedica zbog prekida. Isto tako, moglo bi se dogoditi da nakon prestanka mjera sudovi različito tumače očuvanje rokova stranaka na temelju različitog pristupa u odnosu na pitanje prekida. S druge pak strane, ako se prihvati teza da je došlo do prestanka rada sudova, što za posljedicu ima ex lege prekid postupka, pojavljuju se i neka praktična pitanja o tome kada i na koji se način donosi deklaratorno rješenje o prestanku postupka, kao i rješenje o nastavku postupka te kako će se ono u uvjetima masovnog broja (prekinutih?) postupaka provoditi.^[12]

Dana 17. ožujka 2020. Ministarstvo pravosuđa dalo je opće preporuke koje se primjenjuju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa sa svrhom zaštite zdravlja svih zaposlenih u pravosudnim tijelima i stranaka u postupcima. One obuhvaćaju nastavak s radom pravosudnih tijela i provedbu hitnih postupaka i radnji uz odgovarajuću sigurnosnu kontrolu, odgodu rasprava i drugih radnji koje nisu hitne na 14 dana. Osim toga, zaposlenima se omogućava rad kod kuće na poslovima na kojima je to moguće, a preporuča se i provoditi elektroničku komunikaciju u radu sa strankama i svim sudionicima postupka gdje god je to moguće. Konačno, predlaže se i odgoda ovršnih postupaka, a posebno provedbe ovrhe na nekretnini radi iseljenja i ispražnjena nekretnine. U medijima se spekulira o odgodi svih ovršnih postupka na rok od tri mjeseca, uz izuzetak ovrha radi isplate uzdržavanja, plaća i otpremnina i ovrha vezanih uz provođenje kaznenih postupaka.^[13] Ipak, ministar je i u najnovijem priopćenju za medije istaknuo mogućnost donošenja posebnog zakona kojim će se urediti pitanje rokova i zastare prema uzoru na neka europska iskustva.^[14]

I druge pravne profesije poduzele su mjere za zaštitu od koronavirusa COVID-19. Tako je Upravni odbor Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) donio odluku o skraćenom radu javnobilježničkih ureda, zatvaranju javnobilježničkih ureda u slučaju samoizolacije ili oštećenja prouzročenih potresom,^[15] a Ministarstvo pravosuđa preporučilo je da javni bilježnici zaprimaju prijedloge za ovrhu, ali ne šalju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.^[16] Hrvatska odvjetnička komora (HOK) negativne je posljedice epidemije bolesti COVID-19 i oštećenja prouzročenih potresom razvrstala u četiri grupe, od kojih se jedna odnosi na izravan utjecaj na materijalni položaj odvjetnika, druga na posljedice obavljanja i urednog obnašanje odvjetničke službe u odnosu na stranke i njihove interese, treća na neujednačeno postupanje sudova glede dostave pošte, tijeka rokova te posljednja na stajalište sudova u odnosu na to da pojedini odvjetnici ne mogu ući u prostore zbog oštećenja zbog potresa gdje se nalaze spisi, žalbeni predmeti i sl.^[17] Pritom se u kontekstu ovoga članka ključnim čini upravo neujednačeno postupanje sudova u odnosu na dostavu pošte i tijek rokova te druge modalitete rada sudova.

2.2.  NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INTERVENTNIM MJERAMA NA PODRUČJU SUDSKIH I UPRAVNIH POSTUPAKA ZBOG EPIDEMIJE BOLESTI KORONAVIRUSA COVID-19^[18]

