Stručni članak

Kao jedno od proračunskih načela u Zakonu o proračunu1 navedeno je i načelo dobrog financijskog upravljanja, odnosno proračunska sredstva moraju se koristiti u skladu s načelima ekonomičnosti i djelotvornosti. Stoga je člankom 23. Zakona o proračunu propisana obveza za ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, da na godišnjoj osnovi izrađuju strateške planove za trogodišnje proračunsko razdoblje, u skladu s uputama koje sastavlja Ministarstvo financija u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave, nadležnim za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije. Na temelju izrađenih strateških planova, Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju Vladinih programa. Ministarstvo financija izradilo je Upute za izradu strateških planova za sljedeća razdoblja: 2010.-2012., 2011.-2013. te 2012.-2014.2, na temelju kojih su izrađeni strateški planovi ministarstava te je Vlada RH za navedena razdoblja donijela Strategije Vladinih programa3. U ovom tekstu autorica piše o sadržaju uputa Ministarstva financija Republike Hrvatske za izradu strateških planova, odnosno razvoju u procesu donošenja strateških planova ministarstava te promjenama u Uputama. Isto tako u tekstu ukazuje na važnost organizacijske klasifikacije u proračunu u kontekstu strateških planova ministarstava kao i promjena u prioritetima u Strategijama Vladinih programa.

Stručni članak

Predmet ovog članka su pojedine odredaba Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08 i 61/11), koje mogu često dovesti do dvojbenih situacija u praksi prilikom donošenja rješenja o prijmu u službu kao i u samom žalbenom postupku. Ponajprije, to se odnosi na obvezu polaganja državnog stručnog ispita kod prijma u službu službenika na određeno vrijeme, ali i na žalbu protiv rješenja o prijmu (čl. 25. Zakona), o čemu autor piše u ovom članku i iznosi svoje mišljenje i prijedloge glede primjene u praksi ovog Zakona.

Stručni članak

Predmet ovoga članka je prikaz Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-I-4633/2010 od 6. ožujka 2012., koja je objavljena u Narodnim novinama, br. 35 od 23. ožujka 2012. Tom Odlukom ukinut je članak 37. stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11 i 154/11) te on prestaje vrijediti 15. srpnja 2012.

Stručni članak

U Narodnim novinama, br. 124. od 4. studenoga 2011. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o športu (stupio na snagu 12. studenoga 2011.). U članku 4. uređuje se vrlo detaljno pitanje »trajne novčane naknade« osvajačima medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te je tako u naš pravni sustav uveden još jedan potpuno novi institut. U javnosti su te naknade kolokvijalno nazvane »sportske mirovine« jer će, u pravilu, predstavljati novčani dodatak redovitim mirovinama ostvarenim na temelju uplata doprinosa u mirovinski fond, a što je općeprihvaćeni standard u nas i u svijetu. Zbog toga smo smatrali potpuno opravdanim istražiti postojeći zakonodavni status vrhunskih sportaša u odnosu na nagrade i naknade za vrhunska športska dostignuća u hrvatskom pravu i u usporednim legislativama o čemu pišemo u članku i predlažemo promjene u skladu s europskim i svjetskim standardima.

Stručni članak

Kvaliteta usluge kao pojam predstavlja izazov mnogim stručnjacima na tom području upravo zbog činjenice što još uvijek nema jedinstvenog pristupa u definiranju pojma. Zadovoljstvo korisnika bankarskih usluga možemo pratiti dvjema vrijednostima: uporabnom i interaktivnom vrijednosti. Uporabna vrijednost vezuje se uz proizvod, odnosno uslugu ovisno o tome što se klijentu nudi na korištenje. Bez obzira na vrstu ponude, klijenta na području vrijednosti usluge zanima ono što mu ponuda pruža u zadovoljavanju njegovih potreba. Interaktivna vrijednost u prvi plan postavlja ulogu bankara, odnosno osobe koja ponudu bankarskih usluga predstavlja klijentu banke. Ipak, u svim različitostima definiranja pojma kvalitete usluge može se pronaći i jedan zajednički element, a to je klijent, odnosno upravljanje odnosom s klijentom. Naime, klijent je u središtu pažnje, što navodi na zaključak da se banke usmjeravaju prema zadovoljavanju potreba klijenata, a ne prema uslugama. U borbi za svoj položaj na tržištu, banke su sve više orijentirane prema klijentima kao pokretačkoj snazi, odnosno kao prevagi u razvoju konkurentnosti. To znači da banke imaju vrlo slične proizvode namijenjene svojim klijentima, ali se prevaga za prevlast na tržištu osvaja kvalitetnijom uslugom prema klijentu.

