List Informator
UVODNIK
Bolonjski proces - ciljevi i ostvarenja
Bolonjski proces označava proces reformi visokoškolskog obrazovanja u Europi, koja se opredijelila za stvaranje jedinstvenog prostora visoke naobrazbe (European Higher Education Area). Za taj proces bitne su, osim istoimene deklaracije iz 1999., i deklaracije iz Salamanke (2001.), Graza (2003.), Glasgowa (2005.) i Lisabona (2007.). Republika Hrvatska potpisala je Bolonjsku deklaraciju 2001. te se obvezala uskladiti svoj visokoškolski sustav s europskim sustavom glede: 1.) uvođenja lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva (prvostupnik/ magistar/doktor znanosti) kao i dodatka diplomi (Supplement); 2.) prihvaćanja jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog; 3.) uvođenja Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS bodova); 4.) promicanja mobilnosti nastavnika i studenata; 5.) uspostave nacionalnog sustava praćenja i jamstva kvalitete rada visokoškolskih ustanova. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju donesen je 2003. Njime je propisan okvir za potrebne reforme te su se hrvatska sveučilišta i formalno uključila u Bolonjski proces. Od akademske godine 2005/06. u Republici Hrvatskoj se sveučilišni i stručni studiji odvijaju po novim studijskim programima. Kako se Bolonjski proces odvija u praksi i kakvi su početni rezultati i teškoće, za naše čitatelje govori dr. sc. MIOMIR MATULOVIĆ, redoviti profesor i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i suradnik projekta »Pravni i organizacijski aspekti integriranog sveučilišta«.
Autor: dr. sc. Momir Matulović
Sadržaj
Stručni članak
Bolonjski proces označava proces reformi visokoškolskog obrazovanja u Europi, koja se opredijelila za stvaranje jedinstvenog prostora visoke naobrazbe (European Higher Education Area). Za taj proces bitne su, osim istoimene deklaracije iz 1999., i deklaracije iz Salamanke (2001.), Graza (2003.), Glasgowa (2005.) i Lisabona (2007.). Republika Hrvatska potpisala je Bolonjsku deklaraciju 2001. te se obvezala uskladiti svoj visokoškolski sustav s europskim sustavom glede: 1.) uvođenja lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva (prvostupnik/ magistar/doktor znanosti) kao i dodatka diplomi (Supplement); 2.) prihvaćanja jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog; 3.) uvođenja Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS bodova); 4.) promicanja mobilnosti nastavnika i studenata; 5.) uspostave nacionalnog sustava praćenja i jamstva kvalitete rada visokoškolskih ustanova. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju donesen je 2003. Njime je propisan okvir za potrebne reforme te su se hrvatska sveučilišta i formalno uključila u Bolonjski proces. Od akademske godine 2005/06. u Republici Hrvatskoj se sveučilišni i stručni studiji odvijaju po novim studijskim programima. Kako se Bolonjski proces odvija u praksi i kakvi su početni rezultati i teškoće, za naše čitatelje govori dr. sc. MIOMIR MATULOVIĆ, redoviti profesor i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i suradnik projekta »Pravni i organizacijski aspekti integriranog sveučilišta«.
Stručni članak
Stabilnost poslovanja svake tvrtke podrazumijeva normalan ciklus poslovanja, koji znači nabavu roba i usluga potrebnih za proizvodnju te proizvodnju i prodaju roba i usluga na domaćem i inozemnom tržištu. Te robne tokove moraju pratiti i novčani tokovi, što znači da se naručena i primljena roba mora platiti dobavljačima u ugovorenim rokovima kao što i kupci moraju podmiriti svoje obveze u preuzetim rokovima. To, u stvari, znači da poduzetnici moraju biti likvidni, odnosno trajno sposobni podmirivati svoje novčane obveze. Poduzetnici također u svakom trenutku trebaju biti i solventni, da bi mogli platiti dospjele obveze u roku. Poznato je da je, ne tako davno, u gospodarstvu Republike Hrvatske bio izražen visok stupanj nelikvidnosti, pa kad je na globalnoj razini likvidnost riješena, postojala je čak prevelika ponuda novca koju je Središnja banka morala ograničavati. Nakon sadašnje svjetske financijske krize, ponovno nam prijeti realna opasnost od nelikvidnosti. Autor u članku daje pregled pokazatelja likvidnosti poduzetnika u RH (obveznika poreza na dobit) za petogodišnje razdoblje od 2003. do 2007., izvedenih iz Godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, dostavljenih u Registar godišnjih financijskih izvještaja koji vodi FINA. Također daje pregled insolventnosti pravnih osoba u istom petogodišnjem razdoblju.
Stručni članak
Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03, 140/05, 132/06 i 150/08 - u nastavku teksta: ZDP) u svojim je odredbama propisao kako se obavljaju tekuća i kapitalna plaćanja prema inozemstvu. Izmjenama i dopunama u proteklom razdoblju ta su plaćanja prema inozemstvu postupno liberalizirana vezano uz usklađenost ZDP-a s pravnom stečevinom Europske unije (u nastavku teksta: EU). U prvom dijelu ovog članka, autorica šire sagledava aspekt te liberalizacije kroz odredbe ZDP-a te taksativno navodi važeće podzakonske propise kojima se konkretno i operativno ta oslobođenja provode u Republici Hrvatskoj. Isto tako šire su prikazani i depozitni poslovi rezidenata na temelju ZDP-a i pripadajućih podzakonskih propisa. U drugom dijelu članka bit će više riječi o drugim tekućim i kapitalnim poslovima koji se liberaliziraju, kako prema odredbama ZDP-a, tako i prema odredbama pripadajućih podzakonskih propisa.