Nejednak pristup sudova u komunikaciji sa strankama i nerazjašnjeno pitanje prekida sudskih postupaka potaknuli su HOK na izradu Nacrta prijedloga Zakona o interventnim mjerama na području sudskih i upravnih postupaka zbog epidemije bolesti koronavirusa COVID-19, koji je 18. ožujka 2020. upućen Ministarstvu pravosuđa RH s prijedlogom za njegovo donošenje u hitnoj proceduri.^[19] Svrha Nacrta je donošenje odgovarajućeg i općeg pravnog izvora za primjenu u sudskim i upravnim postupcima, omogućavanje zadržavanja tijeka procesnih rokova u postupcima koji se zbog koronavirusa ne mogu voditi kao i zadržavanje tijeka svih materijalnih prekluzivnih rokova jer je onemogućeno djelotvorno korištenje njihovih prava, kao i poduzimanje mjera za zaštitu zatvorenika i zaposlenika u zatvorskom sustavu. Iako se u obrazloženju ističe da Zakon slijedi načelo zaštite zdravlja i života ljudi, njime bi se zapravo postigli mnogo širi učinci: pravna sigurnost i predvidljivost, odnosno jednak stupanj pravne zaštite svih stranaka i sudionika sudskih procesa. Riječ je dakako o privremenim mjerama koje bi bile vremenski ograničene samo do prestanka razloga, tj. najkasnije do 1. lipnja. Prestanak razloga Vlada bi odredila svojom odlukom koja bi se objavila u službenom listu RH. Ako bi posljedice bolesti COVID-19 trajale dulje od 1. lipnja, trebalo bi predvidjeti mogućnost produljenja Zakona.^[20]

Strukturalno, Nacrt se sastoji od Temeljnih odredbi (I.) u okviru kojih se određuje sadržaj zakona i trajanje mjera, zatim Mjera u sudskim postupcima (II.), Mjera u upravnim postupcima (III.), Mjera radi izvršavanja kaznenih sankcija (IV.) i Završnih odredbi (V.), s tim da ćemo se za potrebe ovoga članka baviti samo mjerama u sudskim postupcima.

Što se tiče mjera u sudskim postupcima Nacrt sadržava odredbe o rokovima, načinu rada sudova, hitnim sudskim postupcima i sudjelovanju okrivljenika u kaznenom postupku. Glede rokova Nacrt propisuje da za vrijeme važenja Zakona ne teku rokovi o kojima ovisi ostvarivanje prava stranaka u sudskim postupcima, zatim rokovi u sudskim postupcima, osim rokova u hitnim sudskim postupcima iz članka 5. Zakona. Osim toga, propisano je da ne teče ni rok za podnošenje ustavne tužbe.^[21] Članak 4. Nacrta određuje način rada sudova. Sukladno tome, za vrijeme trajanja Zakona sudovi neće primati stranke ni održavati rasprave,^[22] osim u hitnim sudskim postupcima iz članka 5. Zakona, komunikacija između sudova i stranaka te drugih sudionika postupka odvijat će se putem pošte ili elektroničkim putem i neće se moći obavljati neposredna predaja podnesaka na sud niti preuzimanje sudskih pismena na sudu. Sudac ili predsjednik vijeća može ograničiti ili privremeno djelomično ili u cijelosti isključiti javnost s rasprave. Dakle, osnovni aspekti kojima se uređuje način rada sudova tijekom epidemije bolesti COVID-19 odnose se na održavanje ročišta, komunikaciju i ostvarivanje načela javnosti.

Prema članku 5. Nacrta, hitni sudski postupci u smislu Zakona, kazneni su postupci vezani uz određivanje i ukidanje pritvora te istražnog zatvora kao i svi drugi sudski postupci koji su posebnim propisom utvrđeni hitnim. Ono što se prema potonjoj zakonskoj formulaciji čini problematičnim, jest da je velik broj postupaka koji se provode pred hrvatskim sudovima posebnim zakonima određen hitnima. Zbog toga bi se moglo dogoditi da u većem broju postupaka teku rokovi ili da se održavaju ročišta. Ipak, posljedice takve široke formulacije dijelom su sanirane time što predsjednik suda može na prijedlog suca ili predsjednika vijeća kojem je predmet dodijeljen u rad, kao i na prijedlog stranaka, uzimajući u obzir sve okolnosti tog predmeta i poštujući mjere nadležnih tijela zbog epidemije koronavirusa COVID-19 odlučiti da se taj predmet ne smatra hitnim.

