List Informator
UVODNIK
Uz stipendiranje nadarenih studenata i pomoć djeci tragično preminulih sudaca
Ovih dana održana je XIV. Izborna skupština Zaklade Zlatko Crnić. Tom su prilikom podnesena izvješća o radu Zakladnog vijeća i Nadzornog odbora te je izabrano vodstvo Zaklade za sljedeće četverogodišnje razdoblje: Dubravka Burcar, Ivica Crnić, Iris Gović, Darko Horvat, Branko Hrvatin, mr. sc. Hrvoje Momčinović i Mladen Žuvela u Zakladno vijeće te prof. dr. sc. Tatjana Josipović, doc. dr. sc. Marko Petrak i Danko Špoljarić u Nadzorni odbor. Zaklada je u proteklom mandatu, nakon što je u rujnu 1999. godine na svom radnom mjestu ubijena mlada sutkinja Ljiljana Hvalec, svojim aktivnostima dodala i brigu za djecu sudaca smrtno stradalih obavljajući svoju odgovornu zadaću. Kako je rečeno na Skupštini, Zaklada je ostvarivala dobru suradnju s Hrvatskim institutom za ljudska prava iz Novog Vinodolskog, sa Zakladom Hanss Seidel, zatim Hrvatskom odvjetničkom komorom, Ustavnim sudom Republike Hrvatske, Centrom za razvoj neprofitnih organizacija CERANEO i dr. Održano je i više stručnih skupova, uz sudjelovanje stipendista Zaklade. Svečano je obilježena 10. obljetnica osnivanja Zaklade te 10. godišnjica smrti Zlatka Crnića, tragično stradaloga predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čije ime Zaklada nosi. O radu i rezultatima Zaklade razgovarali smo s njezinim predsjednikom, gospodinom MLADENOM ŽUVELOM.
Sadržaj
Stručni članak
Ovih dana održana je XIV. Izborna skupština Zaklade Zlatko Crnić. Tom su prilikom podnesena izvješća o radu Zakladnog vijeća i Nadzornog odbora te je izabrano vodstvo Zaklade za sljedeće četverogodišnje razdoblje: Dubravka Burcar, Ivica Crnić, Iris Gović, Darko Horvat, Branko Hrvatin, mr. sc. Hrvoje Momčinović i Mladen Žuvela u Zakladno vijeće te prof. dr. sc. Tatjana Josipović, doc. dr. sc. Marko Petrak i Danko Špoljarić u Nadzorni odbor. Zaklada je u proteklom mandatu, nakon što je u rujnu 1999. godine na svom radnom mjestu ubijena mlada sutkinja Ljiljana Hvalec, svojim aktivnostima dodala i brigu za djecu sudaca smrtno stradalih obavljajući svoju odgovornu zadaću. Kako je rečeno na Skupštini, Zaklada je ostvarivala dobru suradnju s Hrvatskim institutom za ljudska prava iz Novog Vinodolskog, sa Zakladom Han-ss Seidel, zatim Hrvatskom odvjetničkom komorom, Ustavnim sudom Republike Hrvatske, Centrom za razvoj neprofitnih organizacija CERANEO i dr. Održano je i više stručnih skupova, uz sudjelovanje stipendista Zaklade. Svečano je obilježena 10. obljetnica osnivanja Zaklade te 10. godišnjica smrti Zlatka Crnića, tragično stradaloga predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čije ime Zaklada nosi. O radu i rezultatima Zaklade razgovarali smo s njezinim predsjednikom, gospodinom MLADENOM ŽUVELOM.
