Informator broj 6365 od 11. svibnja 2015.

UVODNIK

Uz Nacrt prijedloga Stečajnog zakona
zašto je bitno da sud bude odlučujući čimbenik stečajnog postupka

Reformama Stečajnog zakona (njih sedam) iz Nar. nov., br 44/96, kao i implementacijom Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (s tri izmjene) iz 2012., hrvatsko insolvencijsko zakonodavstvo značajno je izmijenjeno, pa i glede ovlasti suda.
Ipak, zakonodavac planira napraviti još jednu funkcionalizaciju Stečajnog zakona jer dvogodišnje »eksperimentiranje« kroz Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nije dalo zadovoljavajuće rezultate. U članku autori su se ograničili isključivo na možda i najbitniju novinu odnosno vraćanje sudu ustavnih prava da odlučuje o pravima i obvezama subjekata.
Analizira se i praksa Europskog suda za ljudska prava u postupcima prema članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda2 (pravo na pravično suđenje), jer se polazi od pretpostavke da saznanja o tome mogu biti ključna za razumijevanje problematike članka.
Autori: dr. sc. Dejan Bodul, Viši asistent, Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.; mr. sc. Ante Vuković, Stečajni upravitelj

Sadržaj

Marginalije uz Nacrt prijedloga Stečajnog zakona
Autori: Dejan Bodul Ante Vuković

Stručni članak

Reformama Stečajnog zakona (njih sedam) iz 1996., kao i implementacijom Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (s tri izmjene) iz 2012., hrvatsko insolvencijsko zakonodavstvo značajno je izmijenjeno, pa i glede ovlasti suda. Ipak, zakonodavac planira napraviti još jednu funkcionalizaciju Stečajnog zakona jer dvogodišnje »eksperimentiranje« kroz Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nije dalo zadovoljavajuće rezultate. U članku smo se ograničili isključivo na možda i najbitniju novinu odnosno vraćanje sudu ustavnih prava da odlučuje o pravima i obvezama subjekata. Analizirat ćemo i praksu Europskog suda za ljudska prava u postupcima prema članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (tzv. pravo na pravično suđenje) , jer se polazi od pretpostavke da saznanja o tome mogu biti ključna za razumijevanje problematike članka.

Neobrazloženo odstupanje od izraženog pravnog shvaćanja kao povreda ustavnog prava na prvično suđenje
Autor: Ivan Kaladić

Stručni članak

U članku analiziramo slučaj iz sudske prakse u kojem se neobrazloženo odstupanje od izraženog pravnog shvaćanja izraženog u sudskom sporu o verzijskom zahtjevu u svezi s uzdržavanjem maloljetnog djeteta, pokazalo kao povreda ustavnog prava stranke na pravično suđenje.

Traditio iuridica: OPTIMUS STATUS CIVITATIS
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Pojam izvorno sadržan u Ciceronovu dijaloškom djelu De re publica (»O državi«), u kojem je jedno od središnjih pitanja koji je mogući oblik državnog uređenja ponajbolji za rimski narod.

Statusne promjene udruga
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

Hrvatski sabor na svojoj sjednici održanoj 6. lipnja 2014. donio je novi Zakon o udrugama, koji je obavljen u Narodnim novinama, broj 74 od 18. lipnja 2014., a stupio na snagu 1. listopada 2014. Zakonom u udrugama na cjelovit način uređuje materija koja se odnosi na udruge, a među ostalima i pitanja koje se odnose na statusne promjene udruga o čemu autor piše u ovom članku. Isto tako autor u članku obrađuje i zanimljiva pitanja koja se odnose na prijenos ugovora o radu radnika zaposlenih u udruzi u slučaju statusnih promjena udruge.

Normativni sadržaj ljudskog prava na vodu (2.)
Autor: Desanka Sarvan

Stručni članak

U Informatoru, broj 6354 od 23. travnja 2015. objavili smo prvi dio teksta o normativnom sadržaju ljudskog prava na vodu na temelju Rezolucije o ljudskom pravu na vodu i sanitarije (64/292) u kojem smo pisali o pravima građana na ostvarenje ljudskog prava na vodu. U ovom broju donosimo drugi nastavak u kojem pišemo o obvezama država članica na ispunjenje i poštovanje ljudskog prava na vodu prema tim međunarodnim dokumentima. Istovremeno objavljujemo i odluke Europskog suda za ljudska prava (ECHR), koji je u više slučajeva zaštitu povrede prava na vodu smatrao povredom ljudskih prava na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10).