Konačno, posebne su mjere propisane i za sudjelovanje okrivljenika u kaznenom postupku. Tako za vrijeme važenja Zakona sudac istrage ili predsjednik vijeća može okrivljenom na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti omogućiti sudjelovanje u provođenju procesnih radnji putem audio-video uređaja. Okrivljeniku se mora, prije saslušanja putem audio-video uređaja, omogućiti povjerljiv razgovor s braniteljem putem sredstava telekomunikacije (čl. 6. Nacrta). Primjena audio-vizualnih uređaja u kaznenom postupku postala je već uobičajena, tako da sudjelovanje okrivljenika u kaznenom postupku koje se može ostvariti na taj način ne iziskuje nikakve posebne organizacijske napore za kaznene sudove. Premda je Novelom ZPP-a iz 2019.^[23] uvedena mogućnost održavanja ročišta na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audio-vizualnih uređaja, kao i izvođenje pojedinih dokaza (čl. 115. st. 3. ZPP-a), čime je zapravo omogućena primjena video-konferencije u parničnom postupku pred hrvatskim sudovima, dvojbeno je u kojoj je mjeri to pravilo do sada učestalo primijenjeno u praksi. Čini se da su za sada ograničenja u primjeni toga pravila veća od potencijalne koristi koja bi se njime mogla ostvariti - ono je relativno novo te navodno ovisi o opremljenosti sudova odgovarajućom tehničkom opremom i uređajima. No, može se dogoditi da se čak i unatoč postojanju skupe opreme, ona neće koristiti ako suci nisu educirani za njezinu uporabu ili smatraju da su to nepotrebna ograničenja (a ne unaprjeđenja!) u njihovu radu. Stoga, objektivno i zakonski sagledano ne bi bilo nikakvih zakonskih prepreka da se ročišta u parničnom postupku održavaju uz primjenu audio-vizualnih uređaja, samo je pitanje organizacije, želje i volje da se takav proces organizira. Dakako, presudnim se čini gotovo posvemašnji izostanak iskustva u primjeni audio-vizualnih uređaja u parničnom postupku. Potencijalne prednosti koje prezentirani Nacrt može donijeti odnose se prije svega na njegovu unificirajuću ulogu, kao akta koji u kraćem razdoblju može prevladati raznoliko postupanje sudova u ključnim aspektima koji se tiču rokova, načina rada suda, hitnih postupaka i održavanja ročišta primjenom audio-vizualnih uređaja. Zaključnu ocjenu Nacrta dat ćemo tek nakon što ga usporedimo s određenim komparativnim iskustvima.

