Stručni članak

Stručni članak

Ovršni zakon koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 139/10, načelno je stupio na snagu 18. prosinca 2010., ali većina njegovih odredaba, uključujući i odredbe o ovrsi radi namirenja novčanih potraživanja, stupit će na snagu tek 1. siječnja 2012. U Informatoru broj 5973, od 4. lipnja 2011., objavili smo članak o nekim pitanjima iz područja ovrhe na plaći u prijelaznom razdoblju tijekom 2011., i to u odnosu na granice prilisilnog ustegnuća, s osvrtom na odredbe Obiteljskog zakona i prednosnom redu prisilnog ustegnuća. U ovom broju pišemo o ovrsi na plaći nakon 1. siječnja 2012., posebno o prisilnom ustegnuću, novčanim sredstvima izuzetima od ovrhe te odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08, 34/11) vezanim uz ovrhu na plaći. U jednom od sljedećih brojeva Informatora objavit ćemo članak o zapljeni plaće i prednosnom redu prema odredbama Ovršnog zakona koje se primjenjuju od 1. siječnja 2012.

Stručni članak

U ovom članku prof. dr. sc. Nikola Mijatović piše o prijedlogu Europske komisije o oporezivanju financijskog sektora (financijske transakcije). Ekonomska i financijska kriza u svijetu pokazala je određene slabosti u reguliranju i nadzoru financijskog sektora. Stoga su u značajnim raspravama uneseni prijedlozi sa svrhom stabilizacije financijskih tržišta i sprječavanja pojave sličnih kriza u budućnosti. Novi izvori financiranja trebali bi pridonijeti rastu prihoda i stabilizaciji te razvitku financijskog tržišta, a opravdanje se nalazi u tome da su središnju ulogu u nastavku krize imale financijske institucije, o čemu upravo autor piše u ovom tekstu. Autor se osobito bavi prijedlozima Europske komisije o modalitetima oporezivanja financijskog sektora.

Stručni članak

U Informatoru, broj 5971 od 28. svibnja 2011. objavili smo prvi dio članka u kojem smo pisali o prijedlozima rješenja iz prakse koja se odnose na zakonodavstvo u području komunalnog gospodarstva. U ovom broju autorica, mr. sc. Dragica Kemeter, voditeljica Radne skupine za komunalno gospodarstvo u Udruzi gradova Republike Hrvatske, piše i o drugim prijedlozima koji se odnose na komunalno gospodarstvo, a osobito na institut komunalne naknade i komunalnog doprinosa

Stručni članak

Osim što je institut prava vlasništva i njegova sudska zaštita regulirana Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09), izvorište te zaštite nalazi se u odredbama Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 85/10 - proč. tekst). Također, Republika Hrvatska je ratificirala Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i Protokole koji su uz nju sklopljeni (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06). Budući da je Europski sud za ljudska prava ovlašten tumačiti navedenu Konvenciju putem načela učinkovitosti, autonomnog značenja, evolutivnog tumačenja i razmjernosti uz primjenu općih načela utvrđenih Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora (Nar. nov. - MU, br. 16/93 i 9/98), tekst Konvencije i dodatnih Protokola valja gledati ne samo kao izvor prava, već kao podlogu na temelju koje se kroz praksu Europskog suda zaštićenim pravima daje sadržaj i smisao, čime te odluke postaju smjernica za tumačenje nacionalnih zakonodavstava. U članku autorica iznosi brojne slučajeve iz prakse Europskog suda za ljudska prava koji su vezani uz zaštitu prava vlasništva. Također, daje i prikaz jedne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja bi trebala biti putokaz daljnjoj praksi pri odlučivanju o takvim predmetima. Članak ćemo objaviti u dva dijela, a drugi dio članka bit će objavljen u sljedećem broju Informatora.

Stručni članak

U članku, uz prikaz osnovnih elemenata pojma i razvoja kondikcija, razmatramo institut condictio ob turpem vel iniustam causam u rimskom pravu. Nakon toga obrađen je opći sustav stjecanja bez osnove u hrvatskom pravu te istražujemo je li moguće u njemu pronaći i condictio ob turpem vel iniustam causam.

Stručni članak

Visoko porezno opterećenje te nizak porezni moral u današnje doba usmjerava porezne obveznike upravo na izbjegavanje porezne obveze. Nasuprot tome, teško je danas opravdati mišljenje da porezna obveza potiče obveznika na gospodarsku aktivnost te da pridonosi stvaranju osjećaja posebne važnosti zato što plaćaju porez, kako je to bilo u devetnaestom, pa i na početku dvadesetog stoljeća.1 Što se sve smatra dohotkom od samostalne djelatnosti, koji su najčešći pojavni oblici utaje ovog poreza te oporezuje li se stečeno bogatstvo pojedinaca kao posljedica nerazmjera između ostvarenog dohotka i nabavljene imovine, piše autorica u članku.

SENTENCE

Regresna tražbina osiguratelja prema njegovom osiguraniku ne zastarijeva u petogodišnjem općem roku, već u roku od tri godine

SENTENCE

Da bi upis vlasništva nekretnine u zemljišnu knjigu na temelju sudske odluke bio dopušten tužbeni zahtjev se mora postaviti sukladno stanju nekretnine u zemljišnim knjigama koji se ne odnosi samo na oznaku katastarske čestice, broj zemljišnoknjižnog uloška pojedine katastarske općine, već i na naziv, površinu, izgrađenost i druga svojstva čestice koja čini zemljišnoknjižno tijelo navedeno u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška

SENTENCE

Okolnost da je na motornom vozilu zasnovano fiducijarno vlasništvo u korist treće osobe (banke) i upisana zabrana otuđenja ne znači da se radi o predmetu ovrhe koji je izuzet od ovrhe odnosno na kojem je ovrha ograničena.

Vi pitate - mi odgovaramo

i Odredbama kojih je propisa regulirana zaštita potrošača u ugostiteljstvu i turizmu?

Vi pitate - mi odgovaramo

S radnikom je sklopljen ugovor o radu na poslovima s posebnim uvjetima rada. Tijekom probnog rada utvrđeno je da radnik ne smije raditi na visini. Može li mu i na koji način poslodavac otkazati ugovor o radu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li se u društvo s ograničenom odgovornošću, radi povećanja temeljnog kapitala, unositi stvari koje imaju status javnog dobra u javnoj uporabi?

Vi pitate - mi odgovaramo

Koliki je rok zastare za plaćanje doprinosa i kako se utvrđuje?