Stručni članak

Važeći Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01 i 109/01 - u nastavku teksta: ZOMO) stupio je na snagu 6. 8. 1998., a primjenjuje se od 1. 1. 1999. Dosadašnja troipolgodišnja primjena ZOMO-a u praksi pokazala je veću održivost sustavnih rješenja, ali i potrebu da se pojedini instituti korigiraju i prilagode uvjetima društvenog i gospodarskog razvoja zemlje, a u kontekstu daljnje provedbe reforme mirovinskog osiguranja počevši od generacijske solidarnosti, na prvoj razini mirovinskog sustava. U članku se obrađuju predložene izmjene ZOMO-a te odredbe Konačnog prijedloga zakon

Stručni članak

U članku se razmatra situacija u kojoj radnik za vrijeme vođenja spora zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca, i to u slučaju kad uspije u radnom sporu i otkaz se proglasi ništavim, što znači da mu zapravo radni odnos nikada nije prestao. Kako radnik ne može istovremeno biti u dva radna odnosa s punim radnim vremenom dužim od 40 sati tjedno ukupno, postavlja se pitanje kako riješiti tu situaciju, posebno s aspekta isplate naknade plaće. Autor predlaže određena rješenja koja svakako valja uzeti u obzir. Napominjemo da postoje i druga mišljenja. Jedno od njih objavljeno je u Informatoru br. 5048-5049 od 24. i 27. 7. 2002., u rubrici VI-MI, u odgovoru pod naslovom Nezakonit otkaz ugovora o radu.

Stručni članak

Povijest i sadašnjost Japana satkani su od kontroverzi, teško shvatljivih zapadnoj civilizaciji. Restauracijom dinastije Meiji sredinom 19. stoljeća omogućen je Japanu, dotad zatvorenoj i siromašnoj zemlji, brz i snažan razvoj kapitalističkoga gospodarstva. U sklopu toga razvoja svoje je mjesto imao i porezni sustav koji je sadržavao neke vrste poreza uobičajene danas za sve moderne sustave oporezivanja. Shodno tome, zanimljivo je pratiti genezu tih vrsta poreza i njihov utjecaj na razvoj japanskoga gospodarstva. Autor je u tu svrhu podijelio članak u dvije međusobno odvojene, ali povezane cjeline: povijesno razdoblje (1868.-1994.) i moderno doba (od 1994. do danas) japanskog poreznog sustava.

Stručni članak

Zakon o elektroničkom potpisu (objavljen u Narodnim novinama broj 10/02, stupio na snagu 7. veljače 2002., a primjenjuje se od 1. travnja 2002. - u nastavku teksta: Zakon) prvi put u hrvatski pravni M sustav uvodi institut elektroničkog potpisa. Pored reguliranja novog instituta, cilj je Zakona bio stvoriti zakonsku podlogu te potaknuti i neke druge procese, primjerice elektroničko poslovanje odnosno elektroničku trgovinu, koja je u suvremenim tržišnim uvjetima nezaobilazna za postizanje veće konkurentnosti gospodarskih subjekata. Zakon regulira više skupina pitanja, od kojih su predmetom našeg razmatranja u tekstu koji slijedi samo ona koja se odnose na određenje pojmova elektroničkog i naprednog elektroničkog potpisa, certifikata i kvalificiranog certifikata te općenito sustava certificiranja. Uz temeljne zakonske odrednice, razmatraju se i raščlanjuju i pod-zakonski propisi koje je ministar gospodarstva donio temeljem zakonskih ovlasti, i to: Pravilnik o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektroničkog potpisa (Nar. nov., br. 54/02, od 15. svibnja 2002., stupio na snagu 23. svibnja 2002.), Pravilnik o registru davatelja usluga certificiranja elektroničkih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate (Nar. nov., br. 54/02, stupio na snagu 23. svibnja 2002.) i Pravilnik o mjerama i postupcima uporabe i zaštite elektroničkog potpisa i naprednog elektroničkog potpisa, sredstava za izradu elektroničkog potpisa, i sustava certificiranja i obveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata (Nar. nov., br. 54/02, stupio na snagu 23. svibnja 2002.) Članak zbog opsežnosti objavljujemo u dva dijela.

Stručni članak

Predmet su ovoga članka odredbe čl. 30. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92) kojima su utvrđeni slučajevi odnosno razlozi kad Upravni sud rješenjem odbacuje tužbu, tj. kad ispituje jesu li ispunjeni uvjeti za pokretanje upravnog spora. Uz čl. 30. Zakona o upravnim sporovima autor donosi i sudsku praksu u primjeni toga članka.

Stručni članak

Uvođenje Međunarodnih računovodstvenih standarda u Hrvatskoj predstavljalo je velik doprinos računovodstvenoj struci. Međutim, pri njihovoj praktičnoj primjeni pojavio se čitav niz pitanja i dvojbi, što je rezultiralo razmišljanjem o potrebi uvođenja Hrvatskih računovodstvenih standarda. O problemima praktične primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda, dosadašnjem razvoju naše računovodstvene prakse, te o potrebi uvođenja Hrvatskih računovodstvenih standarda opširnije piše ovlašteni revizor Vladimir CINDORI, dipl. oec.

SENTENCE

Sud nije ovlašten odbaciti nepotpunu žalbu kad je žalitelja dopisom, a ne rješenjem, pozvao da je u određenom roku dopuni.

SENTENCE

U sporu u kojem tužitelj zahtijeva utvrđenje da mu je određenog dana prestao radni odnos temeljem odluke o otkazu ugovora o radu, dopuštenost revizije zavisi od vrijednosti predmeta spora.

SENTENCE

Kada osporavani akt nije odluka protiv koje je dopuštena ustavna tužba, tada se ne može zahtijevati temeljem odredbe čl. 67. Ustavnog zakona odgoda ovrhe koja nije utemeljena na tom aktu.

SENTENCE

Žigom zaštićeni znak ne isključuje pravo druge osobe da u gospodarskom prometu upotrebljava isti ili sličan znak za obilježavanje robe odnosno usluga druge vrste.

SENTENCE

Pravo na naknadu štete u smislu čl. 116. Zakona o radu pripada radniku neovisno o tome što mu zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa pripada pravo na plaću i na ostala prava iz radnog odnosa.

SENTENCE

S obzirom na vrstu djelatnosti, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode jest tijelo koje obavlja javne ovlasti iz područja zaštite prirode, pa je osnovan zahtjev za oslobađanje od plaćanja sudske pristojbe u upravnom sporu povodom izdavanja lokacijske dozvole.

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li potrebno izričito ugovoriti da je rok izvršenja ugovora bitan sastojak ugovora da bi se radilo o fiksnom ugovornom poslu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Bivši nositelj stanarskog prava, a sada, prema članku 30. stavku 2. Zakona o najmu stanova, najmoprimac odbija s nama sklopili ugovor o najmu stana, iako smo ga više puta pozivali na njegovo zaključenje. Kako razriješiti ovu pravnu situaciju?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li pravna osoba platiti obrtniku, za kupljena dobra ili usluge, izravnom predajom gotova novca?

Vi pitate - mi odgovaramo

Strani gost boravio je u hotelu u okviru aranžmana strane turističke agencije. Da li je usluga organiziranog boravka stranoga gosta plaćena vlastitom kreditnom karticom oporeziva porezom na dodanu vrijednost?