Stručni članak

U sudskoj praksi zabilježen je presedan koji stjecatelju tražbine dospjelih neisplaćenih zateznih kamata – oduzima aktivnu legitimaciju za ostvarivanje takve tražbine prema dužniku. To, zapravo, implicira da se takva tražbina ne može valjano ni prenositi, tj. niti stjecati. Autor smatra da se radi o tipičnoj imovinskoj tražbini koja nije vezana uz osobu ni dužnika ni vjerovnika, te zaključuje da nema razloga trećoj osobi, koja je takvu tražbinu stekla bilo pravnim poslom ili nasljeđivanjem, oduzimati pravo na tražbinu i aktivnu legitimaciju radi njezinog ostvarivanja.

Stručni članak

U ovom članku analiziramo određena stajališta pravne teorije i upravnosudske i ustavnosudske prakse. Posebice analiziramo Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-III-2805/2008 od 26. studenoga 2010. (Nar. nov., br. 142/10) u kojoj je izneseno pravno stajalište o dužnosti i obvezi da se službeniku (policijskom) omogući očitovanje o činjenicama, odnosno da je tom službeniku protiv kojeg se vodi postupak bilo omogućeno pred tim drugim tijelom suočiti se sa svjedokom i postavljati mu pitanja. Međutim, autor iznosi svoje mišljenje da saslušanje svjedoka pred tijelom koje vodi disciplinski postupak protiv policijskog službenika nije obvezatno, ako se činjenično stanje može na neosporan način utvrditi drugim dokaznim sredstvima (uključujući i pisane dokaze u kojima je sadržano iskazivanje tog svjedoka), ali službeniku protiv kojeg se vodi disciplinski postupak mora biti omogućeno očitovanje o svim dokazima, izvedenim u ispitnom postupku.

Stručni članak

U ovom članku iznosimo utjecaj djelovanja delegiranog zakonodavstva na topografiju odnosa legislative i egzekutive. Taj institut, u bitnome, utječe na realnu sliku suvremenog parlamentarizma. Autorica istovremeno razmatra praksu delegiranog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj i ukazuje na najvažnije probleme primjene tog instituta u našoj državi na temelju odredaba Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i drugih propisa i prakse. Na kraju dajemo prijedloge o potrebnim izmjenama u djelovanju najviših tijela državne vlasti Republike Hrvatske koja sudjeluju u delegiranom zakonodavstvu. I ovim člankom pridonosimo proslavi dvadesete obljetnice Ustava Republike Hrvatske, a čanak je dio rada koji će biti objavljen u Zborniku HAZU »Božićni Ustav«.

Stručni članak

Hrvatski je sabor, na sjednici održanoj 23. studenoga 2010., donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, temeljem kojeg se ponovno u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Ujedno, na istoj sjednici Hrvatski sabor donio je i Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu. Također, odgovarajuće su izmijenjeni i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08 i 71/10), Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu (Nar. nov., br. 79/07) i Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu (Nar. nov., br. 79/07). Svi navedeni Zakoni objavljeni su u Nar. nov., br. 139 od 10. prosinca 2010., a stupaju na snagu 1. siječnja 2011. Najveće izmjene u području zdravstvenog osiguranja dogodile su se u području prava s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe novog Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10), koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2012. Da bi se u tijeku 2011. obavile pripreme za primjenu Zakona o upravnim sporovima, autor u ovom članku iznosi svoje mišljenje i prijedloge u primjeni članka 20. Zakona o upravnim sporovima, a odnose se na zastupanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Stručni članak

Na stalna pitanja pretplatnika oko popunjavanja naloga za povrat poreza i prireza po godišnjem obračunu plaće, kad to zatraži pravna osoba od porezne uprave za svog radnika, u nastavku dajemo primjer popunjenog naloga za povrat uplaćenog poreza i prireza na dohodak.

Stručni članak

Financijski ulagači u 2010. su najbolje investicijske prilike pronalazili u kupnji zlata i dionica na dalekim tržištima zemalja BRIC-a, dok je domaće financijsko tržište nudilo malo mogućnosti za dobru zaradu. Ipak, neočekivana ponuda MOL-a i protunapad mirovinskih fondova u samoj završnici godine, učinili su dionicu Ine najboljim ulagačkim izborom

Stručni članak

U članku pišemo o metodama koje se koriste u prikupljanju podataka, kao važne podloge za marketinške odluke, a na osnovi kojih se mogu donositi i dobre poslovne odluke.

