Informator broj 6630 od 08. lipnja 2020.

UVODNIK

Osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

Netom prije raspuštanja Hrvatskog sabora Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja uputilo je u savjetovanje s javnošću Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Iako zakon s tekstom iz toga Nacrta neće, zbog raspuštanja Hrvatskog sabora, biti donesen, pa će definiranje teksta budućeg zakona i njegovo donošenje dočekati novu Vladu i Sabor, zbog aktualnosti tematike vrijedno je analizirati i ovaj tekst Nacrta. Stoga u ovom članku Josip Bienenfeld, dipl. iur., daje kritički osvrt Nacrta, ukazuje na njegove dobre i loše strane te naglašava da čekanje donošenja zakona ne može i ne smije biti razlog odnosno opravdanje za zanemarivanje obveza vlasnika da u granicama svojih mogućnosti i važećih propisa poduzmu potrebne mjere za zaštitu i/ili obnovu oštećenih zgrada, odnosno za njihovo uklanjanje ako ocijene da je to za njih najbolje.
Autor: Josip Bienenfeld, dipl. iur.

Sadržaj

Osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom
Autor: Josip Bienenfeld

Stručni članak

Netom prije raspuštanja Hrvatskog sabora Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja uputilo je u savjetovanje s javnošću Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Iako zakon s tekstom iz toga Nacrta neće, zbog raspuštanja Hrvatskog sabora, biti donesen, pa će definiranje teksta budućeg zakona i njegovo donošenje dočekati novu Vladu i Sabor, zbog aktualnosti tematike vrijedno je analizirati i ovaj tekst Nacrta. Stoga u ovom članku Josip Bienenfeld, dipl. iur., daje kritički osvrt Nacrta, ukazuje na njegove dobre i loše strane te naglašava da čekanje donošenja zakona ne može i ne smije biti razlog odnosno opravdanje za zanemarivanje obveza vlasnika da u granicama svojih mogućnosti i važećih propisa poduzmu potrebne mjere za zaštitu i/ili obnovu oštećenih zgrada, odnosno za njihovo uklanjanje ako ocijene da je to za njih najbolje.

Traditio iuridica: LEX INTERPELLAT PRO HOMINE
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje (čl. 183. st. 1.), a samo u slučaju da rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obveze (čl. 183. st. 2.).

Opći i posebni registri udruga (2)
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

U prvom dijelu članka, koji je objavljen u Informatoru, br. 6628, pisali smo o općim i posebnim registrima udruga, pojašnjavajući upis udruga u Registar udruga Republike Hrvatske, kao matični registar, registar poreznih obveznika i Registar stvarnih vlasnika. U ovom broju objavljujemo drugi dio članka, u kojem nastavljamo s opisom još nekih evidencija u koje se upisuju registrirane udruge.

Sloboda izražavanja radnika nasuprot pravu poslodavca na ugled, čast i dobar glas
Autori: Ivan Matić Dario Štrbac

Stručni članak

Ustaljeno je shvaćanje sudova da se radniku ne može priznati pozivanje na beziznimnu primjenu prava na slobodu izražavanja kada on takvim pravom dovodi do povrede prava poslodavca na njegov ugled, čast i dobar glas. Iz dosadašnje sudske prakse proizlazi zaključak da u slučajevima kada se ta dva prava nađu u međusobnoj koliziji, nužno se postavlja pitanje je li nakon povrede nekog od tih dvaju jednakovrijednih prava uopće moguć nastavak radnog odnosa između radnika i poslodavca. Upravo je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci broj U-III-4441/2017 izrazio shvaćanje o kojim kriterijima treba voditi računa prilikom odmjeravanja kojem se od naprijed spomenutih, a možebitno povrijeđenih prava treba pružiti veći stupanj zaštite u slučajevima kada se ona nađu u međusobnoj koliziji, kao i predstavlja li povreda jednog od tih dvaju prava osobito važan razlog zbog kojeg nastavak radnog odnosa nije moguć.

Korištenje godišnjeg odmora iz prošle kalendarske godine
Autor: Biljana Barjaktar

Stručni članak

Početak je lipnja, a to je obično razdoblje godine kada brojni radnici počinju koristiti preostali pripadajući godišnji odmor iz prethodne godine - tzv. »stari« godišnji odmor, ako ga ove godine zbog potrebe drugačije organizacije rada uslijed epidemije koronavirusom još uopće imaju (jer je zabrana rada ili smanjenje radnih procesa mnoge radnike dovelo do toga da se vrijeme nerada ili smanjenog rada pokrivalo korištenjem godišnjeg odmora iz prethodne godine). U članku ćemo objasniti tko i do kada ima pravo koristiti godišnji odmor iz prošle godine i pod kojim uvjetima, uz prikaz nekih učestalih primjera iz prakse. Stoga je svrha ovoga članka upoznati radnike i poslodavce s njihovim pravima i obvezama kad je u pitanju korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine.