Stručni članak
Stabilnost poslovanja svake tvrtke podrazumijeva normalan ciklus poslovanja, koji znači nabavu roba i usluga potrebnih za proizvodnju te proizvodnju i prodaju roba i usluga na domaćem i inozemnom tržištu. Te robne tokove moraju pratiti i novčani tokovi, što znači da se naručena i primljena roba mora platiti dobavljačima u ugovorenim rokovima kao što i kupci moraju podmiriti svoje obveze u preuzetim rokovima. To, u stvari, znači da poduzetnici moraju biti likvidni, odnosno trajno sposobni podmirivati svoje novčane obveze. Poduzetnici također u svakom trenutku trebaju biti i solventni, da bi mogli platiti dospjele obveze u roku. Poznato je da je, ne tako davno, u gospodarstvu Republike Hrvatske bio izražen visok stupanj nelikvidnosti, pa kad je na globalnoj razini likvidnost riješena, postojala je čak prevelika ponuda novca koju je Središnja banka morala ograničavati. Nakon sadašnje svjetske financijske krize, ponovno nam prijeti realna opasnost od nelikvidnosti. Autor u članku daje pregled pokazatelja likvidnosti poduzetnika u RH (obveznika poreza na dobit) za petogodišnje razdoblje od 2003. do 2007., izvedenih iz Godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, dostavljenih u Registar godišnjih financijskih izvještaja koji vodi FINA. Također daje pregled insolventnosti pravnih osoba u istom petogodišnjem razdoblju.
Stručni članak
Autor u članku piše o odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08) koje reguliraju proceduru nakon što je raspisan natječaj za prijam u službu službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te o njihovoj mogućoj primjeni u praksi, odnosno o mogućnostima provjere znanja i sposobnosti kandidata. Međutim, ni Zakon o državnim službenicima ne propisuje način provjere znanja i sposobnosti odnosno ne daje odgovore na sadržaj samog testiranja kandidata natječaja, kao ni Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Imajući na umu takvu situaciju, kao i upite pojedinih jedinica lokalne samouprave, autor iznosi svoje stajalište (prijedlog) u svezi s provjerom znanja i sposobnosti kandidata, a koje bi mnogim povjerenstvima pomoglo odnosno dalo moguće smjernice za rad povjerenstva.
Stručni članak
Zaklada »Zlatko Crnić«, koja je ove godine proslavila 15 godina rada, održala je, 9. prosinca 2008. godine u prostorijama Hrvatske odvjetničke komore, svečano proglašenje rezultata šesnaestog natječaja za dodjelu jednogodišnjih stipendija studentima i četrnaestog natječaja za postdiplomante.
Stručni članak
Neke od vrsta otkaza prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 137/04 - proč. tekst i 68/05 - Odluka USRH) otkaz su zbog skrivljenog ponašanja radnika te izvanredni otkaz. Taj Zakon, osim u par slučajeva, ne navodi što se smatra skrivljenim ponašanjem radnika niti definira razloge za izvanredni otkaz, tako da je poslodavcima često teško donijeti odluku je li neka situacija iz radnopravne sredine opravdani razlog za izricanje otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika, a pogotovo izvanrednog otkaza. U definiranju (ne)opravdanih razloga za te vrste otkaza puno je pridonijela sudska praksa, koja je u praksi važan vodič, pa je svrha ovog članka iznijeti postojeću sudsku praksu kao i određenim promišljanjima dati orijentir pri donošenju tih vrsta otkaza.
SENTENCE
O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom, a nije osigurana druga sudska zaštita, odlučuje sud nadležan za upravne sporove, odgovarajućom primjenom Zakona o upravnim sporovima
SENTENCE
Ograničenje iznosa osiguranja (limit) po proširenom osiguravajućem pokriću, kad ništa posebno nije ugovoreno, jednako je osnovnom pokriću od automobilske odgovornosti
SENTENCE
Vjerodostojna isprava podobna je za izdavanje rješenja o ovrsi ako je prijepis te isprave ovjerilo ovlašteno tijelo pravne osobe. Međutim, vjerodostojna isprava priložena prijedlogu za ovrhu mora biti opskrbljena izvornom ovjerom ovlaštenog tijela pravne osobe, a ne preslikom ovjere
SENTENCE
Snižavanje dobne granice zbog staža osiguranja s povećanim trajanjem primjenjuje se i na već, Zakonom o mirovinskom osiguranju, sniženu dobnu granicu
Vi pitate - mi odgovaramo
Smije li naručitelj nastaviti postupak javne nabave i zaključiti ugovor o javnoj nabavi ako je uložena žalba na objavu poziva na nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom?
Vi pitate - mi odgovaramo
Postoji li mogućnost da poslodavac sam organizira čuvarsku službu ili mora sklopiti ugovor s pravnom ili fizičkom osobom koje pružaju zaštitu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ovlašteni mjenjač u jednom razdoblju prošle godine, iz opravdanih razloga, umjesto korištenja certificiranog programa, izdavao je ručno ispunjene potvrde o otkupu odnosno prodaji strane valute. Smije li tako izdane potvrde ovlašteni mjenjač držati neevidentirane izvan certificiranog programa?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ima li dosadašnji ravnatelj samostalne knjižnice, na čiji rad nije bilo primjedbi, nakon isteka mandata prednost u postupku imenovanja na istu dužnost?