Pravo na objavu ispravka – neimovinska šteta
Autor: Damir Jelušić

Stručni članak

Svatko kome su nekim objavljenim medijskim (dez)informacijama povrijeđeni prava i interesi ima ustavno i zakonsko pravo od glavnog urednika medija zatražiti da bez naknade objavi ispravak ili odgovor na objavljene (dez)informacije. Glavni urednik nije dužan objaviti ispravak ako egzistira neki od 11 taksativno navedenih zakonskih razloga za neobjavu. Ako to nije slučaj, ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, on ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije odnosno od dijela informacije na koji se odnosi, a u izmijenjenom obliku može se objaviti samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva.

Retroaktivnost u nekim poreznim predmetima
Autor: Robert Peček

Stručni članak

Nakon donošenja novele Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 78/12), kojom su u Opći porezni zakon unesene odredbe članka 26.a-26.d, koje propisuju odgovornost osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba, odgovornosti članova trgovačkog društva, posebnu odgovornost članova trgovačkog društva, osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba te odgovornost kod zloporabe prava, u praksi se postavilo pitanje primjenjuju li se te odredbe i na pravne odnose nastale prije donošenja te novele Općeg poreznog zakona, o čemu je zauzeto stajalište i u jednoj recentnoj Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Isplate u gotovu novcu prema Zakonu o porezu na dohodak
Autor: Desanka Đikandić

Stručni članak

Koje primitke i do kojih iznosa mogu poslodavci, fizičke i pravne osobe isplaćivati u gotovu novcu svojim zaposlenicima i drugim osobama, česta su pitanja koja se postavljaju u praksi, posebice vezano uz porezne propise. U ovom članku pokušat ćemo odgovoriti na neka od tih pitanja isključivo vezana uz Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak, koji uređuju tu materiju.

Razlozi za djelomično i potpuno lišenje poslovne sposobnosti
Autor: Blanka Carević

Stručni članak

U praksi često nailazimo na nejasnoće vezane uz postupak lišenja poslovne sposobnosti. Ovaj članak govori o razlozima za lišenje poslovne sposobnosti te pojašnjava razliku između djelomičnog i potpunog lišenja poslovne sposobnosti.

Novi Carinski zakonik Unije (2.)
Autor: Bosiljko Zlopaša

Stručni članak

Carinski zakonik Unije u cijelosti je obvezujući i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, a primjenjuje se na robu koja se unosi u carinsko područje Europske unije ili iznosi iz njega. U prvom dijelu ovog članka bilo je više riječi o rokovima početka primjene Carinskog zakonika unije kao i temeljnim odredbama te najvažnijim novostima u Carinskom zakoniku unije. U ovom drugom dijelu, bit će više riječi o carinskoj deklaraciji, carinskim postupcima, promjenama carinskih postupaka, Jedinstvenim pravilima posebnih postupaka, polaganju jamstava, ukidanju nadzora nad postupcima prerade i ukidanju pojednostavnjenja carinskog postupka kao i sigurnosnim odredbama i podnošenju carinske deklaracije prije otpreme robe

Povreda prava na pravično suđenje – prekršajni postupak
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zahtjevi načela pravičnog postupka (pa i žurno provedenog), premda ne postavljaju nikakva pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji bi način trebao ocjenjivati dokaze, pred prekršajne sudove postavljaju obvezu da u cilju osiguranja pravičnog suđenja o optužbi za terećeno djelo omoguće stranci očitovanje o provedenim dokazima

Sudski registar – tužba kojom se traži utvrđenje ništetnosti upisa
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Dioničari imaju pravni interes zahtijevati utvrđenje ništavosti upisa u sudski registar odluka Glavne skupštine kojima je povrijeđeno neko njihovo pravo, odnosno pogoršan njihov položaj u društvu, a tužba se podnosi u roku trideset dana od saznanja za razlog ništavosti

