Istražni zatvor prema hrvatskom zakonodavstvu može biti određen tijekom kaznenog postupka (fakultativni istražni zatvor), ali mora biti određen pri izricanju kazne zatvora od pet godina ili više u trenutku donošenja nepravomoćne presude (obligatorni istražni zatvor), čak i u slučajevima kada se okrivljenik tijekom kaznenog  postupka branio sa slobode. Autori u članku stavljaju naglasak na obligatorni istražni zatvor te analiziraju odnos hrvatskog zakonodavca prema toj mjeri, koja je, kako smatraju, inercijom preuzeta iz zakonodavstva bivše SFRJ, i od tada se po svom sadržaju nije mijenjala. Poseban osvrt dan je u odnosu na VIII. Novelu Zakona o kaznenom postupku iz prosinca 2019., kojim su dopunjene odredbe o obligatornom istražnom zatvoru, ali samo u odnosu na rok trajanja. Autori daju i komparativan prikaz zakonodavstava zemalja u okruženju te drugih europskih zemalja u odnosu na koja se ispostavlja da je hrvatski pristup prema ovoj mjeri usamljen.