Stručni članak
Elektronička razmjena podataka (Electronic Data Interchange) ili, skraćeno, EDI komunikacija je poslovnih podataka u standardiziranom obliku. Standardi EDI razvijaju se od 1975. godine kao nacionalni standardi u SAD-u. Ujedinjeni narodi osnivaju 1985. godine projekt pod nazivom: UN/ EDIFACT. Naziv je kratica od engleskih riječi United Nations - Electronic Data Interchange tor Ad-ministration, Commerce and Transport (Ujedinjeni narodi - Elektronička razmjena podataka za upravu, trgovinu i transport). EDIFACT jezik koncipiran je za plasman roba ili usluga kao uvjet za razvoj gospodarskih aktivnosti svih zemalja. Poslovanje se odvija trgovačkim transakcijama i zato je u nazivu naglasak na trgovini i transportu. EDIFACT jezik je međunarodni univerzalni jezik za kompanije u svim poslovnim djelatnostima, od industrije do bankarstva. Primjenu nalazi u domaćem i međunarodnom prometu. O tome, autorica članka, uz konkretne primjere, opširnije piše u nastavku teksta.
Stručni članak
Potreba analize troškova prikupljanja poreza proizlazi iz nekoliko razloga. Prvi od njih potaknut je pitanjem kako troškovi prikupljanja poreza neke zemlje smanjuju njezinu izvoznu konkurentnost jer čine znatan dio ukupnih troškova u gospodarstvu i stoga su dodatni porezni teret za proizvode i usluge. Drugi je razlog pitanje kako bi omjer troškova poreznih vlasti i troškova poreznih obveznika mogao pokazati koji su od tih troškova preveliki i gdje bi se u preraspodjeli mogle ostvariti uštede. Taj se omjer mijenja zato što se, primjerice, troškovi poreznih vlasti, ako porezne administracije ne daju besplatne informacije o porezima, prebacuju na privatni sektor te praktično postaju troškovi poreznih obveznika. Treći je razlog činjenica da se učinkovitost porezne administracije mjeri poreznom evazijom, što znači da je porezna administracija maksimalno učinkovita ako porezne evazije uopće nema. Drugim riječima, to znači da su potencijalni porezni prihodi jednaki stvarnima i nema poreznog jaza. Mjerenja troškova oporezivanja u svijetu relativno su novijeg datuma i nisu česta, posebno kad je riječ o troškovima poreznih obveznika. Razlog tome je nepostojanje službene statistike praćenja i mjerenja tih troškova, tj. nužnost provođenja vlastitog prikupljanja podataka putem složenih anketa od relativno velikog broja pojedinačnih poreznih obveznika te nemogućnost dobivanja preciznih podataka. O svim tim aspektima u poreznom sustavu Republike Hrvatske, autor članka opširnije piše u nastavku teksta.
Stručni članak
Strateški ciljevi razvoja hrvatskog turizma su profiliranje Republike Hrvatske kao jedne od najkvalitetnijih turističkih destinacija na Mediteranu i u Europi, ali i povećanje učinka turizma kao jedne od najprofitabilnijih gospodarskih grana kroz povećanje prihoda. Za realizaciju navedenih ciljeva kroz politiku razvoja turizma, potreban je razvitak novih oblika turističke ponude, kreiranje Republike Hrvatske kao prepoznatljive turističke destinacije, podizanje razine kvalitete pružanja smještajnih i ugostiteljskih usluga u turizmu, uz uvjet očuvanja okoliša i kulturno-povijesne baštine. U tom smislu, bankovni krediti usmjereni na turizam znatno pridonose strateškom razvoju hrvatskog turizma, jer su poticajni i prilagođeni zahtjevima turističkih djelatnika. Pojedine poslovne banke u Republici Hrvatskoj odobravaju isključivo turističke kredite iz vlastitih aranžmana, a druge banke odobravaju turističke kredite u suradnji s Ministarstvom turizma. Kako je u strateškim opredjeljivanjima hrvatskog turizma prepoznat privatni poduzetnik te obiteljski obrt kao jedan od najvažnijih nositelja razvitka turističke djelatnosti, tako ćemo se u daljnjim razmatranjima u ovom članku zadržati na kreditiranju u turizmu namijenjenom upravo tim skupinama.
Stručni članak
U Informatoru br. 5355 od 2. srpnja 2005. g. objavili smo prvi dio, a u br. 5360-5361 od 20. i 23. srpnja 2005. g. drugi dio članka pod istim naslovom. Autor, u trećem dijelu, nadalje obrađuje novine u pomorskom pravu.
