Stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi objavljen je u Narodnim novinama, br. 129 od 31. listopada 2005. g. i stupio je na snagu 8. studenoga 2005. g. O najvažnijim ciljevima koji se žele postići tim Zakonom, piše autor članka ANTUN PALARIĆ, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu.

Stručni članak

U članku pišemo o dvojbi koja je nastala u praksi, a tiče se upisaA prava vlasništva onih posebnih dijelova nekretnine za koje stjecatelji (ovlaštenici), prema prijašnjim propisima, imaju valjanu ispravu za stjecanje vlasništva stana, odnosno drugog posebnog dijela nekretnine, u situaciji kad to svoje pravo nisu ni do danas upisali u zemljišne knjige. Osnovno pitanje koje analiziramo jest mogu li ti stjecatelji svoje pravo danas upisati u zemljišne knjige, budući da novi propisi zahtijevaju provođenje etažiranja, prilaganje potvrde nadležnog upravnog tijela da je posebni dio samostalna uporabna cjelina, suglasnost drugih suvlasnika itd. U tom smislu navodimo i tekst mišljenja Uprave za građansko pravo Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske od 22. kolovoza 2005. godine (klasa: 932-01/05/01-469), koje se odnosi upravo na tu problematiku i u kojem je dan prijedlog i stručno mišljenje o postupanju u takvim situacijama. Na kraju članka donosimo i ogledne primjere rješenja zemljišnoknjižnog suda o uknjižbi prava stečenim prema prijašnjim propisima.

Stručni članak

Za nepuna dva mjeseca stupa na snagu novi Zakon o obveznim odnosima. Zamjenjujući propis donesen prije više od četvrt stoljeća, novi je Zakon mnogo toga zadržao, ponekad uz neke sustavne izmjene, ali i dodavajući neka nova rješenja. U članku se razmatraju odredbe o rokovima ispunjenja obveza, posebno onih iz ugovornih odnosa, s naglaskom na plaćanje kod trgovačkih ugovora. Upravo je kod tih posljednjih najznačajnija novina - uvođenje pretpostavljenog roka za plaćanje od 30 dana. Ukazuje se na značaj toga roka, posebno u usporedbi s nekadašnjim rokom od 15 dana iz Zakona o osiguravanju plaćanja. U sklopu ostalih zakonskih odredaba o vremenu plaćanja, posebno se analiziraju posljedice vezane uz plaćanje prije roka.

Stručni članak

Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - u nastavku teksta: ZDP) stupio je na snagu 18. lipnja 2003. g. Donesen je u skladu s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između zemalja Europske unije (u nastavku teksta: EU) i država članica pa tako i Republike Hrvatske. Nakon više od dvije godine pristupilo se prvim izmjenama i dopunama ZDP-a. Razlog intervencije u ZDP-a je potreba daljnjeg prilagođavanja zakonodavstva Republike Hrvatske praksi zemalja EU, odnosno jačanje regulatornog okvira u procesu liberalizacije deviznog tržišta i šireg financijskog poslovanja. Naime, Posebni odbor Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca (Moneyval) u suradnji s članovima Financijske akcijske skupine za pranje novca Vijeća Europe (Financial Task force on Money Laundering) u svojim Evaluacijskim izvješćima za Republiku Hrvatsku, negativno je ocijenio činjenicu da postojeći ZDP, u dijelu gdje uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača, ne propisuje obvezu licenciranja ovlaštenih mjenjača i u tom smislu dao je određene primjedbe i preporuke. Kako primjedbe članova Moneyvala imaju veliko značenje u procesu pridruživanja EU, navedene preporuke sadržane su u Nacionalnom programu za pridruživanje EU za 2005. godinu. Osim toga, bilo je potrebno propisati svrhu i namjenu podataka koje su rezidenti dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci. U nastavku teksta, autor članka iscrpno obrađuje i komentira Izmjene i dopune koje su sadržane u konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZDP-a.

Stručni članak

U članku 26. Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja OECD-a (u nastavku teksta: Model ugovora) koji je Republika Hrvatska koristila kao temelj pri izradi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, propisana je značajna odredba o razmjeni obavijesti. Tako je odredbom članka 26. stavak 1. Modela ugovora propisano da nadležna tijela država ugovornica razmjenjuju obavijesti potrebne za provedbu odredaba tog ugovora ili unutrašnjih propisa, koji se odnose na poreze bilo koje vrste i opisa, a uvede ga država ugovornica ili njezino lokalno tijelo, u mjeri u kojoj oporezivanje, prema tim propisima, nije u suprotnosti s tim ugovorom.

