List Informator
UVODNIK
Hrvatska gospodarska komora- neposredna pomoć gospodarstvenicima
U svom dugogodišnjem djelovanju, od 1852. godine, Hrvatska gospodarska komora davala je značajne poticaje i neposrednu pomoć gospodarstvu. To se očituje, između ostalog, i u zastupanju, usklađivanju i zaštiti zajedničkih interesa njezinih članica pred državnim tijelima, unapređivanju gospodarskog sustava i uspostavljanja odgovarajuće ekonomske politike. Također, HGK daje i neposredne odgovore na upite o mogućnostima uspostavljanja poslovnih odnosa na svjetskom tržištu, a u Centru za razvoj ljudskih potencijala potiče stalno i sustavno stručno usavršavanje poduzetnika. Jednako tako aktualno je i nastojanje da trgovačka društva svoje sporove umjesto na sudu riješe u Centru za mirenje HGK-a. O tim i drugim aktivnostima HGK-a za naše čitatelje govori gospođa VESNA TRNOKOP–TANTA, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, Europske integracije i pitanja EU.
Autor: Vesna Tranokop-Tanta, potpredsjednica HGK-a za
gospodarstvo, Europske integracije i pitanja EU
Sadržaj
Stručni članak
Jedno od složenih pitanja radnog odnosa svakako su radno vrijeme i odmori radnika. S obzirom na specifičnost djelatnosti ribara na pomorskim ribarskim plovilima, a radi zaštite zdravlja i sigurnosti tih radnika, Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09) je u odnosu na njih utvrdio ograničenje primjene odredaba o radnom vremenu odmorima. Ta su pitanja, u skladu s člankom 3. Zakona o radu, uređena Pravilnikom o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima, koji je objavljen u Nar. nov., br. 82 od 1. srpnja 2010., a na snazi je od 9. srpnja 2010.. U tom smislu autor u članku daje pregled odredaba navedenog Pravilnika.
Stručni članak
U ovom broju nastavljamo s obradom teme o obvezama ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10). Autorica u ovom članku dovršava temu pišući o daljnjim obvezama ugostitelja, o inspekcijskom nadzoru, kaznenim i zaštitnim mjerama.
Stručni članak
Društveno vlasništvo iz hrvatskog pravnog sustava počelo je iščezavati još prije dvadesetak godina, donošenjem Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90), no ono je i danas zemljišnoknjižna stvarnost. Tako je i u jednom konkretnom slučaju, koji je poslužio kao predložak za ovaj članak. Naime, u konkretnom slučaju zemljišnoknjižna čestica upisana je u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo AI (jedan) i uknjižena kao društveno vlasništvo. Na zemljištu su izgrađene četiri obiteljske stambene zgrade te je svaka od njih upisana u tom ulošku kao zasebno zemljišnoknjižno tijelo, a različite fizičke osobe upisane su kao vlasnici na tim zemljišnoknjižnim tijelima s uknjiženim pravom korištenja zemljišta, dok na tom zemljištu postoje zgrade. Pri usklađivanju zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja na toj nekretnini, pojavio se problem s nizom pitanja, na koja autor nastoji ponuditi obrazložena i konkretna rješenja.
Stručni članak
Obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV), propisana je u članku 18. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 – 94/09 - u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) i u člancima 121. – 127. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09 - u nastavku teksta: Pravilnik o PDV-u). Tijekom godine u obračunskim razdobljima, porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene stvarne isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije predujam, nego stvarna obveza, pri ćemu bi u idealnim slučajevima konačna, odnosno godišnja obveza PDV-a bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim prijavama, te konačno, odnosno godišnje obračunavanje ne bi bilo niti potrebno. Međutim, u poslovanju poduzetnika postoje različiti razlozi zbog kojih dolazi do propuštanja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propisa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine, kad se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sastavljanja računovodstvenih izvještaja. Pritom se uočavaju i određeni propusti u svezi s obračunavanjem PDV-a, koji se ispravljaju podnošenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu.
SENTENCE
Zahtjev za naknadu štete u slučaju sudskog raskida radnog odnosa radnik može postaviti samo u istoj parnici, jer je taj zahtjev akcesoran u odnosu na zahtjev za sudski raskid radnog odnosa.
SENTENCE
Bjanko zadužnica u kojoj nije upisan iznos tražbine koja se naplaćuje, nema svojstvo ovršne isprave
SENTENCE
Saznanje za osobu koja je štetu počinila podrazumijeva saznanje za osobu koja je odgovorna za štetu
SENTENCE
Premda sud po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka pazi je li stvar pravomoćno presuđena, tužbu zbog toga što je parnica po¬krenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno sud može odbaciti najranije na pripremnom ročištu ili, ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu, a ne prije održavanja jednog od tih ročišta
Vi pitate - mi odgovaramo
Radnik je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme (prvi puta zasniva radno odnos) za razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011. Kako mu utvrditi godišnji odmor?
Vi pitate - mi odgovaramo
Jedan suvlasnik kuće promijenio je krov svojim sredstvima jer je prokišnjavao, bez potrebne suglasnosti ostalih. U kojem roku može suvlasnik od ostalih suvlasnika zahtijevati naknadu ulaganja u nekretninu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ima li zaštitarski radnik koji je angažiran da čuva »osobe i imovinu« u poslovnici FINE, svojstvo službene osobe?
Vi pitate - mi odgovaramo
Fizička osoba iznajmljuje sobe i postelje i plaća porez na dohodak paušalno. Mora li za taj dohodak podnijeti godišnju poreznu prijavu?