Informator broj 5314 od 09. veljače 2005.

UVODNIK

Intezivna suradnja Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država na području prava intelektualnog vlasništva

Uz višestrane međunarodne ugovore izvori žigovnog prava u Republici Hrvatskoj su i veći broj dvostranih (bilateralnih) međunarodnih ugovora, kojima se, također, uređuju odnosi koji su predmet žigovnog prava. Naime, postoje dvostrani međunarodni ugovori, kojih je članica Republika Hrvatska, posebice ugovori o trgovini i gospodarskoj suradnji, o poticanju i zaštiti investicija, o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji te o poticanju i o uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji sadržavaju i odredbe o zaštiti prava industrijskog vlasništva, odnosno eksplicitno ili implicitno određene mjere upravnopravne, građanskopravne i kaznenopravne zaštite tih prava, što uključuje i zaštitu žiga. U suvremenim bilateralnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, nailazimo na specifične odredbe koje reguliraju zaštitu žiga. U njima je redovito predviđen minimum zaštite koju su države potpisnice obvezne priznati pripadnicima druge države potpisnice, a također i načelo nacionalnog tretmana. U ovom su radu obrazložene specifičnosti takvog bileteralnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. Budući se radi o državi koja posebnu pozornost posvećuje  cjelokupnoj zaštiti prava intelektualnog vlasništva, čiji je sustav zaštite različit u odnosu na europski kontinentalni sustav, te želi spriječiti sve oblike piratstva i krivotvorine, ovaj je akt neizostavan korak u uspostavi i razvoju kvalitetnih trgovinskih odnosa s američkim partnerima.
Autor: Dragan Zlatović

Sadržaj

Bitni dijelovi rješenja u upravnom postupku
Autor: Štefanija Kasabašić

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH - u nastavku teksta: ZUP), i to čl. 202.-211. ZUP-a, kojim se uređuje donošenje rješenja, odnosno oblik i bitni dijelovi rješenja u upravnom postupku kao i odredbe drugih propisa koji se odnose na tu materiju. Stoga autorica Štefanija Kasabašić, dipl. iur., načelnica Odjela za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave Središnjeg državnog ureda za upravu, u ovom članku piše o određenim spornim pitanjima u praksi i o bitnim elementima na koja treba obratiti pozornost pri donošenju rješenja.

Poljoprivrednici s pravom na bolovanje
Autor: Ninoslav Bartulović

Stručni članak

U članku je dan osvrt na značajnije odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 177 od 15. prosinca 2004.). Novine se većinom odnose na broj kategorija osiguranika, prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, naknadu plaće za vrijeme bolovanja i ograničavanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja na hitnu medicinsku pomoć. Ostalim odredbama tog Zakona izvršena su potrebna usklađenja sa Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja, primarno zato da bi se otklonile ponavljajuće odredbe iz Zakona o doprinosima. Posebno značajne novine u sustavu zdravstvenog osiguranja odnose se na osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje i koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit.

Intezivna suradnja Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država na području prava intelektualnog vlasništva
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

Uz višestrane međunarodne ugovore izvori žigovnog prava u Republici Hrvatskoj su i veći broj dvostranih (bilateralnih) međunarodnih ugovora, kojima se, također, uređuju odnosi koji su predmet žigovnog prava. Naime, postoje dvostrani međunarodni ugovori, kojih je članica Republika Hrvatska, posebice ugovori o trgovini i gospodarskoj suradnji, o poticanju i zaštiti investicija, o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji te o poticanju i o uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji sadržavaju i odredbe o zaštiti prava industrijskog vlasništva, odnosno eksplicitno ili implicitno određene mjere upravnopravne, građanskopravne i kaznenopravne zaštite tih prava, što uključuje i zaštitu žiga. U suvremenim bilateralnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, nailazimo na specifične odredbe koje reguliraju zaštitu žiga. U njima je redovito predviđen minimum zaštite koju su države potpisnice obvezne priznati pripadnicima druge države potpisnice, a također i načelo nacionalnog tretmana. U ovom su radu obrazložene specifičnosti takvog bileteralnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. Budući se radi o državi koja posebnu pozornost posvećuje  cjelokupnoj zaštiti prava intelektualnog vlasništva, čiji je sustav zaštite različit u odnosu na europski kontinentalni sustav, te želi spriječiti sve oblike piratstva i krivotvorine, ovaj je akt neizostavan korak u uspostavi i razvoju kvalitetnih trgovinskih odnosa s američkim partnerima.