Stručni članak

Uračunavanje poreza na dobit, plaćenog u inozemstvu, uređeno je člankom 30. Zakona o porezu na dobit1 i člankom 52. Pravilnika o porezu na dobit2. Porezni obveznik rezident, koji je u inozemstvu ostvario prihode ili dobit (izravno ili putem stalne poslovne jedinice) i na te prihode ili dobit platio porez, tako plaćeni porez može uračunati u tuzemni porez. Taj način uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, jedan je od načina izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. U međunarodnoj poreznoj praksi prihvaćeno je načelo da se ostvarena dobit ili dohodak ne može oporezivati dva ili više puta, pa se pitanje dvostrukog oporezivanja rješava zaključivanjem međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i propisima nacionalnog zakonodavstva. Tema ovog članka je uračunavanje poreza na dobit, plaćenih u inozemstvu, i to na dobit koju su ostvarile stalne poslovne jedinice tuzemnih društava poslovanjem u inozemstvu, kao i u inozemstvu plaćen porez na dobit po odbitku, stopa za uračunavanje, dokumentacija kojom se dokazuje plaćeni porez u inozemstvu za potrebe uračunavanja i poslovno razdoblje za koje se priznaje plaćeni porez.

SENTENCE

Inozemna mirovina koja se isplaćuje na devizni račun koji je predmet ovrhe ima socijalnu funkciju i predstavlja osnovu za osiguranje slobodnog i dostojnog života, te nije ustavnopravno prihvatljivo i protivno jevladavini prava koja je propisana člankom 3. Ustava da predmet zapljene bude cjelokupna zarada, zaobilazeći time prisilne odredbe koje štite 2/3 neto-plaće

SENTENCE

Okolnost da je rješenje o imenovanju zapovjednika javne vatrogasne postrojbe utvrđeno ništavim, osobito je važan razlog za otkaz ugovor o radu jer se osnovna svrha tog ugovora, zbog kojeg je on sklopljen, više ne može ispunjavati, pa nastavak radnog odnosa više nije moguć

SENTENCE

Stranke mogu ugovoriti da kupac može isplatiti prodavatelju nižu cijenu (popust pri plaćanju) ako u određenom roku ispuni svoju ugovornu obvezu

SENTENCE

Kad se na dosuđenu glavnicu naknade štete priznaju zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude, dospijeće tako priznate kamate ne može teći od dana kad je u istom postupku prvi put donesena prvostupanjska presuda, ako je ona ukinuta

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, u smislu članka 113. Zakona o socijalnoj skrbi, ostvariti pravo na olakšice u svezi s plaćanjem komunalnih i drugih usluga prema mjerilima za kućanstvo, ako se samo za dio njihovih korisnika sredstva osiguravaju iz državnog proračuna?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li kupac kulturnog dobra oslobođen plaćanja poreza na promet nekretnina?

Vi pitate - mi odgovaramo

i Ima li radnik pravo na slobodan dan za svako darivanje krvi ili za sva darivanja ukupno u tijeku jedne kalendarske godine?

Vi pitate - mi odgovaramo

Hoće li sud po službenoj dužnosti provesti ovrhu radi naplate iznosa određenih za uzdržavanje maloljetnog djeteta ili bi to trebao pokrenuti centar za socijalnu skrb, u slučaju da to ne učini roditelj s kojim dijete živi?