Potreba analize troškova prikupljanja poreza proizlazi iz nekoliko razloga. Prvi od njih potaknut je pitanjem kako troškovi prikupljanja poreza neke zemlje smanjuju njezinu izvoznu konkurentnost jer čine znatan dio ukupnih troškova u gospodarstvu i stoga su dodatni porezni teret za proizvode i usluge. Drugi je razlog pitanje kako bi omjer troškova poreznih vlasti i troškova poreznih obveznika mogao pokazati koji su od tih troškova preveliki i gdje bi se u preraspodjeli mogle ostvariti uštede. Taj se omjer mijenja zato što se, primjerice, troškovi poreznih vlasti, ako porezne administracije ne daju besplatne informacije o porezima, prebacuju na privatni sektor te praktično postaju troškovi poreznih obveznika. Treći je razlog činjenica da se učinkovitost porezne administracije mjeri poreznom evazijom, što znači da je porezna administracija maksimalno učinkovita ako porezne evazije uopće nema. Drugim riječima, to znači da su potencijalni porezni prihodi jednaki stvarnima i nema poreznog jaza. Mjerenja troškova oporezivanja u svijetu relativno su novijeg datuma i nisu česta, posebno kad je riječ o troškovima poreznih obveznika. Razlog tome je nepostojanje službene statistike praćenja i mjerenja tih troškova, tj. nužnost provođenja vlastitog prikupljanja podataka putem složenih anketa od relativno velikog broja pojedinačnih poreznih obveznika te nemogućnost dobivanja preciznih podataka. O svim tim aspektima u poreznom sustavu Republike Hrvatske, autor članka opširnije piše u nastavku teksta.