List Informator
UVODNIK
Donosi li Prijedlog novog Zakona o osobnom imenu preveliku liberalizaciju?
Na 25. sjednici Vlade Republike Hrvatske razmatran je Nacrt prijedloga Zakona o osobnom imenu koji je Vlada i prihvatila 25. svibnja 2012. Hrvatski sabor je 1. lipnja 2012. dopunio dnevni red Prijedlogom Zakona o osobnom imenu. Stoga u ovom broju lista naš autor, docent dr. sc. Frane Staničić, piše o sadržaju odredaba tog Prijedloga Zakona te iznosi pozitivna, a i neka dvojbena rješenja u predloženom Zakonu. Istovremeno ukazuje na aktualnu ustavnosudsku praksu, iskustva drugih zemalja o tom pitanju te iznosi svoje prijedloge i mišljenja o zakonodavnom reguliranju te materije.
Autor: doc. dr. sc. Frane Staničić, docent na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Autorica se u članku zadržava na glavnim saznanjima i preporukama tijela Europske unije (Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta i druga tijela) koje su rezultat istraživanja i mogućnostima njihove primjene u Republici Hrvatskoj, te naznačuje moguće načine na koje bi se te preporuke i zaključci mogli primijeniti ili se primjenjuju u stručnom usavršavanju pravosudnih dužnosnika koje organizira Pravosudna akademija. Preporuke istraživanja upućene su dionicima procesa učenja prava Europske unije (tijelima EU, državama članicama/njihovim pravosudnim tijelima, kao i nacionalnim institucijama, nadležnim za stručno usavršavanje u pravosuđu), a temelje se na rezultatima ispitivanja o provedbi ciljeva koje su svojim dokumentima postavila tijela Europske unije.
Stručni članak
U prošlom broju Informatora objavili smo prvi dio članka koji obrađuje materiju javno-privatnog partnerstva, prema odredbama Zakona o javno-privatnom partnerstvu (Nar. nov., br. 129/08 i 55/11) i drugih relevantnih propisa. U nastavku članka autor piše o postupku predlaganja, odobravanja i provedbe projekta javno-privatnog partnerstva te o statusnom javno-privatno partnerstvu.
Stručni članak
Na 25. sjednici Vlade Republike Hrvatske razmatran je Nacrt prijedloga Zakona o osobnom imenu koji je Vlada i prihvatila 25. svibnja 2012. Hrvatski sabor je 1. lipnja 2012. dopunio dnevni red Prijedlogom Zakona o osobnom imenu. Stoga u ovom broju lista naš autor, docent dr. sc. Frane Staničić, piše o sadržaju odredaba tog Prijedloga Zakona te iznosi pozitivna, a i neka dvojbena rješenja u predloženom Zakonu. Istovremeno ukazuje na aktualnu ustavnosudsku praksu, iskustva drugih zemalja o tom pitanju te iznosi svoje prijedloge i mišljenja o zakonodavnom reguliranju te materije.
Stručni članak
Sastavljanje i predaja godišnjega financijskog izvještaja za 2011., propisana je u više zakonskih i podzakonskih propisa1 prema kojima godišnje financijske izvještaje za potrebe eksternog izvještavanja treba predavati samo Financijskoj agenciji odnosno da ih ne treba predavati sudskom registru niti bilo kojoj drugoj instituciji. Poduzetnici i pravne i fizičke osobe iz članka 2. Zakona o računovodstvu (u nastavku teksta: ZOR) bili su dužni, za statističke i druge potrebe2, Financijskoj agenciji (u nastavku teksta: FINA) do 31. ožujka 2012. dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke3 za kalendarsku 2011. Poduzetnici iz članka 2. stavak 2. ZOR-a dužni su pojedinačni godišnji financijski izvještaj i ostalu propisanu dokumentaciju dostaviti FINI, do 30. lipnja 2012., radi javne objave. Ako je obveznik predao godišnji financijski izvještaj za 2011. samo za statističke i druge potrebe, a trgovačko je društvo, onda treba, u skladu s odredbama ZOR-a, još sastaviti i FINI predati pojedinačni godišnji financijski izvještaj, do 30. lipnja 2012., a obveznici konsolidacije i konsolidirani godišnji financijski izvještaj, do 30. rujna 2012., radi javne objave. Ne zaboravimo na obvezu sastavljanja pojedinačnoga godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave te na obvezu njihove dostave FINI i to do 30. lipnja 2012., ako to već nije obavljeno do 31. ožujka, istovremeno s predajom godišnjeg financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe. Više o navedenoj obvezi u nastavku članka.
