Stručni članak

U povodu različitih mišljenja koja su se pojavila u javnosti o učincima moguće referendumske potvrde, tj. pozitivnog odgovora na postavljeno referendumsko pitanje, autor u članku pokušava odgovoriti na pitanja: 1. proizvodi li pozitivan ishod referenduma izravan učinak u smislu promjene Ustava ili, pak, tek Hrvatski sabor treba donijeti odgovarajuću odluku o toj promjeni; 2. je li Hrvatski sabor vezan referendumskom odlukom tako da mora odlučiti o promjeni Ustava u skladu s tom odlukom ili je, pak, slobodan odlučiti neovisno o referendumskoj odluci; 3. ako bi Ustavni sud bio doveden u situaciju da prethodno odlučuje o tome treba li Sabor uopće donijeti odluku o održavanju referenduma, kada to zatraži 10% biračkoga tijela te ako bi taj sud zaključio da je referendumsko pitanje neprihvatljivo zbog svoje (moguće) diskriminacije prema LGBT osobama - bi li to značilo da je diskriminatorna i odredba Obiteljskog zakona prema kojoj je »Brak zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca«, kao i mnoge ostale odredbe tog Zakona koje se temelje na toj definiciji. Stoga autor mr. sc. MILJENKO A. GIUNUIO, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu, iznosi svoje mišljenje i prijedloge o toj temi.

Stručni članak

Uvodno prikazujemo teorijske osnove instituta prigovora treće osobe (izlučnog prigovora) u ovršnom postupku te zakonske pretpostavke za podnošenje prigovora treće osobe u ovršnom postupku. Analiziramo ovlast i postupanje ovršnog suda i javnog bilježnika koji provode ovršni postupak i postupak osiguranja glede odlučivanja o izlučnom prigovoru treće osobe te analiziramo pravni položaj treće osobe u ovršnom postupku i postupku osiguranja s obzirom na to da treća osoba nije stranka, već sudionik u postupku. Objašnjavamo procesnopravna i materijalnopravna pitanja vezana uz izlučnu tužbu te parnični postupak u povodu izlučne tužbe. Analiziramo relevantnu sudsku praksu vezanu uz primjenu prava koje uređuje institut izlučne tužbe i izlučnog prigovora u ovršnom postupku te ukazujemo na nedosljednosti i proturječnosti sudske prakse glede tumačenja odredaba vezanih uz materijalnopravne pretpostavke osnovanosti izlučne tužbe. Rad je koncipiran prema odredbama Ovršnog zakona iz 2012. (Nar. nov., br. 112/12 i 25/13), ali institut izlučnog prigovora i izlučne tužbe uređen je u bitnom na istovjetan način kao i u Ovršnom zakonu iz 1996., pa su teorijska objašnjenja instituta kao i dosadašnja sudska praksa primjenljivi i nakon stupanja na snagu Ovršnog zakona iz 2012.

Stručni članak

Transakcije s dobrima koja prodaju i otpremaju porezni obveznici iz jedne države članice u drugu državu članicu, u državi članici iz koje se dobra isporučuju, predstavljaju isporuku dobara unutar Europske unije. Ona može biti oslobođena PDV-a ako su ispunjeni uvjeti propisani za postojanje oslobođene isporuke dobara unutar Europske unije, a u državi članici u kojoj je prijevoz ili otprema dobara završila, postoji oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije. Iako u vrijeme pisanja ovog teksta Zakon o PDV-u postoji u obliku Konačnog prijedloga, pretpostavka je da se odredbe o stjecanju dobara neće mijenjati u odnosu na konačni tekst Zakona o PDV-u odnosno tekst Zakona o PDV-u, koji će biti usvojen, pa u ovom članku koristimo pojam »Zakon o PDV-u«. Autorica u članku pojašnjava stjecanje dobara kao predmet oporezivanja, pri čemu svaku transakciju potkrepljuje primjerom.

Stručni članak

Pravo na stanku za dojenje djeteta te pravo na zaštitu od štetnosti utjecaja poslova radnog mjesta za vrijeme trudnoće, nakon poroda ili tijekom dojenja, kao prava koja pripadaju zaposlenoj i samozaposlenoj majci, utvrđena su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11 - u nastavku teksta: Zakon), a uvjeti i postupak njihova ostvarivanja propisani su Pravilnikom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete (Nar. nov., br. 112/11 - u nastavku teksta: Pravilnik). Člankom ćemo ukazati na kategorije korisnica kojima je Zakonom dana mogućnost korištenja tih prava, kao i na načine njihova ostvarivanja.

Stručni članak

Računovodstvo kao i financijsko izvještavanje neprofitnih organizacija, propisano je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov.,˝br. 10/08 i 7/09), koja je donesena na temelju Zakona o računovodstvu.1 Člankom 4. Uredbe propisano je da neprofitne organizacije vode knjigovodstvo prema načelu dvojnog knjigovodstva, a prema kontima kontnog plana koji je sastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija.2 Međutim, u odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija dana je mogućnost izuzeća od vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, o čemu autorica opširnije piše u nastavku.

SENTENCE

Nije dovoljno samo formalno pozvati se ili citirati određene propise kao mjerodavne već su nadležna tijela, a osobito sudovi, dužni obrazložiti na temelju kojih činjenica i okolnosti su utvrdili da su u okolnostima konkretnog slučaja ispunjene pretpostavke iz tih propisa

SENTENCE

Preporuka za oslobađanje radnika poslova sa strankama radi izbjegavanja stresnih situacija nije od utjecaja na sposobnost radnika za shvaćanje svojih postupaka kojima je povrijedio radnu obvezu (krivotvorenje potpisa i prisvajanje novca)

SENTENCE

Podnositelji prijedloga sudu za imenovanje posebnih revizora moraju, između ostalog, dokazati da zajedno imaju dionice koje čine najmanje dvadeseti dio temeljnog kapitala društva i učiniti vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine bili dioničari društva. U suprotnom nisu ovlašteni za podnošenje takvog prijedloga

SENTENCE

Kad sud odbije žalbu nepotrebno je posebnom odlukom odbijati i žaliteljev zahtjev za naknadu troškova, jer je odbijanjem žalbe kao neosnovane odbijen i zahtjev za naknadu troškova žalbe. U tom slučaju treba odlučiti o zahtjevu protivne strane za naknadu troškova odgovora na žalbu, ako je podnesen.

Vi pitate - mi odgovaramo

Kao podizvoditelji sklopili smo ugovor s naručiteljem, u kojem smo se odrekli prava da bez pisanog pristanka naručitelja na bilo koji način ustupimo trećoj strani svoja dospjela i nedospjela potraživanja prema njemu. Znači li takva odredba da bi ustupanje tražbine bila nevaljano bez suglasnosti naručlitelja?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li radnici koji nisu članovi sindikata, a odazovu se na pisanu obavijest i najavu štrajka sindikata da se mogu dobrovoljno pridružiti štrajku uz članove sindikata, snositi posljedice od strane poslodavca ako se uključe u štrajk?

Vi pitate - mi odgovaramo

Što se smatra poslovnim prostorom za potrebe fiskalizacije?

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnica, zbog potrebe posla, neće uspjeti iskoristiti godišnji odmor iz prethodne godine do 30. lipnja 2013., do kada se, prema Zakonu o radu, preostali godišnji odmor iz prethodne godine mora iskoristiti, pa nas zanima ima li radnica pravo na neko obeštećenje?