Utjecaj pandemije COVID-19 na financijske izvještaje
Autor: Baldo Hreljac

Stručni članak

Pandemija COVID-19 ima utjecaj na velik broj poslovnih subjekata, a u velikoj mjeri utjecaj je negativan na gospodarsku aktivnost. Takvo stanje, razumljivo, odražava se i na financijski izvještaj poslovnog subjekta. Stoga autor u članku pojašnjava utjecaj pandemije COVID-19 na financijske izvještaje poslovnog subjekta u okviru primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, koji primjenju veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa.

Vremeplov: Rezolucija o razvrgnuću Norveško-švedske Unije – 7. lipnja 1905.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Ustavni članak o neovisnosti Norveške promijenjen je dodatkom da je Norveška ujedinjena sa Švedskom pod istim kraljem.

Abecedarij upravnog postupka: Opunomoćenik za primanje pismena
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Čl. 37. ZUP-a

Izvanredni otkaz – rok za donošenje
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Rok za izvanredni otkaz počinje teći nakon što poslodavac sazna za sve relevantne okolnosti vezane uz povrede obveza iz radnog odnosa, a što uključuje pregled snimki kamere i razgovore s radnicima koji o povredama imaju saznanja

Obvezno pravo – ugovorna kazna – vjerovnikova prava
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Vjerovnik može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze i ako je bez odgađanja, što znači odmah i neposredno nakon primitka ispunjenja, priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu

Stečajno pravo – prodaja nekretnina u stečajnom postupku elektroničkom javnom dražbom (zloporaba prava na dražbovanje)
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Međusobna povezanost dražbovatelja i s tim u svezi zloporaba prava dražbovanja može se ostvariti i bez povezanosti dražbovatelja kroz javne registre

Prekršajno pravo – odgovorna osoba – dostava financijskog izvješća
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Činjenica da je pravna osoba prestala postojati prije proteka roka za dostavu financijskog izvješća Financijskoj agenciji, nije od utjecaja na prekršajnu odgovornost okrivljene odgovorne osobe za prekršaj iz članka 42. st. 1. toč. 34. i st. 2. Zakona o računovodstvu, jer je obveza dostavljanja financijskog izvješća nastala odmah po njegovu zaključenju, dakle jedan dan prije nego što je pravna osoba prestala postojati

Građansko procesno pravo – proglašenje ovrhe nedopuštenom
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Postupak proglašenja ovrhe nedopuštenom posebni je parnični postupak u kojem je sud vezan uz razloge upućivanja na parnicu i ne može se u tom postupku mijenjati pravna osnova tužbenog zahtjeva

Linda Steen protiv Švedske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Primalji kojoj je uskraćeno zaposlenje u klinici za ženske bolesti zbog izražavanja priziva savjesti glede obavljanja pobačaja, nije povrijeđeno pravo na slobodu savjesti. Uvjet da zaposlenik može sudjelovati u obavljanju svih poslova radnog mjesta na koje se zapošljava, nije neproporcionalan

Materijalna prava mobiliziranih radnika – pripadnika civilne zaštite

Vi pitate - mi odgovaramo

Tijekom svibnja Grad je mobilizirao jednog našeg radnika u sustav civilne zaštite nekoliko dana, zbog potreba vezanih uz epidemiju koronavirusom. Jesmo li mu mi kao poslodavac dužni isplatiti neko davanje za vrijeme koje je proveo u aktivnostima civilne zaštite ili se u svezi s nekim pravima treba obratiti nadležnom tijelu koje ga je mobiliziralo?

Slobode ugovaranja prema Zakonu o radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Ugovorom o radu ugovorena je otpremnina u manjem iznosu nego što je predviđeno Zakonom o radu. Istovremeno, Kolektivnom ugovorom koji se primjenjuje u ovom slučaju određena je otpremnina u većem iznosu nego što je određeno Zakonom o radu. Hoće li trebati otpremninu isplatiti u iznosu utvrđenom Zakonom o radu ili onim koji je određen Kolektivnim ugovorom?

Utvrđivanje drugih komunalnih djelatnosti

Vi pitate - mi odgovaramo

Zbog nemogućnosti zbrinjavanja životinjskih lešina na drugi način, Grad je odlučio osnovati životinjsko groblje, odnosno mjesto na kojem se mogu ukopati uginuli kućni ljubimci te domaće i divlje životinje. Može li se takva djelatnost smatrati drugom komunalnom djelatnošću, sukladno članku 26. Zakona o komunalnom gospodarstvu?

Oporezivanje Potpora za očuvanje radnih mjesta

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo, obveznik poreza na dobit, koji poreznu osnovicu ne utvrđuje prema novčanom načelu, u okviru nastanka posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, zatražilo je i dobilo Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID-19) od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uključuje li se iznos primljene potpore u osnovicu poreza na dobit?

Klauzula više sile u ugovorima

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji je način preporučljivo ugovorom urediti klauzulu više sile?

Filteri