Stručni članak

Zakonom o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 – Odluka USRH) propisano je vrlo važno načelo povjerenja u zemljišne knjige. Ono jamči stjecatelju koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, da je pravno zaštićen, ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje. Načelo povjerenja u zemljišne knjige ne tiče se samo poznavanja zemljišnoknjižnog nego i poznavanja izvanknjižnog stanja, pa se, stoga, na povjerenje u zemljišne knjige može pozvati samo onaj koji nije znao, a nije ni morao znati da se izvanknjižno stanje ne slaže s knjižnim.2 Upravo takvo stajalište sudske prakse, a uvažavajući činjenice da u našem zemljišnoknjižnom sustavu još uvijek imamo zemljišnoknjižno stanje koje se razlikuje od faktičnog kako glede opisa nekretnine, tako i glede titulara stvarnih prava, vrlo je bitno što prije uskladiti izvanknjižno i stvarno, knjižno stanje nekretnina. U ranijoj povijesti zemljišnih knjiga i stvarnih prava, u režimu društvenog vlasništva nije bilo bitno tko je nositelj tih prava, posebice onda kad je određena prava na nekretninama imala društveno-pravna osoba, jer je to pravo bilo zajamčeno tadašnjim propisima i na društvenom se vlasništvu nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću. No, vrlo je važno napomenuti da zemljišnoknjižno stanje glede nositelja stvarnih prava često puta odstupa od stvarnog stanja utoliko što je u zemljišnim knjigama kao nositelj prava vlasništva upisana fizička osoba, a te su nekretnine, u stvari, prije prešle u društveno vlasništvo, iako takav upis nije proveden, te se, potom, postavlja pitanje daljnjeg nositelja stvarnog prava na takvim nekretninama.

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 144/12), koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2013., učinjene su neke značajne izmjene u oporezivanju dohotka pri otuđenju nekretnina i imovinskih prava, drukčije se uređuje prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija te se uvode nove odredbe koje se odnose na neoporezivanje bespovratnih sredstava iz EU za svrhe obrazovanja. U članku će biti riječi o temeljnim značajkama zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak.

Stručni članak

U radu autor polemizira s recentnom sudskom praksom prema kojoj zatezna kamata na imovinsku štetu teče od trenutka kad je uspostavljeno prijašnje stanje, odnosno ako do reparacije nije došlo od dana kad je donesena prvostupanjska presuda.

Stručni članak

Predmet ovog članka je analiza odredaba Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije (Nar. nov. - MU, br. 2/4 - objava Nar. nov. - MU, br. 5/04). Autorica, s,toga u svezi s ovim Aneksom i Ugovorom te drugim propisima, razmatra pravne dosege o pravnoj sudbini privatne imovine i stečenih prava te iznosi svoja stajališta i mišljenje o toj materiji.

Stručni članak

Važnost Odluke Ustavnog suda, koju navodi autorica u ovom članku jest stajalište Ustavnog suda u Odluci, broj U-III-2339/2009 od 28. studenoga 2012. o dužnostima Upravnog suda (sada Visokog Upravnog suda) u situaciji kad više nema osobe koja je neposredno, kao stranka, sudjelovala u upravnom postupku i u odnosu na koju je donesen upravni akt, te je tada, prema ocjeni Ustavnog suda, nužno utvrditi pripada li osoba, koja taj upravni akt pobija tužbom u upravnom sporu, u krug onih osoba kojima je, zbog određene povezanosti sa strankom iz upravnog spora, pobijani upravni akt mogao povrijediti kakvo pravo ili neposredni osobni interes, utemeljen na zakonu, to jest može li ta osoba biti tužitelj u upravnom sporu.

Stručni članak

U Pomorski zakonik2 ugrađena je odredba sukladno kojoj trgovačka društva, koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost, ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi. Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 61/11) navedena odredba zamjenjuje se uvođenjem sustava plaćanja poreza prema tonaži3 broda koji je već na snazi u pojedinim europskim državama. Od 1. siječnja 2013. u porezni se sustav Republike Hrvatske uvodi tonažni sustav - porez po tonaži4 kao i u većini europskih država5.

SENTENCE

Stjecanjem bez osnove smatrat će se ako se uz naplaćene radove, protivno Ugovoru o poslovnoj suradnji stranaka, naplate i u računu navedeni a neizvršeni radovi

SENTENCE

Obrt prestaje po sili zakona bez donošenja rješenja nadležnog tijela, ako u roku 30 dana po isteku razdoblja privremene obustave obrtnik ne započne s obavljanjem obrta

SENTENCE

Odbit će se zahtjev za naknadu materijalne štete radi izgubljene zarade zbog nesposobnosti za rad ukoliko je ta nesposobnost već postojala prije prometne nezgode

Vi pitate - mi odgovaramo

Oštećenici je ukradena kartica tekućeg računa, te je osoba koja je ukrala karticu podigla s tekućeg računa 4.000,00 kn, a oštećenica je prijavila krađu policiji koja je pronašla počinitelja. Oštećenica je dobila presudu - kazneni nalog suda u kojem je osumnjičena proglašena krivom, te joj je ujedno naloženo da iznos od 4.000,00 kn, koji predstavlja imovinsku korist, plati Republici Hrvatskoj. Oštećenica uopće nije bila u prilici postaviti imovinskopravni zahtjev jer nije niti znala da je pronađen počinitelj, pa je zanima može li naknadno postaviti imovinskopravni zahtjev odnosno tražiti možebitni ispravak ove presude – kaznenog naloga.

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li i u kojem slučaju glavna skupština dioničkog društva utvrđivati godišnje financijsko izvješće društva?

Vi pitate - mi odgovaramo

Nekretnina u vlasništvu osnivača unosi se u imovinu zaklade. Plaća li se porez na promet nekretnina na taj unos?