List Informator
UVODNIK
Cjelovita pravodobna informiranost - osnova odlučivanja
Ustavom Republike Hrvatske zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja misli, osobito sloboda tiska i drugih sredstava priopćavanja. Izričito je zabranjena cenzura, a pravo na ispravak zajamčeno je svakome ako su mu javnom viješću povrijeđena Ustavom i zakonima utvrđena prava. Da bi građani doista mogli razmatrati i iznositi svoje mišljenje o pitanjima od zajedničkog interesa, posebiceo radu i rezultatima rada Vlade i općenito tijela javne uprave, nužna je potpuna i pravodobna informiranost. Upravo to, uz navedena ustavna načela, uređeno je odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Taj je Zakon donesen 2003. godine, pa o tome kako se njegove odredbe provode u praksi, za naše čitatelje govori dr. sc. JOSIP KREGAR, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: prof. dr. sc. Josip Kregar
Sadržaj
Stručni članak
Ustavom Republike Hrvatske zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja misli, osobito sloboda tiska i drugih sredstava priopćavanja. Izričito je zabranjena cenzura, a pravo na ispravak zajamčeno je svakome ako su mu javnom viješću povrijeđena Ustavom i zakonima utvrđena prava. Da bi građani doista mogli razmatrati i iznositi svoje mišljenje o pitanjima od zajedničkog interesa, posebiceo radu i rezultatima rada Vlade i općenito tijela javne uprave, nužna je potpuna i pravodobna informiranost. Upravo to, uz navedena ustavna načela, uređeno je odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Taj je Zakon donesen 2003. godine, pa o tome kako se njegove odredbe provode u praksi, za naše čitatelje govori dr. sc. JOSIP KREGAR, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Stručni članak
U članku autor mr. sc. IVAN ŠPRAJC, dipl. iur., piše o sadržaju presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu br. 60534/00 Wimmer v. Njemačka od 24. veljače 2005. godine, u kojoj je sud procjenjivao je li postupanje Ustavnog suda jedne od država ugovornica sukladno čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno o pravu na pošteno suđenje i ukazao na to da je trajanje postupka pred Saveznim ustavnim sudom prešlo razumno trajanje. Time je došlo do kršenja čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU br. 18/97, 6/99 - proč. tekst i 8/99 - isp.).
Stručni članak
U suvremenoj praksi poslovanja i organizacije sve se više susreće i koristi pojam benchmarking. Taj se naziv, na engleskom jeziku, ne prevodi jer je to gotovo nemoguće potpuno ispravno učiniti pa se koristi izvorni pojam. Postoji i naziv benchmarking istraživanje, koji se upotrebljava u slučajevima kada se ocjenjuje da je istraživanje obavljeno ili se treba provesti u skladu s načelima i predmetom benchmarkinga. Da bi se što pravilnije i praktičnije pristupilo toj problematici potrebno je podrobnije objasniti pojam benchmarkinga i ukazati na dosadašnje primjere njegove primjene. Svrha je članka da se čitateljstvu na pregledan način predoči ta materija i da poticaj unapređenju prakse u različitim organizacijama i područjima rada.
Stručni članak
Predmet ovog članka su »zakoni o oprostu« koji su doneseni između 1992 i 1996. Prvi je donesen Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske 1992. godine koji je izmijenjen 1995. Nakon njega je donesen Zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije 1996. te potom Zakon o općem oprostu također 1996. koji je i danas na snazi. Autor Zorislav Kaleb, dipl. iur., sudac Općinskog suda u Zagrebu analizira primjenu tih zakona u sudskoj i ustavnosudskoj praksi kroz dostupne odluke te ističe da se Zakon o općem oprostu pokušavao dosta široko primijeniti i da je bilo dosta nesnalaženja u sudskoj praksi oko njegove primjene. Iz odluke Ustavnog suda iz 2001. g proizlazi da je institut općeg oprosta iznimno stanje koje proturječi općem pravilu da svatko treba odgovarati za kazneno djelo koje je počinio. Odredbe o oprostu treba tumačiti razborito i uz nužni oprez, tako da oprost ne prijeđe u svoju suprotnost i ne dovede u pitanje svrhu zbog kojeg je zakon donesen. Bitno je u tom smislu stajalište Ustavnog suda da veza s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima treba biti neposredna i bitna, da bi se mogle primijeniti odredbe o oprostu.