3. SLOVENIJA
U Sloveniji je 20. ožujka 2020. prihvaćen Zakon o privremenim mjerama u svezi sa sudskim, upravnim i drugim javnopravnim predmetima radi ovladavanja širenja zarazne bolesti SARS-CoV-2 (COVID-19)^[24]. Poput hrvatskog Nacrta, u strukturalnom smislu Zakon se sastoji od općih odredbi (I.), mjera u sudskim predmetima (II.), mjera u upravnim i drugim javnopravnim predmetima (III.), mjera pri izvršavanju kaznenih sankcija (IV.), mjera u svezi s notarskim uredima (V.) i završnih odredaba (VI.). Razlika u odnosu na Nacrt tiče se dijela kojim se određuje poslovanje notarskih ureda. U dijelu koji se odnosi na sudske postupke (što je i predmet izučavanja ovoga članka) uređuje se tijek rokova, hitni sudski postupci i isključenje javnosti. Maksimalno trajanje privremenih mjera koje je određeno ZZUSUDJZ-om je 1. srpnja 2020. (čl. 2.). S obzirom na modalitete koji su propisani glede trajanja mjera, kao i propisivanje da će odluku o prestanku mjera donijeti Vlada Republike Slovenije i objaviti je u Uradnom listu Republike Slovenije, pretpostavljamo da je slovenski zakon bio model koji je u Nacrtu slijedio HOK. Što se tijeka rokova tiče, rokovi za ostvarivanje prava stranaka u sudskim postupcima određeni zakonom ne teku. Isto tako, ne teku ni rokovi u sudskim predmetima, osim u hitnim sudskim predmetima. Ne teče ni rok za podnošenje ustavne tužbe (čl. 3. st. 1.-3. ZZUSUDJZ-a). Odredbe o hitnim postupcima propisane u članku 4. st. 1. ZZUSUDJZ-a ne iscrpljuju se u njihovu određivanju i nabrajanju, već se pozivaju na odgovarajuće odredbe Zakona o sudovima^[25] temeljem kojih predsjednik Vrhovnog suda može pojedine, inače ZoS-om propisane kao hitne postupke, odrediti da nisu hitni. Osim toga, predsjednik Vrhovnog suda može odrediti da te privremene mjere traju dok traju mjere prema tom Zakonu (čl. 4. st. 2. ZZUSUDJZ-a). Ako sud zbog ozbiljnih razloga koji su nastali na tom sudu ne može odlučivati u hitnim postupcima, predsjednik neposredno višeg suda određuje drugi stvarno nadležni sud (čl. 4. st. 3. ZZUSUDJZ-a). Sud ili predsjednik vijeća mogu radi ovladavanja širenja zarazne bolesti COVID-19 privremeno isključiti javnost s cijele glavne rasprave ili njezina dijela.

Na temelju čl. 83.a ZoS-a i čl. 4. ZZUSUDJZ-a predsjednik Vrhovnog suda donio je Odluku o posebnim mjerama radi nastanka uvjeta iz stavka 1. čl. 83.a Zakona o sudovima iz razloga iz članka ZZUSUDJZ-a^[26], koji detaljnije propisuje koji se postupci neće smatrati nužnim (t. 1.), provedbu ročišta i sjednica (t. 2.), pristup sudu (t. 3.), javnost glavne rasprave (t. 4.) te važenje i prestanak prijašnje odredbe (t. 5. i 6.). U skladu s tim, ročišta, sjednice i saslušanja u hitnim postupcima, ako su ispunjeni tehnički i prostorni uvjeti, izvest će se primjenom video-konferencije. Povlače se svi pozivi za ročišta u predmetima koji ne ulaze u hitne postupke (t. 2.). Stranke, njihovi zastupnici i druge osobe, osim u hitnim postupcima, ne smiju ući u zgradu suda, podneske šalju putem pošte ili preko portala eSodstvo u postupcima u kojima je to omogućeno, dok se za komunikaciju sa sudovima koriste objavljene adrese e-pošte i telefonski brojevi u uredovno vrijeme. Ako u hitnim postupcima stranke, njihovi zastupnici i druge osobe žele podatke u svezi s postupkom, morat će se prethodno najaviti na adresu e-pošte ili telefonski broj u uredovno vrijeme. U svim drugim slučajevima koji nisu obuhvaćeni navedenim odredbama, sudovi u sudskoj zgradi određuju pristupnu točku, na kojoj se provode sve potrebne preventivne mjere za sprječavanje zaraze (t. 3.). Sudac ili predsjednik vijeća u hitnim postupcima može privremeno isključiti javnost s cijele glavne rasprave ili njezina dijela i odrediti druge primjerene zaštitne mjere (t. 4.). Odlukom je određeno trajanje mjera najkasnije do 1. srpnja 2020. te je prijašnja Odluka predsjednika Vrhovnog suda od 13. ožujka 2020.^[27] stavljena izvan snage. Potonja je predviđala trajanje privremenih mjera najdulje do 16. svibnja 2020.

