Informator broj 6445 od 21. studenog 2016.

UVODNIK

206. tribina Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kluba pravnika Grada Zagreba

Pravni prijepori uz tzv. Zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine Republike Srbije
Autor u članku analizira jurisdikcijsku normu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, koji je donesen u Republici Srbiji još davne 2003. godine. Radi se o članku 3. toga Zakona, kojim je propisano da su državni organi Republike Srbije određeni tim Zakonom nadležni za vođenje postupka za kaznena djela iz zakonskog kataloga koja su počinjena na području bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve.
Uz analizu te odredbe i njezine praktične primjene u postupcima protiv državljana Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, autor daje i naznake mogućih implikacija primjene toga Zakona na suđenja za ratne zločine u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji te iznosi svoje mišljenje o tom važnom pravnom pitanju.
Autor: prof. dr. sc. Davor Derenčinović, redoviti je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član Akademije Pravnih znanosti Hrvatske

Sadržaj

Pravni prijepori uz tzv. Zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine Republike Srbije**
Autor: Davor Derenčinović

Stručni članak

Autor u članku analizira jurisdikcijsku normu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, koji je donesen u Republici Srbiji još 2003. godine. Radi se o članku 3. toga Zakona, kojim je propisano da su državni organi Republike Srbije određeni tim Zakonom nadležni za vođenje postupka za kaznena djela iz zakonskog kataloga koja su počinjena na području bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve. Uz analizu te odredbe i njezine praktične primjene u postupcima protiv državljana Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, autor daje i naznake mogućih implikacija primjene toga Zakona na suđenja za ratne zločine u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji te iznosi svoje mišljenje o tom važnom pravnom pitanju.

O »sektorskoj« Direktivi 2014/25/EU
Autor: Zoran Vuić

Stručni članak

U očekivanju novog Zakona o javnoj nabavi, a imajući na umu odredbe članka 106. stavak 1. Direktive 2014/25/EU (u nastavku teksta: Direktiva), prema kojem je bio određen rok do 18. travnja 2016., do kojeg su države članice bile obvezne donijeti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s tom Direktivom, čijim je stupanjem na snagu stavljena izvan snage Direktiva 2004/17/EZ, autor piše o sadržaju Direktive, stavljajući naglasak na odredbe koje se odnose na nabavu subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te u sektoru poštanskih usluga.

Pravna (ne)sigurnost u poreznom postupku
Autor: Berislav Matković

Stručni članak

Pravna sigurnost u poreznom postupku važan je element zaštite ljudskih prava i razvoja gospodarstva. S poreznim postupkom poduzetnici, a i građani, susreću se svakodnevno u svojim redovitim aktivnostima, jer se njime reguliraju odnosi koji nastaju između poreznog tijela i poreznih obveznika u postupku plaćanja poreza. Porezni postupak mora biti pravedan i transparentan i mora omogućiti da svaki porezni obveznik plati svoju poreznu obvezu u iznosu i na način koji je zakonom propisan, ni manje ni više. On počiva na načelima oporezivanja koja su propisana u odredbama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16). Međutim, dosadašnja iskustva poduzetnika kao poreznih obveznika nisu baš najpovoljnija. U stvarnosti imamo situaciju dosta velike pravne nesigurnosti u poreznom postupku, što predstavlja problem pri donošenju odluke o otvaranju posla, te pri započinjanju investicija, jer je bojazan kod svakog poduzetnika velika. Autor u tekstu opširnije navodi neke od razloga zbog kojih dolazi do pojave pravne nesigurnosti u poreznom postupku, s ciljem da se takvo stanje prevlada i stvore što povoljniji uvjeti za pravilno oporezivanje.

Traditio iuridica: GLAGOLITA CLOZIANUS
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Glagoljski kodeks iz XI. st., pisan na staroslavenskom jeziku. Pretpostavlja se da je navedeni kodeks imao oko 500 stranica, od kojih je sačuvano samo 14 listova.

Arbitraža i mirenje u radnim sporovima
Autor: Iris Gović-Penić

Stručni članak

U članku autorica obrađuje tematiku arbitraže i mirenja kao instituta koji postoje i u radnim odnosima, te analizira njihovo provođenje i utjecaj na tijek radnog spora. Naime, poslodavac i radnik kao stranke radnog odnosa mogu svoj spor sporazumno povjeriti arbitraži. To mogu učiniti prije negoli nastane spor, ali i naknadno. S druge strane, mirenje u radnim sporovima nije bilo previđeno prvim Zakonom o radu iz 1995. Ono je uvedeno tek Zakonom o radu iz 2009. Mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Za pokretanje postupka mirenja nije potrebno unaprijed sklopiti sporazum kojim se stranke obvezuju da će buduće sporove rješavati mirenjem.