Stručni članak
Predmet članka su odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 i 178/04), čl. 34., kojim se utvrđuje obveza predstavničkog tijela na donošenje odluke o priključivanju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda te odluke o obvezatnom korištenju komunalne usluge održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada. Stoga je u provođenju čl. 34. i čl. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu potrebno urediti način poslovanja isporučitelja komunalnih usluga, uprave trgovačkog društva koja obavlja komunalnu djelatnost i donosi opće uvjete isporuke komunalnih usluga. Stoga u ovom članku donosimo ogledne primjere: 1) općih uvjeta isporuke komunalne usluge opskrbe pitkom vodom i 2) općih uvjeta isporuke komunalne usluge skupljanja i odvoza komunalnog otapda. Ti primjeri mogu poslužiti samo kao jedno od mogućih načina u reguliranju ove materije.
Stručni članak
lako je od osnivanja Republike Hrvatske kao samostalne i suverene države prošlo četrnaest godina, još je uvijek priličan broj hrvatskih građana - bivših političkih zatvorenika koji nisu ostvarili svoja prava iz mirovinskog osiguranja. Jednima je priznat status bivšeg političkog zatvorenika, ali još nisu ostvarili pravo na mirovinu, zato jer još ne ispunjavaju za to zakonom propisane uvjete, a drugima, koji su već ostvarili pravo na mirovinu, još nije riješen zahtjev za utvrđivanje statusa bivšeg političkog zatvorenika. Zbog toga ima smisla i potrebe prikazati zakonske odredbe kojima se uređuju posebna prava bivših političkih zatvorenika. Ovdje će se, ponajprije, prikazati prava iz mirovinskog osiguranja, ali i druga pitanja vezana uz ostvarivanje prava bivših političkih zatvorenika.
Stručni članak
Novim Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/ 05), prema mišljenju autora, nije riješeno pitanje maksimalne stope ugovornih kamata između fizičkih osoba - pojedinaca, te pitanje koja će se stopa zateznih kamata obračunavati na potraživanja uz valutnu klauzulu, nakon njegovog stupanja na snagu. Autor u članku ukratko obrazlaže i argumentira svoje stajalište te se zalaže za izmjenu propisa, da bi se otklonile te nedorečenosti.
SENTENCE
Protiv rješenja o dosudi pravo na žalbu ne pripada članovima društva stečajnog dužnika čija se nekretnina prodaje na javnoj dražbi, jer oni nisu stranke u ovršnom postupku i nisu sudjelovali na dražbi kao ponuditelji.
SENTENCE
O namjeravanoj odluci donošenja Pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom.
SENTENCE
Očitovanje pravne ili fizičke osobe na utvrđeno stanje obavljenim nadzorom ovlaštenog inspektora Državnog inspektorata nisu, u smislu Zakona o državnom inspektoratu, podaci, obavijesti ili materijali koje mu te osobe na pisano traženje inspektora dužne dostaviti.
SENTENCE
Akt Središnjeg državnog ureda za upravu, o poništenju općeg akta predstavničkog tijela, nije upravni akt.
SENTENCE
Nakon što je poništeno rješenje o carinskom prekršaju, država je, osim povrata iznosa naplaćene novčane kazne za prekršaj, u obvezi platiti i zatezne kamate koje teku od dana dostave sudske odluke o poništenju rješenja o prekršaju.
Vi pitate - mi odgovaramo
Podnijeli smo tužbu za poništenje ugovora o prodaji stana jer smatramo da je suprotan odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Je li tužbeni zahtjev pravilno postavljen?
Vi pitate - mi odgovaramo
Što se smatra javnom površinom, tko propisuje porez na korištenje javnih površina i kakav je postupak naplate?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako izvršiti presude Upravnog suda RH ako je jednom presudom odbijena tužba protiv rješenja o prigovoru protiv rješenja o prestanku službe po isteka roka raspolaganja, a potom drugom presudom u povodu tužbe zbog šutnje uprave i tužbe zbog poništavanja rješenja o prigovoru izjavljenom protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske neraspoređenog službenika ukinute Financijske policije, poništeno to rješenje o prigovoru, uvažen prigovor i poništeno rješenje o raspolaganju?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li izdavatelj mjenice odrediti da mjenicu nije potrebno protestirati i kakve učinke ima takva odredba?