Stručni članak

Platni promet je okosnica zapravo temelj svih robnonovčanih transakcija koje pravne i fizičke osobe obavljaju unutar i izvan dr‘avnog teritorija kojem pripadaju. Republika Hrvatska je prilikom osamostaljenja 1991. godine glede platnog prometa preuzela zakonsku regulativu od bivše države, da bi 1993. godine, donošenje Zakona o platnom prometu u zemlji1 započelo preoblikovanje platnog prometa po načelima suvremenog prometa u europskim zemljama, a što je nastavljeno donošenjem sadašnjeg Zakona o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01 - u nastavku teksta: važeći ZPPUZ). Novi Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09 - u nastavku teksta: novi ZOPP) koji stupa na snagu 1. siječnja 2011., objedinjuje platni promet u zemlji, ali dijelom i devizno poslovanje posebno ure|eno i propisano Zakonom o deviznom poslovanju2 i njegovim podzakonskim propisima3. Osim toga, novi ZOPP uvodi nove pojmove, kao što su: platitelj, primatelj plaćanja, korisnik platnih usluga, pru‘atelj platnih usluga, račun za pla}anje, platna transakcija, nalog za plaćanje, izravno tere}enje itd. Nadalje, novi ZOPP precizno definira platne usluge i pružatelje platnih usluga, detaljno propisuje opseg informacija koje je pru‘atelj platnih usluga du‘an dati korisniku, kao i ostala prava i obveze glede pru‘anja i korištenja platnih usluga.

SENTENCE

Nemogućnost provođenja ovrhe na temelju pravomoćne presude u korist podnositelja zahtjeva predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva. Načelo zakonitosti nalaže da mjerodavne odredbe domaćega prava trebaju u dovoljnoj mjeri biti dostupne, precizne i predvidljive podnositelju zahtjeva

SENTENCE

Obveza primjene blažeg zakona vrijedi i za žalbeni sud u slučajevima kad je zakon izmijenjen u razdoblju između donošenja pobijane prvostupanjske odluke i odluke drugostupanjskog suda. Primjenom načela konkretnosti u obzir se uzimaju samo one odredbe novog i starog zakona koje se imaju primijeniti na konkretan pojedinačni slučaj koji sud rješava

SENTENCE

Postupak nadzora pravilnosti izborne promidžbe, za čije su provođenje nadležna izborna povjerenstva, nije ustrojen u dva stupnja, pa Ustavni sud nije nadležno drugostupanjsko tijelo u tom postupku

SENTENCE

Kad je osiguratelj s oštećenikom sklopio sudsku nagodbu (obvezao se isplatiti oštećeniku rentu zbog izgubljene zarade) obveza osiguratelja proizlazi iz ugovora o nagodbi a ne iz police osiguranja

SENTENCE

Izmjena (povećanje) dosuđene rente s naslova tuđe njege i pomoći može se zahtjevati samo za ubuduće

SENTENCE

Uprava dioničkog društva mora, osim ako postoje razlozi iz članka 287. stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima, na glavnoj skupštini na zahtjev dioničara dati obavijesti o poslovima društva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu. Uprava ne može na glavnoj skupštini izjaviti da će zatražene obavijesti dioničar dobiti u pisanom obliku, odnosno da će nakon održane glavne skupštine dobiti pisani odgovor

SENTENCE

Rok za brisanje zabilježbe spora počinje teći od časa kad je zabilježba bila dopuštena odnosno kad je zahtijevan njezin upis, a ne od pravomoćnosti rješenja temeljem kojeg je zabilježba provedena

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li inspektor rada, nakon ukidanja usmenog rješenja, dužan dostaviti pisani otpravak usmenog rješenja i ima li stranka pravo žalbe protiv prvog usmenog rješenja

Vi pitate - mi odgovaramo

Dan je u zakup poslovni prostor koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Zanima nas tko je obveznik plaćanja spomeničke rente, vlasnik prostora ili osoba koja u objektu obavlja djelatnost?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li potrebno provoditi postupak dopune zemljišne knjige ako u katastru nekretnina - parcela već postoji, ali ne postoji u zemljišnoj knjizi?

Vi pitate - mi odgovaramo

Provodi li se rješenje o nasljeđivanju u zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti, ako su predmet nasljeđivanja nekretnine koje su upisane u zemljišnoj knjizi ili je potrebno da nasljednici podnesu poseban prijedlog nadležnom zemljišnoknjižnom sudu ?