List Informator
UVODNIK
Novi Zakon o minimalnoj plaći
Novi Zakon o minimalnoj plaći, koji donesen je na sjednici Hrvatskog sabora 22. ožujka 2013. godine, a objavljen je u Narodnim novinama, broj 39/13 i stupio je na snagu 11. travnja 2013. Njime se određivanje visine minimalne plaće, nakon gotovo pet godina, radikalno mijenja, budući da su u potpunosti promijenjeni parametri na temelju kojih se ona izračunava. Autorica smatra da minimalna plaća u Republici Hrvatskoj ni novim Zakonom nije uređena kako bi trebala biti i sugerira da je ubuduće potrebno razmotriti mogućnost izjednačavanja neoporezivog dijela plaće s minimalnom plaćom za najugroženije skupine radnika, odnosno možebitno uvesti državno subvencioniranje poslodavaca, koji zapošljavaju teže zapošljive skupine radnika, kroz djelomično pokrivanje doprinosa na plaću u razdoblju negativnih gospodarskih trendova, uz obvezu poslodavaca da radnike obučavaju i zadrže na radu određeno vremensko razdoblje.
Autor: Nataša Novaković, dipl. iur., Zagreb
Sadržaj
Stručni članak
Autor u pokušava smisleno odgovoriti na načelno pitanje, postavljeno u naslovu članka. S tim u svezi, ponajprije razmatra ugovorne kamate u okviru pravnog posla ugovora o kreditu, odnosno je li pridržavanje prava na jednostranu izmjenu stope ugovorne kamate u ugovorima o kreditu u skladu s načelom savjesnosti i poštenja te drugim osnovnim načelima obveznog prava.
Stručni članak
Jedan od ciljeva poreznog sustava jest i njegov pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva, odnosno njegova gospodarska usmjerenost. U tu svrhu i sustav poreza na dobit poznaje niz poreznih olakšica koje su, pod propisanim uvjetima i na propisani način, omogućene obveznicima poreza na dobit. Porezne olakšice, bilo da se koriste kroz umanjenje osnovice poreza na dobit ili utvrđivanjem porezne obveze putem smanjene porezne stope, za posljedicu imaju smanjenje porezne obveze, dakle, manje plaćanje poreza na dobit. Prema članku 5. stavak 1. Zakona, porezna je osnovica dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 22/12), proširene su odredbe o mogućnosti umanjenja osnovice poreza na dobit te se, sukladno članku 6. stavak 1. točka 6. toga članka Zakona, porezna osnovica može umanjiti za reinvestiranu dobit, osim ako dobit nije ostvarena iz bankarskog, odnosno financijskog nebankarskog sektora. Člankom 6. stavak 5. Zakona propisano je da se reinvestiranom dobiti smatra ostvarena dobit poreznog razdoblja kojom se u svrhe investiranja i razvoja povećava temeljni kapital, sukladno posebnim propisima (Zakon o trgovačkim društvima - u nastavku teksta: ZTD). Međutim, valja napomenuti da je, u svrhe daljnjih korištenja poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, donesen i Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja koji je stupio na snagu 10. listopada 2012. O svemu tome više u nastavku, uz prikaz konkretnih primjera.
Stručni članak
Novi Zakon o minimalnoj plaći, koji je nedavno donesen, objavljen je u Narodnim novinama, broj 39/13 i stupio je na snagu 11. travnja 2013. Njime se određivanje visine minimalne plaće, nakon gotovo pet godina, drastično mijenja, budući da su u potpunosti promijenjeni parametri na temelju kojih se ona izračunava. Autorica smatra da minimalna plaća u Republici Hrvatskoj ni novim Zakonom nije uređena kako bi trebala biti i sugerira da je ubuduće potrebno razmotriti mogućnost izjednačavanja neoporezivog dijela plaće s minimalnom plaćom za najugroženije skupine radnika, odnosno možebitno uvesti državno subvencioniranje poslodavaca, koji zapošljavaju teže zapošljive skupine radnika, kroz djelomično pokrivanje doprinosa na plaću u razdoblju negativnih gospodarskih trendova, uz obvezu poslodavaca da radnike obučavaju i zadrže na radu određeno vremensko razdoblje.
