Stručni članak

U ovom članku autorica Ana Garačić, mag. iur., predsjednica Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i zamjenica predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, piše o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 144/12), koji je objavljen 21. prosinca 2012., a sam Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11) stupio je na snagu 1. siječnja 2013., kad su stupile na snagu i njihove izmjene i dopune. Stoga se u članku ukazuje na dvojbe u određenju kaznenih djela, na mnoga sporna pitanja, na sam postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i kratki vacatio legis.

Stručni članak

O donošenju propisa, kojim bi se uredilo financijsko poslovanje, bilo je raznih ideja, već od početka 2000-tih, no takav je propis1 donesen tek krajem 2012. Povodi za donošenje zakona, kojim bi se uredilo financijsko poslovanje, bili su stalni rast nelikvidnosti i nesolventnosti u Republici Hrvatskoj. Nelikvidnost je najveći financijski problem hrvatskog gospodarstva, koja svojom veličinom i nerješavanjem blokira financijski sustav u Republici Hrvatskoj. Ocjenjuje se, nadalje, da dosadašnja praksa i regulativa dužniku nisu dali mogućnost za nastavak poslovanja te se stoga tražilo rješenje da se dužniku da šansa, odnosno mogućnost za pravodobno restrukturiranje uz suglasnost vjerovnika, a prije pokretanja stečajnog postupka. To je moguće ostvariti institutom predstečajne nagodbe. Kakvo je postupanje Porezne uprave u postupcima predstečajnih nagodbi, tema je ovog članka o kojoj autorica opširnije piše u nastavku.

Stručni članak

Prenošenje ugovora o radu na novog poslodavca, u praksi je dobro poznat i etablirani institut radnog prava, kojim se - u slučaju da se temeljem statusne promjene ili pravnog posla na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost - na novog poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani uz obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja. Od donošenja prvog Zakona o radu u Republici Hrvatskoj 1995. pa do danas, institut se ponešto mijenjao, a tumačenje njegova značenja i dosega mora biti sukladno Direktivi Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. Osim povijesti normiranja instituta prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca u zadnjih dvadesetak godina, u članku prikazujemo uvjete, odnosno pretpostavke za prenošenje, te donosimo i bogatu sudsku praksu, nastalu, uglavnom, u primjeni prije važećeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05 - Odluka USRH), ali koja je i danas aktualna.

Stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 136/12 od 7. prosinca 2012.) stupio je na snagu danom objave. Međutim, dio članaka stupio je na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2013. Izmjene i dopune Zakona o proračunu potaknute su potrebom uklanjanja uočenih nedorečenosti pojedinih odredaba Zakona o proračunu iz 2009.1 koje su dovodile korisnike u dvojbe pri njihovoj primjeni, a isto tako i potrebom da se novim rješenjima osigura bolja strateška alokacija sredstava, djelotvornije pružanje javnih usluga te stvaranje pravnog temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije koji će biti Republici Hrvatskoj na raspolaganju nakon što postane članica Europske unije. U članku autorice daju prikaz najznačajnijih izmjena i dopuna Zakona o proračunu.

Stručni članak

Presuda zagrebačkoga suda potaknula je zanimanje za pravni institut inkaso cesije. Zanimanje je naglašeno okvirom u kojemu se pravno pitanje pojavilo - međudržavni odnosi dviju država zainteresiranih za rješenje imovinskog spora, formalno između njihovih banaka. Autor, uz opći osvrt na institut cesije, objašnjava sadržaj i funkciju inkaso cesije. Zatim, na primjeru slučaja pred trgovačkim sudom, analizira opravdanost ili neopravdanost uvjetovanja cesionarove odgovornosti za korektnu provedbu cesijskog naloga - edentovom intervencijom u parnici između cesionara i cesusa (dužnika), u ostvarenju zadatka koji je cesionar preuzeo prihvatom inkaso cesije. Ukazuje na značenje i domašaj tzv. intervencijskog učinka pravomoćne presude, posebno u kontekstu izvršenja naloga na temelju inkaso cesije. Na kraju, vraćajući se na početak, zapravo na povod svim tim razmišljanjima, autor ukazuje na zamke zastare tražbine u slučaju nedostatno promišljenog povlačenja tužbi, u situaciji kad je njima prekinuto zastarijevanje tražbine koja se ostvaruje u parnici (parnicama).

SENTENCE

U stvarima u kojima je dopuštena revizija u parničnom postupku, pravni je put iscrpljen nakon što je odlučeno i o tome pravnom sredstvu

SENTENCE

Stranka u postupku može biti fizička ili pravna osoba, ali ne i obrt. Umjesto obrta, stranka u postupku može biti samo fizička osoba koja je vlasnik obrta

SENTENCE

Pravno shvaćanje usvojeno na 13. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 22. prosinca 2010.

SENTENCE

Ako stranac dokaže da na bankovnom računu ima potreban iznos (dvanaest puta uvećana od minimalnog iznosa propisanog Uredbom, ovisno o svrsi boravka i broju članova obitelji) smatrati će se da je ispunio uvjet o posjedovanju najmanjeg iznosa potrebnih sredstava za uzdržavanje

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je profesionalno nesposoban za rad (postoji pravomoćno rješenje). Doneseno je i nepravomoćno rješenje o općoj nesposobnosti za rad protiv kojeg je uložena tužba upravnom sudu, ali samo radi visine mirovine. Prema Zakonu o radu radniku prestaje radni odnos dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad (čl. 104. Zakona o radu). Dakle, radniku, prema toj odredbi, ne bi mogao prestati radni odnos jer rješenje nije pravomoćno, a, s druge strane, upitno je bi li se radnika moglo rasporediti na bilo koje poslove, s obzirom na to da mu je utvrđena opća nesposobnost za rad, što je neosporno. Radnik nije niti na bolovanju, a više ne želi raditi (a pitanje je bi li smio raditi) opravdavajući to time što ide na fizikalnu terapiju. Što, u takvoj situaciji, može poslodavac učiniti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Molimo vas tumačenje odredbe članka 31. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Nar. nov., br. 125/11), kojom je propisano da zakup ne prestaje smrću, odnosno promjenom pravnog položaja zakupnika. Naime, podrazumijevaju li se pod »promjenom pravnog položaja« zakupnika sljedeće situacije: - fizička osoba koja ima obrt, zbog ulaska u sustav PDV-a, odluči osnovati d.o.o., odnosno - pravna osoba (d.o.o.) osnuje novi d.o.o. u 100% vlasništvu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Možemo li članu obitelji našeg umrlog radnika isplatiti propisanu neoporezivu potporu u gotovini, s obzirom na to da smo donijeli odluku o blagajničkom maksimumu u visini od 10.000,00 kuna?