4. ZAKLJUČAK
Komparativna analiza provedena u ovom članku usporedbom Nacrta HOK-a i slovenskih rješenja ukazuje na brojne sličnosti. Očigledno je da su slovenska rješenja poslužila kao potencijalni predložak za Hrvatsku. Žao nam je što zbog prostorne ograničenosti ovog članka ne možemo iznijeti i druga komparativna iskustva. Ipak, šira bi komparativna analiza, unatoč njezinoj znanstvenoj vrijednosti i raznovrsnosti, svakako ukazala na zaključak da su osnovni aspekti ograničeni i uređeni tim aktima (različitog oblika i pravne snage), usmjereni upravo na ono što je bio predmet slovenskog zakonodavca – rokove, pristup sudu i ograničenja načela javnosti. Zbog toga se nadamo da će Ministarstvo pravosuđa uvidjeti važnost koju takvi akti imaju za osiguranje procesnih prava stranaka i donijeti odgovarajući pravni akt. Nacrt HOK-a predstavlja solidnu osnovu za to.

[1]*   Izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Italiji je 17. ožujka 2020. Vlada donijela Dekret koji predstavlja mjere za ublažavanje posljedica COVID-19, a koje osim poreza, obuhvaćaju financijsku potporu pogođenim tvrtkama i zajmodavcima, mjere potpore poslodavcima i posloprimcima, mjere koje se odnose na skupštine dioničara i sudske postupke. Opširnije vidi Italy´s Economic Measures to Mitigate the Effects of COVID-19, https://www.clearygottlieb.com/news-and-insights/publication-listing/italys-economic-measures-to-mitigate-the-effects-of-covid-19, stanje od 3. travnja 2020.  
[2]     Zakon za ublažavanje posljedica COVID-19 pandemije u građanskom, stečajnom i kaznenom postupovnom pravu od 27. ožujka 2020, (Gesetz zur Abmilderung der Folgen der COVID-19-Pandemie im Zivil-, Insolvenz- und Strafverfahrensrecht, BGBl. I Nr. 14 , 27. 3. 2020.), https://www.bmjv.de/SharedDocs/Gesetzgebungsverfahren/Dokumente/Bgbl_Corona-Pandemie.pdf;jsessionid=1109055615AF7961AD08CBA41A8E1713.1_cid289?__blob=publicationFile&v=1, stanje do 3. travnja 2020.               
[3]     https://pravosudje.gov.hr/vijesti/do-sada-utvrdjena-steta-od-potresa-na-pravosudnim-zgradama-u-zagrebu/21720, stanje od 3. travnja 2020.
[4]     https://pravosudje.gov.hr/vijesti/ministar-bosnjakovic-odgovarao-na-pitanja-novinara-o-funkcioniranju-pravosudja-u-vrijeme-potresa-i-covid-19/21726, stanje od 3. travnja 2020.
[5]     https://sudovi.pravosudje.hr/tszag/, stanje od 3. travnja 2020.
[6]     Članak 29., 30 . st. 1. i 31. st. 1. Zakona o sudovima (Nar. nov., br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19) o poslovima sudske uprave i ovlastima predsjednika suda.
[7]     Preporuka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-125/20-2 od 13. ožujka 2020.
[8]     Preporuka Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske Klasa 710-01/20-01/135, Urbroj: 514-04-02/1-20-01 od 13. ožujka 2020.
[9]     Odluka predsjednika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske 55-Su-248/20 od 31. ožujka 2020.
[10]     Za Općinski građanski sud u Zagrebu vidi http://sudovi.pravosudje.hr/ogszg/, Županijski sud u Zagrebu https://sudovi.pravosudje.hr/zszg/, stanje od 3. travnja 2020.
[11]        Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19) - u nastavku teksta: ZPP.
