List Informator
UVODNIK
Nakon Zakona o nasljeđivanju - gdje smo i kamo idemo?
Razmatra se odredba članka 240. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 48/03) koja je pretrpjela određene promjene u odnosu na predloženi tekst. Autor smatra da je time učinjena greška i da je odredba, kako ona sada glasi, neprihvatljiva iz više razloga koje iznosi i argumentirano obrazlaže. Riješenje vidi ili u izmjeni te odredbe Zakona za što se i zalaže, ili u pokretanju postupka ocjene njezine suglasnosti s odredbama Ustava s kojima, prema stajalištu autora one nisu u skladu.
Autor: dr. sc. Jadranko Crnić
Sadržaj
Stručni članak
U postupku pred Hrvatskim saborom prošlo je prvo čitanje Prijedloga zakona o službenicima namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prema prijedlogu Vlade Republike Hrvatske (P.Z. br. 677).1 Prijedlog navedenog Zakona bio je i na dnevnom redu Odbora za zakonodavstvo na 107. sjednici, 25. ožujka 2003. godine.2 Stoga u ovom članku prof. dr. sc. Marinko Đ. UČUR, član Odbora za zakonodavstvo, iznosi neke svoje primjedbe i prijedloge iznesene na raspravi 23. ožujka 2003. g. na sjednici Odbora, da bi na taj način inicirali izmjenu i određena pojašnjenja u odredbama teksta ovog važnog Prijedloga zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Stručni članak
Razmatra se odredba članka 240. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov., br. 48/03) koja je pretrpjela određene promjene u odnosu na predloženi tekst. Autor smatra da je time učinjena greška i da je odredba, kako ona sada glasi, neprihvatljiva iz više razloga koje iznosi i argumentirano obrazlaže. Riješenje vidi ili u izmjeni te odredbe Zakona za što se i zalaže, ili u pokretanju postupka ocjene njezine suglasnosti s odredbama Ustava s kojima, prema stajalištu autora one nisu u skladu.
Stručni članak
Globalizacija u području ekonomije, ili sferi privređivanja stara je pojava. To nije samo proces koji se zbiva prema nekim zakonitostima tržišta, odnosno »nevidljive ruke«, već je to i proces prirodno utjelovljen u čovjeku kao težnja novom, boljem i svestranijem. U tom je kontekstu svako društvo u prošlosti imalo svoju globalizaciju, od rimskih vremena do naših dana. Razlika između njih je u obuhvatu i dubini promjena, odnosno u tipu proizvodnih odnosa i načinu kako je globalizam tekao, je li to bilo nasiljem ili bez nasilja i svakome od koristi.
Stručni članak
Drugo širenje NATO-a u posthiadnoratovskoj fazi međunarodnih odnosa izazvalo je pojačani interes u analitičara međunarodnih odnosa, ali je ujedno otvorilo i brojna nova političko-strategijska pitanja. Ako je u prvom proširenju NATO-a dominirala želja da se na određen način nagradi tri centralnoeuropske zemlje (Poljsku, Češku i Mađarsku) za njihovo suprotstavljanje komunističkom sustavu i pomoć u njegovom demontiranju, sadašnju fazu proširenja karakteriziraju neki novi elementi značajni, prije svega, za ukupnost novih posthladnoratovskih odnosa.
Stručni članak
Središnji problem američke politike, koji je od završetka Drugog svjetskog rata okupirao sve američke administracije, svodio se na pitanje transatlantskih odnosa. U tom glavnom spletu odnosa, u vrijeme hladnog rata, ogledao se američki interes u Europi, ali i mogućnost održavanja snažnog zapadnog saveza nasuprot socijalističkog Istoka. U svim fazama razvoja tih odnosa američka je politika nastojala zagovarati europsku integraciju, uključivanje Europljana u politiku containmenta i na tim osnovama stvorena je i zapadna sigurnosna zajednica.
Stručni članak
Usprkos novih izazova globalnoj sigurnosti i pokušajima redefiniranja strukture današnje međunarodne zajednice većina analitičara međunarodnih odnosa tvrde kako će odnosi između Europske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i dalje ostati glavna okosnica suvremenih međunarodnih procesa. U prilog tome ističu tezu kako čak šest od osam najrazvijenijih zemalja svijeta Grupe-81 pripadaju euroatlantskom savezništvu (SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija), tri od njih su stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (SAD, Francuska, Velika Britanija).
Stručni članak
Ulaskom u posthladnoratovsku fazu međunarodnih odnosa čelnici Europske unije (EU) sve intenzivnije su najavljivali mogućnost primanja novih članica u tu organizaciju. Postsocijalističke europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, izjave europske petnaestorice u tom pravcu dočekivane su s nestrpljenjem, odobravanjem i zadovoljstvom. No, ubrzo se pokazalo da EU ima dovoljno postojećih mjera i instrumenata, te da se ne libi uvesti i nove mehanizme i programe kako bi, često pompozno, najavljivane odluke o svom proširenju prolongirala na dulji rok.
Stručni članak
Danas ljudi više no ikada teže za što potpunijim ljudskim pravima i slobodama, demokratskim odnosima i uvjetima pune sigurnosti. Svaki narod želi živjeti i razvijati se u slobodi, miru i sigurnosti. Mnogi su to ostvarili, a neki se za to još bore. Neki se u toj borbi drže pravila koje je utvrdila međunarodna zajednica, a neki djeluju mimo njih ili suprotno njima.
