List Informator
UVODNIK
Izazovi i promjene ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije
Od sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001., pa sve do potpisivanja Sporazuma o pristupanju Europskoj uniji 2011., Republika Hrvatska prošla je dug put kroz koji je transformirala svoj pravnoinstitucionalni okvir i odnose s Europskom unijom. S obzirom na to da će Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. postati punopravna članica Europske unije, integriranje Republike Hrvatske u institucionalni okvir Europske unije donijet će mnoge prednosti i izazove. Proces integracije tek će se nastaviti i nakon ulaska u Europsku uniju, kroz proces integriranja u Schengenski sporazum i eurozonu. Dogodit će se i strukturalne promjene pravosudnog sustava jer će Sud Europske unije postati nova pravosudna instacija u hijerarhiji sudbene vlasti, a počet će se primjenjivati ispregovarane uredbe i direktive čija je primjena odgođena do dana ulaska Republike Hrvatske u članstvo. Što u danim okolnostima treba činiti sama Republika Hrvatske, kako odgovoriti na izazove koji su pred njom, piše dr. sc. KRISTIAN TURKALJ.
Autor: dr. sc. Kristian Turkalj, Zagreb
Sadržaj
Stručni članak
Od sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001., pa sve do potpisivanja Sporazuma o pristupanju Europskoj uniji 2011., Republika Hrvatska prošla je dug put kroz koji je transformirala svoj pravno-institucionalni okvir i odnose s Europskom unijom. S obzirom na to da će Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. postati punopravna članica Europske unije, integriranje Republike Hrvatske u institucionalni okvir Europske unije donijet će mnoge prednosti i izazove. Proces integracije tek će se nastaviti i nakon ulaska u Europsku uniju, kroz proces integriranja u Schengenski sporazum i eurozonu. Dogodit će se i strukturalne promjene pravosudnog sustava jer će Sud Europske unije postati nova pravosudna instacija u hijerarhiji sudbene vlasti, a počet će se primjenjivati ispregovarane uredbe i direktive čija je primjena odgođena do dana ulaska Republike Hrvatske u članstvo. Što u danim okolnostima treba činiti sama Republika Hrvatska, kako odgovoriti na izazove koji su pred njom, piše dr. sc. KRISTIAN TURKALJ.
Stručni članak
Iako Stečajni zakon ističe da bi stečajni postupak od dana otvaranja trebao trajati godinu i pol, taj rok, u slučaju većih stečajnih postupaka, nije moguće poštovati. Autorica, stoga, u ovom članku ukazuje na razloge koji utječu na duljinu trajanja stečajnog postupka te naznačuje moguće načine prevladavanja nekih problema uz odgovarajuću zakonodavnu inicijativu.
Stručni članak
Samostalno obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti, prema odredbama propisa o oporezivanju porezom na dohodak, smatra se slobodnim zanimanjem, pri čemu se dohodak kao osnovica za oporezivanje utvrđuje na temelju propisanih podataka iz poslovnih knjiga i evidencija uvažavajući načelo blagajne, odnosno na isti način kao i dohodak koji je ostvaren obavljanjem obrtničke djelatnosti. Odvjetnička i javnobilježnička djelatnost može se obavljati kao samostalno slobodno zanimanje, u zajedničkom uredu pri čemu više supoduzetnika ostvaruje zajednički dohodak ili u svojstvu pravne osobe osnovane kao javno trgovačko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću. U nastavku članka navodimo koji su uvjeti potrebni za obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti, koje se poslovne knjige i evidencije obvezatno moraju voditi prema poreznim propisima te kako se evidentiraju neki poslovni događaji u poslovnim knjigama.
Stručni članak
Na uvodnim stranicama lista i u rubrici Ustavno pravo, broj 6113-6114 i 6117, objavili smo dijelove teksta pod naslovom »Primjena Europske povelje o lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj« u kojima smo obradili odredbe te Povelje članka 1.-5. U ovom broju donosimo iskustva i komentare u primjeni članka 6. i 7. Povelje o lokalnoj samoupravi (Nar. nov. - MU, br. 14/97, 2/07, 4/08 i 5/08 - u nastavku teksta: Povelja).