Obvezno pravo – pristupanje dugu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ugovor o pristupanju dugu može se sklopiti i konkludentnom radnjom vjerovnika, kojom prihvaća izjavu treće osobe o pristupanju dugu

Radno pravo – izvanredni otkaz – razlozi za otkaz
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ocijenjeno je da osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa predstavlja činjenica što je radnik ostavio teretno vozilo s natovarenom robom na parkiralištu bez nadzora, pri čemu je postupio protivno izričitoj uputi poslodavca o načinu postupanja s kamionima natovarenim robom

Parnični postupak – troškovi postupka – trošak odgovora na tužbu
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Da bi tuženik imao pravo na trošak sastavljanja odgovora na tužbu prema Tarifnom broju 8. točka 1. Tarife, dovoljno je da se u podnesku očitovao o tužbenom zahtjevu, jer je bitan sadržaj odgovora na tužbu upravo očitovanje o istaknutom tužbenom zahtjevu

Upravni postupak – nadležnost za odlučivanje o prigovoru
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Glavni državni inspektor, čelnik tijela, ne može posebnom ovlasti prenijeti nadležnost za donošenje rješenja o prigovoru na pročelnika područne jedinice

Kazneno pravo – stjecaj kaznenih djela
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Nije riječ o stjecaju kaznenog djela napada na službenu osobu i prijetnje, nego o prividnom stjecaju, jer pravni opis kaznenog djela napada na službenu osobu u sebi sadržava napad na policijskog službenika ili ozbiljnu prijetnju počinitelja da će izravno napasti policijskog službenika

Učinak opoziva punomoći prema trećim osobama

Vi pitate - mi odgovaramo

Jednu osobu opunomoćili smo da sklopi određeni ugovor u naše ime i za naš račun. Nakon toga punomoć smo opozvali. Međutim, unatoč tome ta je osoba sklopila taj ugovor. Je li takav ugovor valjan s obzirom na to da ga je sklopila osoba koja nije bila opunomoćena za sklapanje toga ugovora jer smo punomoć opozvali prije nego što je ugovor sklopljen, a ugovor nismo naknadno odobrili?

Uvjeti za imenovanje ravnatelja zdravstvene ustanove

Vi pitate - mi odgovaramo

Ispunjava li uvjete za ravnatelja zdravstvene ustanove kandidat koji ima radno iskustvo od pet godina, ali je jedan dio radnog iskustva u struci stekao prije završenog sveučilišnog studija?

Komunalno gospodarstvo – žalba protiv rješenja

Vi pitate - mi odgovaramo

Kojem se tijelu podnosi žalba protiv rješenja o ovrsi naknade za uređenje voda, koje donosi pravna osoba kojoj su povjereni poslovi naplate te naknade?

Troškovi službenih putovanja u neprofitnim organizacijama

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li neprofitna organizacija nadoknađivati troškove službenih putovanja osobe koja nije njezin zaposlenik, ako za potrebe neprofitne organizacije obavlja poslove uz naknadu?

Rad u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca i godišnji odmor

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako se izračunava godišnji odmor za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu, i to u slučajevima kada radnik radi neko vrijeme kod jednog poslodavca na pola radnog vremena pa se, primjerice, nakon pola godine zaposli na pola radnog vremena i kod drugog poslodavca. Kako izračunati njegov pripadajući godišnji odmor? Mora li i kod drugog poslodavca raditi šest mjeseci da bi imao pravo na puni godišnji odmor?

Rok čuvanja godišnjih financijskih izvještaja u izvorniku

Vi pitate - mi odgovaramo

Poduzetnik posjeduje godišnje financijske izvještaje u izvorniku. S obzirom na to da ima namjeru te izvještaje prenijeti kao kopije u elektronički oblik, u kojem roku poduzetnik postojeće financijske izvještaje mora čuvati u izvorniku?

Lokalna samouprava – raspored na radno mjesto

Vi pitate - mi odgovaramo

Postoji li mogućnost da se na radno mjesto u upravnom tijelu lokalne jedinice rasporedi, bez postupka prijma putem javnog natječaja i obavljanja vježbeničke prakse, službenik koji je tijekom službe stekao naziv sveučilišnog odnosno stručnog prvostupnika struke?

Filteri