Stručni članak
U ovom broju pišemo o sadržaju Dodatka I. Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 33/03). Temeljni kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike objavljen je u Nar. nov., br. 3/02, a donesen je na temelju odredaba Zakona o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01). S obzirom na to da su se izmijenile mnoge okolnosti i uvjeti rada u javnim službama, izmijenjeni su i pojašnjeni određeni temeljni instituti kolektivnog pregovaranja. U članku ističemo i Zaključak Vlade Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 42 od 18. ožujka 2003.) u kojima su navedeni subjekti koji su potpisnici Dodatka I. Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike. Vlada je svojim Zaključkom sukladno Protokolu o pregovorima za sklapanje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, donijela mišljenje da Dodatak I. treba primijeniti i na službe čiji ga sindikati nisu sklopili te će se u svrhu jedinstvenih kriterija primjenjivati i na zaposlene u osnovnim i srednjim školama.
Stručni članak
Upravljanje zalihama je postupak osiguranja normalnog odvijanja proizvodnog procesa i podmirivanja potražnje na tržištu. Svakoj mogućoj strategiji upravljanja zalihama odgovaraju određeni troškovi, pri čemu optimalna strategija osigurava minimum određenih troškova. U članku će se govoriti o optimalnom upravljanju zalihama i o utvrđivanju optimalne strategije.
Stručni članak
U eri opće globalizacije i internacionalizacije poslovanja sve je veća naglašenost povezivanja trgovačkih društava sa sjedištima u različitim zemljama u gospodarsku cjelinu. Temeljni cilj tako povezanih društava je maksimalna racionalizacija poslovanja, smanjenje rashoda te povećanje prihoda i dobiti te drugih gospodarskih koristi koje utječu na rast i razvoj društava unutar skupine. Zbog zajedničkog cilja i poslovne povezanosti tih društava, pojavljuje se problem transfernih cijena i stanjene kapitalizacije s kojim se susreću porezne vlasti na područjima na kojim djeluju ta društva. O tim pitanjima autorica MIRJANA VUČINIĆ, dipl. oec. piše u ovom članku. U prvom dijelu članka u ovom broju lista Informator, dajemo prikaz ovisnih i povezanih društava, kao i prikaz metoda i načina ulaganja u ovisna i povezana društva. U drugom dijelu članka, u sljedećem broju lista, pisat ćemo o transfernoj cijeni i načelu nepristrane transakcije, zatim ćemo razmatrati oporezivanje povezanih društava kao i pitanje stanjene kapitalizacije.
Stručni članak
U članku pišemo o posjedu stvari i prava odnosno o jednom značajnom stvarnopravnom učinku posjeda - posjedovnoj zaštiti, kao i o smetanju posjeda koje je nužna pretpostavka za ostvarivanje zaštite posjeda. Članak ćemo zbog opsega objaviti u dva dijela. U ovom dijelu autor piše o subjektima, objektima, vrstama, kakvoći, pravnim učincima i smetanju posjeda. U drugom dijelu članka autor će opširno obraditi posjedovnu zaštitu, uz navođenje odgovarajuće sudske prakse.
SENTENCE
Rješenje Zdravstvene komisije Ministarstva unutarnjih poslova o (ne)sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe nije upravni akt.
SENTENCE
U parnici protiv tuženika poslodavca i radnika primljenog na rad putem natječaja u kojoj tužitelj zahtijeva poništenje odluke o zasnivanju radnog odnosa i ponovni izbor radnika u skladu s natječajem, tuženici imaju položaj jedinstvenih suparničara.
SENTENCE
Za nasljednika subjektivni rok ograničen je objektivnim rokom koji se ne može produljiti pa je stoga pravo zahtijevati ostavinu prema nesavjesnom za 20 godina od smrti ostavitelja.
SENTENCE
Suprug nema pravo na naknadu štete s naslova izgubljene zarade za vrijeme bolovanja koje je koristio zbog njegovanja oštećene supruge.
SENTENCE
Obveza savjetovanja poslodavca s radničkim vijećem odnosi se i na slučaj otkaza ugovora o radu zbog sudjelovanja radnika u nezakonitom štrajku.
Vi pitate - mi odgovaramo
Vlasnici smo dobra nad kojim postoji hipoteka. Budući da nismo u mogućnosti podmiriti obvezu prema vjerovniku, dobro prelazi u njegovo vlasništvo i on će ga prodati. Kako se oporezuje taj promet?
Vi pitate - mi odgovaramo
Zbog iznenadnog povećanja opsega poslova, naši će radnici raditi na Uskrs. Koja će prava, zbog rada na taj dan, imati u smislu plaće?
Vi pitate - mi odgovaramo
Namjeravamo Hrvatskom Crvenom križu dati donaciju koja će se dijelom sastojati od novca, a dijelom od stvari. Molimo da nam odgovorite imamo li pravo na porezne olakšice?
Vi pitate - mi odgovaramo
Koji pravni lijek može podnijeti kandidat koji se javio na natječaj za suca Općinskog suda, a nije izabran?
Vi pitate - mi odgovaramo
Plaća li se pri unosu nekretnina u trgovačko društvo porez na promet nekretnina?