Stručni članak

Prigovori i pritužbe prispjele u Odsjek za nadzor u ugostiteljstvu i turizmu, Područne jedinice Zagreb, Državnog inspektorata, pokazuju da je oko 40% tih prigovora opravdan, dok preostalo nije opravdano zbog neznanja i nepoznavanja propisa od strane potrošača odnosno gosta.  Stoga se razlozi zbog kojih se potrošači žale odnose na kakvoću i količinu hrane, cijene usluga, neljubaznost i nekorektnost osoblja, neurednost i nedovoljnu opremljenost prostorija za osobnu higijenu gostiju, kvalitetu smještajnih objekata, neizdavanje računa i si. O tim razlozima u ovom članku piše MAJA MAGDIĆ HANŽEK, dipl. iur., voditeljica Odsjeka za nadzor u području ugostiteljstva i turizma Područne jedinice Zagreb, Državnog inspektorata.

Stručni članak

Autor na primjerima iz prakse obrađuje pitanja uvoza robe namijenjeneizlaganju ili uporabi na izložbama i privremenog uvoza uzoraka temeljem odredbi aneksa B.1. Konvencije o privremenom uvozu.

SENTENCE

Kad je rješenje doneseno prema pravilima izvanparničnog postupka, za dopuštenost revizije protiv njega nije od značenja to što je postupak trebalo provoditi prema pravilima parničnog postupka.

SENTENCE

Kad je u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine upisan samo jedan bračni drug, tada se založno pravo ne može steći (u razdoblju kad se primjenjivao Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima) niti povjerenjem u zemljišne knjige, na (su)vlasničkom dijelu bračnog druga s kojim nije sklopljen sporazum o osnivanju založnog prava.

SENTENCE

Općina, kao jedinica lokalne samouprave u obvezi je plaćati troškove javne rasvjete.

SENTENCE

Rješenje doneseno prije preuzimanja Zakona o općem upravnom postupku iz 1991. g., ne može se proglasiti ništavim na temelju odredbe članka 267. točka 6. navedenog Zakona.

SENTENCE

Opunomoćeni branitelj, kojemu je okrivljenik uredno potpisao punomoć za podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga izdanog protiv tog okrivljenika i daljnju obranu u postupku, ovlašten je, na temelju te punomoći, u korist okrivljenika podnijeti i žalbu protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju donesenog protiv tog okrivljenika u postupku vođenom u povodu podnesenog prigovora protiv prekršajnog naloga.

SENTENCE

Poslodavac nema pravo na naknadu iznosa plaće isplaćene svom radniku prvih 42 dana bolovanja, niti u slučaju kad se radnik nalazio na bolovanju zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi.

SENTENCE

Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga zbog kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori stečajni postupak. Ne može se uzeti da je zakonski zastupnik stečajnog dužnika koji je podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom u svojstvu vjerovnika, doveo u sukob svoje interese s interesima stečajnog dužnika.

SENTENCE

Porezni obveznik, osim što je obvezan obavijestiti porezno tijelo o promjeni prebivališta, mora dokazati i drugim sredstvima da je riječ o stambenom objektu, a ne o kući za odmor.

SENTENCE

Pomorsko potraživanje označava, između ostalog, izdatke koje učini pomorski agent za račun broda. Pod pojmom izdataka smatraju se izdaci u obliku novčanih uplata ili trošenja novca radi ispunjavanja ugovora o agenciji, kao i potraživanja pomorskog agenta iz ugovora o pomorskoj agenciji.

Vi pitate - mi odgovaramo

Ugovorne strane sklopile su valjani ugovor o doživotnom uzdržavanju, a o tome je upisana i zabiIježba tog ugovora u zemljišnu knjigu. Primatelj uzdržavanja je umro. Što treba učiniti da se davatelj uzdržavanja upiše kao vlasnik na nekretninama koje su predmet naknade za dano uzdržavanje te da se briše zabilježba ugovora o doživotnom uzdržavanju?

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li sudski savjetnici, prema ZIDZOS-u (Nar. nov., br. 129/00), glede odlaska u mirovinu izjednačeni sa sucima, tj. da odlaze u mirovinu sa 70 godina života?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti, da bi bio obvezno osiguran u mirovinskom osiguranju biti hrvatski državljanin?

Vi pitate - mi odgovaramo

Podliježe li obvezi oporezivanja porezom na dodanu vrijednost stjecanje prava udjela u društvu koje član stječe temeljem unosa privatne imovine u društvo, radi proširenja poduzetničke djelatnosti tog društva?