Negativne odluke o zahtjevu za azilom
Autor: Ivan Šprajc

Stručni članak

U Informatoru br. 5311-5312 od 29. 1. i 2. 2. 2005. objavili smo prvi dio članka pod naslovom »Negativne odluke o zahtjevu za azilom« u kojem je naš autor mr. sc. Ivan ŠPRAJC, asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pisao o primjeni članka 41. Zakona o azilu (Nar. nov., br. 103/03) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2004. U ovom drugom nastavku autor piše o nekim spornimpitanjima u svezi s donošenjem Rješenja o odbijanju zahtjeva za azilom i iznosi svoja stajališta i prijedloge u primjeni članka 43. i drugih odredaba Zakona o azilu u povodu donošenja negativnih odluka o zahtjevu za azilom.

Izmjena pravomoćnih odluka donesenih u parničnom postupku u povodu odluka Ustavnog suda o neustavnosti, odnosno nezakonitosti propisa
Autor: Mihajlo Dika

Stručni članak

Prvi dio ovog članka objavljen je u Informatoru br. 5313 od 5. 1. 2005. g., u kojem su razmatrana pitanja u svezi s ocjenom suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom te neka pitanja vezana uz mogućnost izmjene pravomoćnih sudskih odluka u povodu odluke Ustavnog suda, a posebno o razlozima za izmjenu pravomoćne sudske odluke te legitimaciji za traženje Izmjene pravomoćne presude. U nastavku pišemo o sadržaju zahtjeva za izmjenu pravomoćne sudske odluke, roku u kojem ga valja podnijeti, nadležnosti suda za vođenje postupka i donošenje odluka, pretpostavkama za traženje izmjena i vrstama odluka čije se izmjene može tražiti te se daje odgovor na pitanje može li se tražiti izmjena dispozi-tivnih judikata. Nadalje se razmatra postupak koji se vodi na temelju zahtjeva za izmjenu pravomoćne sudske odluke te pravne kvalifikacije zahtjeva. Zaključno se ukazuje na neka pitanja koja će trebati riješiti de lege ferenda.

Novine u oporezivanju dohotka od obrta i slobodnih zanimanja
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 - u nastavku teksta: Zakon) i njegovim provedbenim propisom, Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/05 - u nastavku teksta: Pravilnik), koji se primjenjuju od početka ove godine, oporezuju se svi oblici ostvarenih dohodaka pa tako i dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnog zanimanja. O osnovnim značajkama oporezivanja dohotka prema tom Zakonu pisali smo u naše listu, a u ovom broju donosimo samo novine koje se odnose na obrtničku djelatnost i slobodna zanimanja.

Upravni akt - sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Odluka Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje imovinom, o sklapanju sporazuma o razvrgnuću suvlasničke zajednice, nije upravni akt.

Obveze osiguratelja - početak učinka obveze osiguranja
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Odgovornost osiguratelja s naslova kasko osiguranja za štetu nasta-lu u prometnoj nezgodi nakon krađe vozila, nastaje samo ako su ispunjene pretpostavke odgovornosti za rizik krađe.

Stvarna nadležnost općinskih sudova
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Za suđenje u sporu radi plaćanja naknade za pružene komunalne usluge (opskrba pitkom vodom), između trgovačkog društva koje obavlja komunalnu djelatnost kao javnu službu i korisnika te usluge, pa bio on i osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, nadležan je općinski sud.

Ovršni postupak - dostava
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pravnoj osobi koja je upisana u sudski registar dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta upisanog u sudski upisnik. Provjeru adrese sjedišta upisanog u registar sud provodi po službenoj dužnosti, te nije ovlašten pozivati ovrhovoditelja na dostavljanje izvatka iz sudskog registra.

Prekršaji - obveza poslodavca da prijavi tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Poslodavac je obvezan radnika prijaviti tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u roku petnaest dana, računajući od dana početka zaposlenja.

Pravo na komunalno premanje bez naknade - branitelji

Vi pitate - mi odgovaramo

Branitelj se Općini obratio sa zahtjevom za besplatnu ugradnju priključka za plin. U vlasništvu ima kuću i nije podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Mora li mu Općina osigurati priključak za plin bez naknade?

Oporezivanje djelatnosti stečajnih upravitelja

Vi pitate - mi odgovaramo

Koje su novine u obračunu i plaćanju naknada stečajnom upravitelju u svezi s novim Zakonom o porezu na dohodak?

Otkaz ugovora o radu - računanje rokova

Vi pitate - mi odgovaramo

Dali smo radniku redoviti (poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu). Otkazni rok je mjesec dana i zanima nas kako se računa vrijeme otkaznog roka, odnosno kojeg dana prestaje radni odnos?

Filteri