Stručni članak
Svrha ovog rada1 nije niti pravno niti političko, niti ekonomsko, a niti povijesno ukazivanje na opravdanost ili neopravdanost javnog zahtjeva ovlaštenika i nasljednika zemljišnih zajednica za omogućavanjem pravednog, zakonitog i dosljednog povrata oduzete imovine. O tome su ili o tome bi zasigurno mnogo više i puno kompetentnije trebali i imali što reći mnogi eminentni stručnjaci (pravnici, politolozi, ekonomisti, povjesničari), a koji su prije 20-ak godina na temu zemljišnih zajednica dali vrlo zanimljive i nadasve jake i vrlo korisne doprinose o tom pitanju, bilo sudjelovanjem na okruglim stolovima bilo pisanjem članaka na tu temu.2 Isto tako, o tome bi trebali progovoriti i mnogi drugi stručnjaci (znanstvenici) koji o tome znaju, kojima to možda nije primarno područje njihova znanstvenog istraživanja, ali im je relativno blisko, a koji se s tom problematikom još nisu bavili. Naravno, zadnju će riječ o tome imati političari. I bilo bi dobro da se to desi nakon jedne zaista sveobuhvatne analize problema.
Stručni članak
Dinamična struktura međunarodnih financijskih tržišta rezultirala je u velikom izboru financijskih instrumenata: od tradicionalnih vlasničkih i dužničkih instrumenata do derivativnih instrumenata. U ovom članku bit će riječi samo o definiranju i prezentiranju financijskih instrumenata koji su regulirani MRS-om 32 - Financijski instrumenti: prezentiranje. Područje priznavanja i mjerenja financijskih instrumenata predmet su MRS-a 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, dok je objavljivanje financijskih izvještaja predmet MSFI-a 7 - Financijski instrumenti: objavljivanje. Više o svemu bit će riječi u nastavku članka.
Stručni članak
Tema je ove kolumne amicus curie pitanje može li sloboda vjeroispovijesti biti granica slobode mišljenja i prava na izražavanje. Stoga se razmatraju u uvodnim napomenama određeni slučajevi koji su doveli i otvorili to pitanje o granicama slobode izražavanja misli i slobode medija, s jedne, i vjeroispovijedi, s druge strane. Zatim se analizira i institut blasfemije, bogohuljenja u vezi s primjenom čl. 40. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 55/01 – ispr. 76/10 i 85/10 – proč. tekst) i čl. 9. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, kao i čl. 110. Kaznenog zakona, koji govori samo o »povredi slobode vjere«, te o ustavnim i konvencijskim načelima. Isto se tako iznosi određena praksa visokih sudova i praksa Europskog suda za ljudska prava, pa se u okviru razmatranja tog problema iznose prijedlozi de lege ferenda kako treba nadopuniti čl. 110. hrvatskog Kaznenog zakona.
SENTENCE
Podnositelju ustavne tužbe koji je u sudskom postupku spriječen u ostvarenju prava za koje smatra da mu je priznato u domaćem zakonodavstvu, povrijeđeno je pravo na jednakost pred zakonom i pravo na pravično suđenje
SENTENCE
Samim sklapanjem ugovora o asignaciji ne dolazi do ispunjenja potraživanja, već se uputa mora izvršiti, te je tek tada obveza ispunjena
SENTENCE
Ako je stečajni upravitelj u stečajnom postupku priznao prijavljenu tražbinu pojedinog stečajnog vjerovnika, ali je tu tražbinu osporio drugi stečajni vjerovnik, taj stečajni vjerovnik-osporavatelj u parnici, radi utvrđenja osnovanom osporene tražbine, nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika
SENTENCE
Ako se jedan dio stambenog prostora koristi za obavljanje poslovne djelatnosti, a drugi dio za stanovanje, porezno oslobođenje može se dati za dio prostora koji se koristi za stanovanje
Vi pitate - mi odgovaramo
Tko kontrolira legalitet rada DJ-a i glazbenika u ugostiteljskim objektima, odnosno primjenjuju li se na njih odredbe Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar. nov., br. 61/11)?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li podružnica inozemnog osnivača biti ponuditelj u postupku javne nabave, te na koji način ona dokazuje sposobnost izvršenja ugovora o javnoj nabavi?
Vi pitate - mi odgovaramo
Dioničko društvo je na svojoj skupštini izvršilo izbor samostalnog revizora. Ako je taj izbor bio uvjetovan određenim činjenicama glede poslovanja samostalnog revizora, koje su obveze dioničkog društva glede izbora revizora?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ako službenik s mjestom prebivališta, primjerice u Z., pohađa seminar (pripreme za polaganje) za državni stručni ispit u Z., priznaju li mu se putni troškovi i dnevnica (čl. 55. st. 6. Kolektivnog ugovora)?