Stručni članak
Stečajni plan (reorganizacija) je jedan od mogućih načina provođenja stečajnog postupka i jedina alternativa likvidacijskom stečajnom postupku. Zakonsko definiranje mogućnosti stečajnog plana, kao alternative, ne znači da je on uvijek moguć, niti se njemu kao zakonskoj mogućnosti uvijek mora pribjeći. Svrhovitost provođenja ispituje se realnim i ekonomski odredivim kriterijima koji će se razlikovati, zavisno od ekonomsko-financijske strukture stečajnog dužnika. Budući da je stečajni plan modalitet stečajnog postupka, a počiva na načelima hitnosti, ekonomičnosti i efikasnosti, on ima smisla isključivo pod uvjetom da se poduzima i predlaže u realnim vremenskim okvirima. Stoga je želja autora, u kratkim naznakama, ukazati na potrebu de lege ferenda rješenja roka za izradu i podnošenje stečajnog plana.
Stručni članak
Sva trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, kao i fizičke osobe koje se bave obrtom i slobodnim zanimanjem, a postali su obveznici plaćanja poreza na dobit, dužni su tijekom poreznog razdoblja plaćati mjesečne predujmove poreza na dobit, koji su za 2012. utvrđeni razmjerno visini jedne dvanaestine porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu 2011. Radi financijske krize te pada gospodarske aktivnosti koja je i u ovoj godini prisutna kod mnogih privrednih subjekata u našoj zemlji, porezni obveznici mogu podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi utvrđivanja novog iznosa mjesečnog predujma ili određivanja drugog razdoblja plaćanja predujma, budući da se mjesečni predujam poreza na dobit, utvrđen prema PD obrascu za 2011., može promijeniti samo rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave. Autorica piše o sadržaju zahtjeva za promjenu visine, odnosno o smanjenju predujma poreza na dobit te o tome koji se financijski izvještaji obvezatno prilažu u svrhu dokazivanja opravdanosti zahtjeva.
SENTENCE
Pravilo pravičnog suđenja podrazumijeva da se svakoj strani u stečajnom postupku mora omogućiti očitovanje o argumentima koje je iznijela suprotna strana
SENTENCE
Odredbe prijašnjeg kolektivnog ugovora, ako tim ugovorom nije drukčije određeno, mogu se primjenjivati samo do sklapanja novog kolektivnog ugovora
SENTENCE
Nepristupanje ovrhovoditelja ročištu određenom radi raspravljanja i potvrđivanja prokaznog popisa imovine ovršenika, nije razlog za obustavu ovrhe kao nemoguće
SENTENCE
Stečajni vjerovnik koji raspolaže ovršnom ispravom kojom je utvrđena njegova tražbina, uz prijavu tražbine stečajnom upravitelju, mora priložiti ovršnu ispravu
SENTENCE
Stambena građevina koja čini skladnu i nedjeljivu arhitektonsku cjelinu s crkvom i okućnicom (povijesnim vrtom) ispunjava pretpostavke za stavljanje navedene građevine i okućnice pod preventivnu zaštitu
SENTENCE
Susreti i druženja djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi mogu se ograničiti ili zabraniti, a prema okolnostima slučaja, sud može odrediti osobu u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženja koja ispunjava pretpostavke za skrbnika, a ta osoba ne može biti srodnik u ravnoj lozi, ni pobočnoj do drugog stupnja
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li sud izvršiti zamjenu kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi bez pristanka osuđenika?
Vi pitate - mi odgovaramo
Supružnici su suvlasnici u 1/2 na pet zemljišnih parcela, kupljenih prije deset godina. Je li prodaja tih parcela od jednom, kao cjelokupne nekretnine, oporeziva porezom na dohodak?
Vi pitate - mi odgovaramo
Prema članku 2. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (Nar. nov., br. 125/11) poslovnom zgradom, odnosno poslovnom prostorijom smatraju se prostori namijenjeni obavljanju poslovne djelatnosti. Odnosi li se, stoga, taj Zakon na jedinice lokalne samouprave (a također i na druge osobe javnog prava - županije, RH) kad daju prostor ili zgradu u svom vlasništvu u zakup ili korištenje subjektima koji obavljaju djelatnost bez namjere stjecanja dobiti, kao što su primjerice - vrtići, škole, bolnice, vatrogasna služba? Napominjemo da su mnoge od tih subjekata osnovale jedinice lokalne samouprave ili neke druge osobe javnog prava. Ako se taj Zakon primjenjuje i na te odnose, mora li se raspisati javni natječaj, odnosno može li se ugovoriti zakup bez plaćanja zakupnine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Više od tri godine radim u državnoj upravi na određeno vrijeme, najprije radi zamjene dulje odsutnog službenika te nakon toga zbog privremenog povećanja opsega posla. S obzirom na to da je najavljeno da se u državnoj upravi više ne će koristiti zapošljavanje na određeno vrijeme, a savjesno i stručno odrađujem sve zadane poslove više od tri godine, postoji li mogućnost da budem raspoređena na neodređeno vrijeme ili ću dobiti otkaz?