[12]    Čuveljak, Jelena, Prekid parničnog postupka kada zbog drugih uzroka prestane rad u sudu, file:///C:/Users/Admin/Documents/IUS-INFO%20-%20Prekid%20parničnog%20postupka%20kada%20zbog%20drugih%20uzroka%20prestane%20rad%20u%20sudu.html, stanje od 4. travnja 2020.
[13]    https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/slobodna-doznaje-na-tri-mjeseca-odgadaju-se-gotovo-sve-ovrhe-evo-zbog-cega-vam-nitko-ne-moze-sjesti-na-racun-ali-i-koje-su-iznimke-1013959, stanje od 4. travnja 2020.
[14]   https://pravosudje.gov.hr/vijesti/ministar-bosnjakovic-u-dnevniku-novetv-o-funkcioniranju-pravosudja-u-doba-covid-19-i-potresa-te-izboru-glavnog-drzavnog-odvjetnika/21804, stanje od 4. travnja 2020.
[15]    http://www.hjk.hr/, stanje od 4. travnja 2020.
[16]   https://pravosudje.gov.hr/vijesti/ministar-bosnjakovic-u-dnevniku-novetv-o-funkcioniranju-pravosudja-u-doba-covid-19-i-potresa-te-izboru-glavnog-drzavnog-odvjetnika/21804, stanje od 4. travnja 2020.
[17]   http://www.hok-cba.hr/hr/obavijest-o-poduzetim-radnjama-hok-vezano-uz-covid-19-i-potres-u-zagrebu, stanje od 4. travnja 2020.
[18]    U nastavku teksta: Nacrt ili Zakon.
[19]    http://www.hok-cba.hr/hr/hrvatska-odvjetnicka-komora-izradila-nacrt-prijedloga-zakona-o-interventnim-mjerama-na-podrucju, stanje od 4. travnja 2020.
[20]    Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proizaći.
[21]    Ako bi se u dijelu rokova koji se odnose na podnošenje ustavne tužbe prihvatio Nacrt, to bi pravilo bilo suprotno Odluci predsjednika Ustavnog suda RH broj SuT-A-3/2020 od 24. ožujka 2020. kojom je određeno da se radi poštovanja roka za podnošenje podnesaka Ustavnom sudu kojima se pokreću ustavnosudski postupci, a koji su vezani uz rok (ustavna tužba, žalba protiv odluke DSV-a) omogućuje podnošenje tih podnesaka elektroničkom poštom na određenu adresu. Pritom će podnositelji biti dužni naknadno podnijeti Ustavnom sudu potpisani podnesak istovjetnog sadržaja, o čemu će biti pravovremeno obaviješteni pozivom objavljenim na internetskim stranicama Ustavnog suda., https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Obavijest_u_povodu_situacije_s_koronavirusom_-_Odluka_o_podnescima_od_24.3.2020.pdf, stanje od 4. travnja 2020.
[22]    Možda bi bio primjereniji izraz održavanje ročišta.
[23]    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 70/19 – u nastavku teksta Novela ZPP-a iz 2019.)
[24]    Zakon o začasnih ukrepih v zvezi s sodnimi, upravnimi in drugimi javnopravnimi zadevami za oblvadovanje širjenja nalezljive bolezni SARS-CoV-2 (COVID-19) (Uradni list RS, br. 36/20 - nastavku teksta: ZZUSUDJZ). Zakon je objavljen 28. ožujka i stupio na snagu od 29. ožujka 2020.
[25]    Zakon o sodiščih (Uradni list RS, br. 94/07 - uradno prečiščeno besedilo, 45/08, 96/09, 86/10 - ZJNepS, 33/11, 75/12 – ZSPDSLS-A, 63/13, 17/15, 23/17 – ZSSve, 22/18 – ZSICT in 16/19 – ZNP-1 - u nastavku  tekstu: ZoS).
[26]    Odredba o posebnih ukrepih zaradi nastanka pogojev iz prvega odstvaka 83.a člena Zakona o sodiščih in razlogov iz 1. člena ZZUSUDJZ (Uradni list RS, br. 39/20). Odluka je prihvaćena i objavljena 30. ožujka 2020.
[27]    Odredba o posebnih ukrepih zaradi nastanka pogojev iz prvega odstavka 83.a člena Zakona o sodiščih (Uradni list RS, br. 21/20).