Stručni članak

Preuzimanje predmeta i način vođenja propisanih evidencija nakon promjena ustroja tijela državne uprave

Stručni članak

Potreba za kvalitetnim i funkcionalno povezanim nadzorom kao i uspostava kvalitetne regulacije financijskih institucija, postao je prioritet suvremenih država, poglavito u uvjetima neprekidne pojave novih financijskih usluga i instrumenata i sve većeg razvoja nebankarskog financijskog sektora. U Republici Hrvatskoj, kao izrazito bankocentričnom financijskom sustavu, gdje je nadzor nad bankovnim dijelom sustava povjeren Hrvatskoj narodnoj banci, za ostatak financijskog sustava predviđena je posebna, autonomna, nadzorno-regulatorna institucija Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, u široj javnosti poznata pod nazivom HANFA. Njezin rad reguliran je Zakonom o hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Nar. nov., br. 140/05), čije su izmjene i dopuna, sadržane u Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Nar. nov., br. 12/12), predmet ovog članka, o čijem smo Konačnom prijedlogu pisali u Informatoru, broj 6043 od 4. veljače 2012.

Stručni članak

Ugostiteljskom djelatnošću, u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, smatra se pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane; pripremanje i usluživanje pića i napitaka; pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu (npr. u prijevoznim sredstvima, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering) te pružanje usluga smještaja. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti kao i druge pravne i fizičke osobe navedene u članku 3. stavak 2., 3. i 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti1. S obzirom na širinu ugostiteljske djelatnosti i različit porezni položaj pojedinih vrsta ugostiteljskih usluga, u članku su obuhvaćene samo ugostiteljske usluge koje se odnose na pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i posluživanje pića i napitaka, dok hotelijerska djelatnost i usluge smještaja u kampovima, domaćinstvima i plovnim objektima nisu obuhvaćeni.

Stručni članak

Člankom 233. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisan je poseban zastarni rok za tražbine utvrđene pravomoćnim sudskim odlukama ili nagodbama zaključenim pred sudom, odlukama drugih nadležnih tijela javne vlasti ili nagodbama pred njima zaključenim te javnobilježničkim aktima. Taj rok iznosi deset godina. U članku razmatramo odnos te odredbe i odredbe Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11) koje reguliraju zastaru na nešto drukčiji način, zbog čega se postavlja pitanje koji propis valja primijeniti.

Stručni članak

Pravni položaj vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica (Nar. nov., br. 83/02). Međutim, tim Zakonom nije do kraja uređen status i djelovanje crkvenih zaklada i fundacija, odnosno zadužbina koje su osnovane prema prijašnjim propisima, a koje i danas djeluju, tj. prestale su djelovati u razdoblju prije nastanka samostalne Republike Hrvatske.

Stručni članak

Autor u članku daje pregled pozitivnopravnog uređenja jedne od najčešćih javnobilježničkih radnji - ovjere potpisa. Iako je riječ o prilično jednostavnoj radnji, to ne znači da se prilikom njezinog poduzimanja u praksi ne mogu pojaviti određene nejasnoće i nedorečenosti. Također, kritizira zakonsko rješenje glede ovjere potpisa na većem broju primjeraka istog pismena, koja se od 2007. obavlja tako da se potpis ovjerava samo na jednom primjerku pismena, dok se ostali primjerci istog pismena ovjeravaju prema pravilima za ovjeru prijepisa. Nadalje, analizira i (u praksi široko korišten) institut deponiranja potpisa, te zaključuje da je njegovo postojanje unutar postojećeg zakonskog okvira vrlo dvojbeno, te da bi u budućnosti trebalo izmjenama zakona uskladiti pozitivno pravo s (do sada) nastalim pravilima javnobilježničke prakse.

Stručni članak

Cilj je ovog članka ukazati na nedorečenosti hrvatskog pravnog sustava glede provedbe međunarodnih obveza koje se odnose na zaštitu ljudskih prava temeljem Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – MU, br. 18/97, 6/99 – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02, 1/06 i 2/10) u postupcima koji se vode u okviru međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima prema odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (Nar. nov., br. 178/04). Neposredni povod predstavlja Rješenje Vrhovnog suda RH broj I Kž-961/11-4 od 13. prosinca 2011. kojim je Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Z. a radi se o pretpostavkama za izručenje odnosno o političkom azilu. Stoga autor u ovom članku raspravlja o ovom pravnom pitanju u konkretnom slučaju neprimjenjivanja načela non-refoulement te iznosi svoje stajalište o pravnom pitanju.

SENTENCE

Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika koji je pravna osoba, javni će bilježnik spis proslijediti općinskom sudu, mjesno nadležnom prema adresi sjedišta iz upisnika

SENTENCE

Smrt stranke ne utječe na mogućnost provođenja medicinskog vještačenja na temelju postojeće medicinske dokumentacije te se postupak može obustaviti ili nastaviti, ovisno o prirodi upravne stvari

SENTENCE

U sporu radi utvrđenja nedopuštenosti osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, dopušten je sporazum radnika i poslodavca o skraćivanju otkaznog roka i o odricanju od njega - ako je taj sporazum sklopljen nakon otkazivanja ugovora o radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li ovrhovoditelj koji predlaže ovrhu na novčanoj tražbini pravne osobe po računu kod banke, u prijedlogu navesti sve ovršenike koji su prema presudi solidarno odgovorni ili smije navesti samo neke od njih Pita

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se dopustiti upis zabilježbe zahtjeva za mirno rješenje spora, koji je podnesen državnom odvjetništvu prije podnošenja tužbe za pobijanje dužnikovih pravnih radnji?

Vi pitate - mi odgovaramo

Do koje se visine priznaje kamata kao priznati rashod poreza na dobit na primljene zajmove između povezanih društava?

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li stupanjem na snagu Zakona o vodama (Nar. nov., br. 153/09, 63/11 i 130/11) prestale vrijediti odredbe točke 1. i 2. članak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu(Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11), koje se odnose na djelatnosti opskrba pitkom vodom i odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda?