Stručni članak

Dosadašnji Opći porezni zakon kao lex generalis uređuje odnose između poreznih obveznika i poreznih tijela kad se primjenjuju drugi propisi kao lex specialis glede poreza i drugih javnih davanja, a to sve skupa čini zajedničku osnovu poreznog sustava. Osim toga, Opći porezni zakon pridonosi pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni poreznih propisa i propisa o drugim javnim davanjima i njihovoj transparentnosti, što su onda bitni elementi jačanja pravne države i zaštite prava pojedinaca. Kako je u međuvremenu došlo do porezne reforme, kojom se želi omogućiti brži rast bruto društvenog proizvoda, održivost i smanjenje javnog duga, veće zapošljavanje, rast investicija i povećanje konkurentnosti gospodarstva, novim Općim poreznim zakonom provedeno je niz izmjena, koje su u skladu s ostalim poreznim propisima kao lex specialis, čime se zadovoljavaju kriteriji Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 74/15), što onda, s druge strane, znači jednostavniju i učinkovitiju primjenu poreznih propisa, transparentnost domaćeg zakonodavstva kao i administrativnu suradnju u području poreza, kako unutar Republike Hrvatske, tako i izvan, posebice na jedinstvenom području Europske unije. O svemu tome opširnije u nastavku.

Stručni članak

Regionalizam kao odraz europske integracije predstavlja i zahtjev regija prema nacionalnim državnim institucijama za veću autonomiju. Europska grupacija teritorijalne suradnje (EGTS) olakšava prekograničnu suradnju za svoje članove. O osnivanju EGTS grupacije odlučuju nacionalna tijela. Uredba br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju te Uredba br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju u vezi s pojašnjenjem, pojednostavnjenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija, predstavljaju za nacionalno pravo pravni okvir za djelovanje EGTS-ova. U Republici Hrvatskoj donesen je Zakon o provedbi uredbi Europske unije o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (Nar. nov., br. 74/14).

Stručni članak

U članku autorica piše o tumačenju odredaba Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. kroz sudsku praksu Europskog suda, u dijelu koji se odnosi na mogućnost oslanjanja na sposobnosti drugih gospodarskih subjekata. Drugi dio članka objavit ćemo u jednom od sljedećih brojeva lista Informator.

Stručni članak

U ovom članku autorica piše o odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) koje se odnose na izvršenje (čl. 133.-149.), s osobitim osvrtom na odredbu članka 133. Zakona o općem upravnom postupku i određena pitanja koja su dvojbena u praksi i predlaže određena rješenja.

Stručni članak

Judikatura Europskog suda za ljudska prava, koja je kao dio europske pravne stečevine obvezna i za Republiku Hrvatsku kao punopravnu članicu Europske unije, na području kaznenog prava i prakse iznjedrila je veći broj presuda koje su izravno ili neizravno provocirale pravnu praksu, ali i zakonodavca, na znakovite zaokrete u razumijevanju i propisivanju pojedinih segmenata pravičnog (poštenog) suđenja. Donošenjem presude u kojoj je utvrđena povreda članka 6. stavak 1. i stavak 3. točka (c) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda »u pogledu odsutnosti podnositelja zahtjeva na raspravi u žalbenom postupku pred Vrhovnim sudom« (Lonić protiv Hrvatske, presuda, 4. prosinca 2014., zahtjev br. 8067/12, § 94. - 102., kao i presude Zahirović protiv Hrvatske, presuda, 25 travnja 2013., zahtjev broj 58590/11, § 58. - 64.), ocijenjeno je da je Ustavni sud dužan preispitati svoja dosadašnja stajališta i praksu u odnosu na osiguravanje ustavnih jamstava o pravu okrivljenika da se brani sam, jer bez osiguravanja toga jamstva ne može se govoriti o pravičnosti postupka kao cjeline. Navedena presuda odnosila se na redoviti kazneni postupak. Međutim, donošenjem presude Arps protiv Hrvatske (presuda, 25. listopada 2016., zahtjev broj 23444/12), ESLJP je standarde iz spomenutih presuda Lonić i Zahirović primijenio prilikom ocjenjivanja zahtjeva u navedenom predmetu - u odnosu na jamstvo pravičnog suđenja u skraćenom kaznenom postupku, o čemu pišemo u ovom tekstu.

Stručni članak

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, na sjednici Upravnog vijeća održanoj 29. srpnja 2016., donijela je Pravilnik o dodatnim zahtjevima za mala društva za osiguranje. Navedeni podzakonski akt objavljen je u Narodnim novinama, broj 72 od 6. kolovoza 2016., a stupio je na snagu 14. kolovoza 2016. Cilj Pravilnika je pospješiti učinkovitost upravljanja rizicima za mala društva za osiguranje, između ostaloga, propisivanjem kvalitativnih i kvantitativnih kriterija ulaganja imovine. Opisani kriteriji provode se sukladno osnovnim načelima, koja su detaljno uređena Pravilnikom i služe kao smjernice, ali i obvezujuća pravila malim društvima za osiguranje, prilikom ulaganja vlastite imovine.

Stručni članak

Ovaj članak nastao je kao svojevrsna reakcija autora na informacije koje su se u posljednje vrijeme pojavile u javnosti, a vezano uz sudbinu prekršajnopravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj. Može se primijetiti da članak pomalo djeluje kaotično, što nije slučajno, jer je to odraz uvjeta pod kojima sude suci prekršajnih sudova, a što se posebno ogleda kroz različite kategorije tužitelja, različite kategorije okrivljenika, široku lepezu propisa koji sadržavaju prekršajnopravne odredbe, njihove stalne izmjene i dopune, što zahtijeva utvrđivanje pravnog kontinuiteta te primjene pravila o blažem propisu, kao i još šire lepeze različitih prekršaja, primjene vrlo zahtjevnog Jedinstvenog sustava upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima itd.

Stručni članak

U rimskoj pravnoj tradiciji, shvaćanje da je za prijenos vlasništva (dominium, proprietas) putem tradicije potreban valjan pravni temelj (iusta causa). Citirano latinsko pravilo potječe od znamenitog klasičnog pravnika Paula (Paulus), a preuzeto je u Justinijanova Digesta (D. 41, 1, 31 pr.).

SENTENCE

Pod pravom na rad i slobodu rada podrazumijeva se i pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na način suprotan načinu propisanom mjerodavnim zakonom

SENTENCE

Kad je optuženik stvarno obavljao poslove direktora programa televizije, onda on ima svojstvo odgovorne osobe u smislu članka 89. stavak 7. Kaznenog zakona jer mu je formalno i stvarno povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe

SENTENCE

O zahtjevu za odobrenje prekoračenja dopuštenih razine buke odlučuje gradonačelnik zaključkom, kojim se u slučaju odobrenja prekoračenja dopuštenih razina buke određuju uvjeti i trajanje prekoračenja

SENTENCE

Odluka o namjeri davanja koncesije predstavlja akt procesnopravne prirode kojim se ne rješava određena upravna stvar i koji nema značenje upravnog akta, te se ona ne može pobijati žalbom

SENTENCE

Ugovor o radu s članom uprave, prethodno izabranim od strane skupštine društva, ovlašten je u ime društva zaključiti nadzorni odbor jer nadzorni odbor zastupa društvo prema članovima uprave društva

SENTENCE

Tužitelj nije obvezan platiti sudsku pristojbu na presudu zbog ogluhe

Vi pitate - mi odgovaramo

Zanima nas rok zastare u slučaju sudske nagodbe. Rješenje o ovrsi doneseno je netom prije isteka roka od deset godina. Na rješenje o ovrsi izjavljena je žalba. Sud drugog stupnja potvrdio je rješenje o ovrsi te donio rješenje da ovršenik može ići u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Može li sada ovršenik uložiti prigovor zastare jer je tim postupcima prešao rok zastre od deset godina?

Vi pitate - mi odgovaramo

Zastupam tužiteljicu, koja je od 2006. do 2011. godine živjela u izvanbračnoj zajednici. Pokrenut je postupak diobe izvanbračne stečevine, a taj je postupak zabilježen u zemljišnim knjigama. Prije zasnivanja izvanbračne zajednice tuženik je kupio zemljište, na kojem su stranke u vrijeme izvanbračne zajednice izgradile obiteljsku kuću. Treba li tužiteljica tužiti za suvlasništvo na cijeloj nekretnini ili samo na obiteljskoj kući?

Vi pitate - mi odgovaramo

Nedavno je imenovan pročelnik upravnog odjela i u rješenju o imenovanju utvrđeno je da imenovani ima položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu i višu stručnu spremu te u izreci rješenja nije utvrđena obveza polaganja ispita za visoku stručnu spremu. Je li potrebno donijeti dopunsko rješenje i utvrditi obvezu polaganja državnog stručnog ispita za visoku stručnu spremu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li upravni sud presudom kojom poništava osporavani upravni akt i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak, odrediti na koji će način tuženik u ponovnom postupku riješiti upravnu stvar?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li poslodavac isplatiti božićnicu u iznosu većem od propisanog neoporezivog iznosa u gotovu novcu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Grad je osnivač ustanove narodne knjižnice, koja ima četiri zaposlena, te zbog toga razloga propisanog zakonom nema upravno vijeće. Nakon provedenog javnog natječaja i izbora kandidata potrebno je sklopiti ugovor o radu s novoizabranim ravnateljem. Budući da ustanova nema upravno vijeće, koje je tijelo ispred osnivača nadležno sklopiti ugovor o radu s ravnateljem?