Stručni članak
U Informatoru, u broju 6167 od 13. travnja 2013., pisali smo o pravnim izvorima, pravnim posljedicama i zastarnim rokovima te zastari prava na pokretanje prekršajnog postupka. U ovom broju autorica piše o zastari prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze, zastari prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze u postupku ispitivanja izvora imovine i drugim oblicima zastare kad je riječ o poreznom tijelu. U sljedećem broju pisat ćemo o prekidu tijeka zastare i zastoju zastare.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 150/11 i 12/13) i Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09), kojima se uređuje nadzor nad primjenom odredaba Zakona o općem upravnom postupku i rješavanja upravnih stvari, te se u okviru te materija piše o obvezi izvještavanja Vlade Republike Hrvatske o provođenju tog nadzora. U članku pišemo o načinu izvještavanja Vlade i sadržaju metodologije izvještavanja i donosimo statične (bazične) podatke za sva javnopravna tijela za bilo koje upravno područje koje se bavi primjenom Zakona o općem upravnom postupku.
Stručni članak
U ovom članku autorica piše o problemu privatizacije komunalnih službi u Republici Hrvatskoj. U uvodnim napomenama ističe i određene probleme i moguće naznake kako bi trebalo regulirati i uključiti to područje u slobodno tržište, a osobito ističe podnormiranost određenih područja. U jednom od sljedećih brojeva lista donijet ćemo nastavak ove teme.
SENTENCE
Po svojoj pravnoj prirodi protutužba je samostalna tužba pa se pitanje dopuštenosti revizije protiv presude kojom je odlučeno o tužbenom i protutužbenom zahtjevu ocjenjuje samostalno u odnosu na svaki od tih zahtjeva
SENTENCE
Izvanbračna zajednica u smislu odredbe članka 8. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju koja daje pravo na nasljeđivanje treba tumačiti u kombinaciji s odredbom članka 3. Obiteljskog zakona, odnosno da najmanje trajanje izvanbračne zajednice mora biti tri godine između neudane žene i neoženjenog muškarca ako u toj zajednici nije rođeno njihovo zajedničko dijete
SENTENCE
Ako jedna ugovorna strana ne ispuni svoju ugovornu obvezu (a ne radi se o ugovoru kod kojeg je ispunjenje u roku bitni sastojak ugovora), druga ugovorna strana može raskinuti ugovor prostom izjavom volje. Međutim, ako je ta ugovorna strana raskinula ugovor, taj ugovor sud ne može ponovno raskinuti
SENTENCE
Naknadu troškova prijevoza zbog korištenja zdravstvene zaštite osigurana osoba može ostvariti samo na osnovi pravilno izdanog putnog naloga
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se tužitelj pozivati na pravomoćnu presudu u parnici koju vodi protiv tuženika koji je bio uredno obaviješten o prethodnoj parnici (u kojoj je donesena pravomoćna presuda), ali se nije odazvao, odnosno nije u nju stupio kao umješač?
Vi pitate - mi odgovaramo
Radnik je dao otkaz poslodavcu i temeljem otkaza mora odraditi otkazni rok u trajanju mjesec dana. Može li se radnik, nakon što je poslodavcu dostavio otkaz, odreći otkaznog roka?
Vi pitate - mi odgovaramo
Lokalna jedinica dobila je pomoć iz državnog proračuna koji je knjižila kao prihod u 2012. S obzirom na to da je taj prihod većim dijelom prihod prijašnjih godina (pomoć zbog izgubljene dobiti), doveden je u pitanje izračun mase sredstava za plaće u svezi s ograničenjem iz članka 14. Zakona o plaćama zaposlenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Može li se taj iznos prihoda izuzeti iz ukupnog prihoda za 2012. koji je osnovica za izračun mase sredstava za plaće za 2013.?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li žalbeno tijelo u upravnom postupku, nakon što upotpuni postupak, donijeti rješenje o odbijanju žalbe?