Stručni članak
U članku se piše o radnim odnosima u zdravstvu koje, za razliku od općih radnih odnosa, obilježavaju određene specifičnosti, kako glede prijama u radni odnos, njegovog sadržaja pa sve do određivanja plaće. Autorica u članku ukazuje na određene prisutne, a dvojbene situacije u praksi. Ujedno se donosi i ogledni primjer rješenja o plaći u zdravstvu.
Stručni članak
Zakonom o posebnom porezu na pivo (Nar. nov., br. 136/02 - proč. tekst - u nastavku teksta: Zakon) uređeno je oporezivanje piva posebnim porezom. U članku se razmatraju neke dvojbe vezane uz predmet oporezivanja, a u kontekstu Zakona o hrani (Nar. nov., br. 117/03, 130/03 i 48/04) i drugih propisa koji su od utjecaja na oporezivanje piva.
Stručni članak
U članku autor mr. sc. Teodor Antić, dipl. iur. iz Zagreba, iznosi svoja mišljenja i prijedloge u svezi sa zastupljenosti predstavnika manjine u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave, a u povodu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-VIIA/2707/2005 od 21. lipnja 2005. (Nar. nov., br. 77/05), o izborima za općinsko vijeće i zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u tom tijelu.
Stručni članak
U Informatoru br. 5360-5361 objavili smo prvi dio članka o Prijedlogu zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, kao tijelu koje će biti od velikog značaja za zakonitost i pravilnost provedbe izbora. Stoga u ovom broju donosimo drugi dio članka autorice NIVES KOPAJTICH ŠKRLEC, dipl. iur., iz Zagreba, o Prijedlogu zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske koji je bio na prvom čitanju, a u kojem se obrađuje način rada i djelovanja Državnog izbornog povjerenstva.
SENTENCE
Rješenje o zahtjevu za ukidanje rješenja o udaljenju s dužnosti nije upravni akt.
SENTENCE
Prigovor o neispunjenju ili neurednom ispunjenju ugovora o prijevozu glede stanja i količine, primatelj je ovlašten podnijeti prijevozniku odmah. Prijevoznik je dužan predati stvari u stanju i količini u kojoj ju je primio na prijevoz i smatra se da je tako učinio sve dok se u postupku, po pisanoj reklamaciji, sastavom zapisnika o očevidu, ne dokaže stanje suprotno od onoga navedenog u tovarnom listu.
SENTENCE
Nastavljanje postupka kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, dolazi u obzir samo ako je rješenje o ovrsi doneseno na temelju vjerodostojne isprave, a ne i ako je doneseno na temelju ovršne isprave (javnobilježničkog akta).
SENTENCE
Ovisno društvo je samostalno društvo čije poslove vodi njegova uprava, pa vladajuće društvo ne može stvarati obveze za ovisno društvo niti kad je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva.
SENTENCE
Spor između davatelja uzdržavanja i treće osobe koja nije stranka ugovora o doživotnom uzdržavanju radi utvrđenja ništavim ugovora, nije spor o čijem rezultatu ovisi pravo na uzdržavanje.
Vi pitate - mi odgovaramo
Radniku je poslodavac redovito otkazao ugovor o radu sa zakonskim otkaznim rokom. Radnik je u otkaznom roku ispunio uvjete za starosnu mirovinu, koju je u tom roku ostvario. Ima li radnik pravo na otpremninu po osnovi otkaza ugovora o radu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Mora li glavna skupština uvijek dati suglasnost na prijenos imovine društva čija je vrijednost veća od jedne četvrtine temeljnog kapitala?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li za upis u zemljišne knjige građevina za čiju su obnovu vlasnici, na temelju Zakona o obnovi, dobili samo građevni materijal, potrebna građevinska i uporabna dozvola ?
Vi pitate - mi odgovaramo
Posljednji dan roka dospijeća novčane obveze pao je u subotu tijekom radnog tjedna kada je pao i blagdan. Računa H se u tom slučaju, s obzirom na to da je u subotu bio blagdan propisan zakonom, kad se ne radi, kao rok dospijeća novčane obveze sljedeći radni dan?