Dokazna sredstva za utvrđivanje identiteta nekretnina
Autor: Matija Stokić

Stručni članak

U sudskim postupcima u kojima se odlučuje o pravima na nekretninama i u kojima o tim pravima između stranaka postoji spor, potrebno je utvrditi identitet nekretnina. U praksi je najčešće riječ o parničnim postupcima radi utvrđenja prava vlasništva i o pojedinačnim zemljišnoknjižnim ispravnim postupcima. Pitanje koja će dokazna sredstva biti korištena u svrhu utvrđenja identiteta nekretnina značajno je i s obzirom na dužnost suda da utvrdi činjenice važne za odluku o zahtjevima stranaka, ali i na dužnost provedbe postupka bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova. Najpouzdanije dokazno sredstvo za utvrđivanje identiteta nekretnina je uviđaj uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke. Ipak, mogućnosti koje pruža suvremena informatička tehnologija otvaraju dvojbe u praksi smiju li se i trebaju li se, u kojoj mjeri i na koji način, u sudskim postupcima koristiti i te mogućnosti. U ovom članku autor pokušava dati odgovor na to pitanje.

Stalni boravak stranaca u sudskoj praksi
Autor: Franciska Dominiković

Stručni članak

U ovom članku autorica piše o sadržaju odredaba Zakona o strancima (Nar. nov., br. 130/11 i 74/13) koje se odnose na institut stalnog boravka stranaca u Republici Hrvatskoj. Autorica istovremeno donosi i aktualnu upravnosudsku praksu vezanu uz odobrenje stalnog boravka i uvjeta za odobrenje, kao i prava stranaca te prestanak stalnog boravka.

Kazneno pravo – jamstvo – opojne droge
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Činjenica prijašnje pravomoćne osuđivanosti, iako upućuje na opasnost od ponavljanja djela, sama za sebe nije razlog i isključivanja primjene instituta jamstva

Upravno pravo – naplata boravišne pristojbe
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Za donošenje rješenja radi naplate boravišne pristojbe nadležan je Državni inspektorat

Obvezno pravo – tumačenje ugovora – ugovor o djelu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ugovor o djelu ne može prerasti u ugovor o radu, niti se ugovorom o djelu može zasnovati radni odnos

Obavijest o nedostatku – Bečka konvencija
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Obavijest kupca o postojanju materijalnih nedostataka kupljene stvari pri međunarodnoj prodaji robe, upućena prodavatelju u propisanom roku, valjana je i kad je učinjena u usmenom obliku

Utvrđivanje činjeničnog stanja u upravnom sporu
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sud samostalno prosuđuje koje se činjenice trebaju utvrditi i odlučuje o dokazima na temelju kojih će to učiniti prema pravilima o dokazivanju u parničnom postupku

Hrvatski branitelji – analogna primjena zakona
Sud: Upravni sud Rijeka

SENTENCE

Odredbe članka 42. ZID ZPHB-a jasne su i nedvosmislene, te ne dopuštaju analognu primjenu, osobito ne u kontekstu donošenja oneroznog rješenja kojim se zadire u pravo stranke priznato prijašnjim pravomoćnim rješenjem

Neplaćeni dopust

Vi pitate - mi odgovaramo

U našoj ustanovi bio je zaposlen pomoćnik ravnatelja na četiri godine. Ugovor je zaključen 1. siječnja 2013. i trajao je do 22. listopada 2016. Osoba je zatražila neplaćeni dopust i dobila ga je na razdoblje od 14. rujna do 22. listopada 2016. Dana 23. listopada 2016. osoba se pojavila u ustanovi i ponovno zatražila neplaćeni dopust, iako joj je ugovor o radu trajao do 22. listopada 2016. Postoji li ikakav pravni temelj u ovom slučaju za ponovni neplaćeni dopust?

Upravni spor - izvršenje presude - odgovornost čelnika tijela

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojim se slučajevima može smatrati da javnopravno tijelo zbog opravdanih razloga nije postupilo po presudi upravnog suda, u smislu odredbe članka 81. stavak 8. Zakona o upravnim sporovima?

Stranka u postupku za izmirenje duga za obavljene dimnjačarske usluge

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo ima koncesiju za obavljanje dimnjačarskih usluga na stambenim zgradama. U slučaju spora oko naplate obavljenih usluga, tko je stranka u postupku podmirenja duga za tako obavljene dimnjačarske usluge?

Ovrha - pogrešno navođenje naziva

Vi pitate - mi odgovaramo

U osnovi za plaćanje (presudi) pogrešno je naveden naziv tuženog (ovršenika). Hoće li u tom slučaju Financijska agencija provesti ovrhu sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10 i 112/12)?

Upravni postupak - zaključak - oblik i osporavanje

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li dopušteno u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja isticati prigovore vezane uz sadržaj dopisa kojima se javnopravno tijelo tijekom prvostupanjskog postupka obraćalo stranci, kada takvi akti nisu doneseni u obliku zaključka?

Lokalna i područna (regionalna) samouprava – raspored razriješenog pročelnika

Vi pitate - mi odgovaramo

Pročelnik jednog od upravnih odjela jedinice lokalne samouprave sam je zatražio razrješenje. Ima li takav službenik pravo na nastavak službe u upravnim tijelima jedinice lokalne samouprave na način da ga se rasporedi na drugo radno mjesto?

Račun za odvjetničke usluge Radničkog vijeća trgovačkog društva u parničnom postupku

Vi pitate - mi odgovaramo

Pravni zastupnik u parničnom postupku pred sudom zastupa radničko vijeće u sporu protiv trgovačkog društva. Radničko vijeće dobilo je spor i dosuđen je parnični trošak. Na koga se izdaje račun za naknadu troškova u zastupanju radničkog vijeća pred sudom, gdje je to vijeće dobilo spor?

Filteri