Informator broj 6486 od 04. rujna 2017.

UVODNIK

Venecijanska komisija - lučonoša ustavnih vrijednosti

Već neko vrijeme Europa se suočava s izazovima koji se značajno odražavaju na položaj i ulogu ustavnih sudova u zemljama koje još uvijek nose obilježja novih demokracija. Mađarski Ustav iz 2012. uzburkao je europsku scenu bitnim smanjenjem ovlasti nacionalnog Ustavnog suda, suda koji je odigrao ključnu ulogu u mađarskoj tranziciji i koji je u prvi plan postavio zaštitu ljudskih prava te promociju europskih pravnih standarda.
Iste godine u središtu ustavne krize našao se i rumunjski Ustavni sud zbog sukoba između predsjednika Traiana Basescua i premijera Victora Pontea oko predstavljanja Rumunjske u Europskom vijeću. Kontroverze oko izbora ustavnih sudaca te smanjenja ovlasti Ustavnog suda u Poljskoj, započete 2015. godine, još se nisu stišale, a nova kriza već trese tu državu zbog reforme pravosuđa koja dovodi u pitanje neovisnost i nepristranost sudbene vlasti. Iako situacija s hrvatskim Ustavnim sudom nije poprimila tako ozbiljne razmjere kao u navedenim državama, ne može se reći da je stabilna. Izbor sutkinja i sudaca hrvatskog Ustavnog suda, granice njegovih ovlasti te njegov rad općenito predmet su višegodišnjeg interesa stručne i šire javnosti.
Europska komisija za demokraciju putem prava Vijeća Europe, poznatija kao Venecijanska komisija, svjedok je svih tih izazova, ali i svih promjena na europskom kontinentu počevši od pada Berlinskog zida.
Autorice: Slavica Banić dipl. iur.; prof. dr. sc., Jasna Omejec, redovita profesorica u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

Venecijanska komisija - luconoša ustavnih vrijednosti
Autori: Slavica Banić Jasna Omejec

Stručni članak

Već neko vrijeme Europa se suočava s izazovima koji se značajno odražavaju na položaj i ulogu ustavnih sudova u zemljama koje još uvijek nose obilježja novih demokracija. Mađarski Ustav iz 2012. uzburkao je europsku scenu bitnim smanjenjem ovlasti nacionalnog Ustavnog suda, suda koji je odigrao ključnu ulogu u mađarskoj tranziciji i koji je u prvi plan postavio zaštitu ljudskih prava te promociju europskih pravnih standarda. Iste godine u središtu ustavne krize našao se i rumunjski Ustavni sud zbog sukoba između predsjednika Traiana Basescua i premijera Victora Pontea oko predstavljanja Rumunjske u Europskom vijeću. Kontroverze oko izbora ustavnih sudaca te smanjenja ovlasti Ustavnog suda u Poljskoj, započete 2015. godine, još se nisu stišale, a nova kriza već trese tu državu zbog reforme pravosuđa koja dovodi u pitanje neovisnost i nepristranost sudbene vlasti. Iako situacija s hrvatskim Ustavnim sudom nije poprimila tako ozbiljne razmjere kao u navedenim državama, ne može se reći da je stabilna. Izbor sutkinja i sudaca hrvatskog Ustavnog suda, granice njegovih ovlasti te njegov rad općenito predmet su višegodišnjeg interesa stručne i šire javnosti. Europska komisija za demokraciju putem prava Vijeća Europe, poznatija kao Venecijanska komisija, svjedok je svih tih izazova, ali i svih promjena na europskom kontinentu počevši od pada Berlinskog zida.

Vremeplov: Dekret o Crvenom teroru – 5. rujna 1918.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Ubojstvo istaknutog člana Cheke, Sveruske izvanredne komisije za borbu protiv kontrarevolucije, špekulacija i korupcije, Moiseija Uritskyog (18. kolovoza 1918.) te neuspjeli atentat ruske revolucionarke Fani Kaplan na Vladimira Iljiča Lenjina (30. kolovoza 1918.) poslužili su Cheki za provođenje Crvenog terora, represivne politike Sovjetske republike protiv svih stvarnih i potencijalnih protivnika revolucije.

Novosti u provedbi ovrhe na novčanoj tražbini prema noveli Ovršnog zakona iz 2017.

Stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 73/15) sadržava važne izmjene i dopune Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16). One se prije svega odnose na ovrhu na nekretninama te na novčanoj tražbini ovršenika. U članku je naglasak na novostima kod ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, koje su podijeljene na one koje su stupile na snagu 3. kolovoza 2017. i one koje su stupile na snagu 1. rujna 2017.

Igre na sreću – normativna rješenja u Republici Hrvatskoj (2. dio)
Autor: Nikola Mijatović

Stručni članak

U prošlom broju Informatora (6484-6485) autor je započeo s obradom pitanja koja se odnose na normativna rješenja igara na sreću u Republici Hrvatskoj. Ovaj broj donosi njihov nastavak za pojedine vrste igara na sreću.

Novela Zakona o državnim službenicima iz lipnja 2017
Autor: Sanda Pipunić

Stručni članak

Imajući na umu važnost službeničkog zakonodavstva, autorica u ovom broju Informatora piše o najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koje se odnose na promjene u postupku zapošljavanja državnih službenika i odlučivanje u službeničkim stvarima.

Prikriveni nadzor radnika u kontekstu povrede privatnosti i (ne)zakonito pribavljenih dokaza u radnom sporu
Autor: Iris Gović-Penić

Stručni članak

Današnji dosezi i mogućnosti tehnologije i sustava nadzora poslodavcima daju priliku za uspostavljanje visokog stupnja kontrole rada i ponašanja radnika. Krše li se pritom prava radnika na privatnost te smiju li se dokazi nerada i neprimjerenog ponašanja na radu, prikupljeni bilo putem audio/video/GPS sustava bilo tajnim nadzorom odnosno praćenjem radnika putem detektivske agencije, kao zakoniti koristiti u radnom sporu, te kakvo je stajalište europske prakse o tim pitanjima, autorica detaljno analizira u ovom članku, uz navođenje brojnih primjera iz domaće sudske prakse i prakse Europskog suda za ljudska prava

Obnovljivi izvori energije i visokoučinkovita kogeneracija - neizvjesnost i utjecaj na procjenu rizika u projektnom financiranju
Autor: Marija Vuchetich

Stručni članak

Autorica u članku, na temelju novog zakonskog propisa, analizira nove modele mjera za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kao i buduću ulogu EKO bilančne grupe proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Poseban je fokus na neizvjesnosti, vrstama rizika kao i procjeni utjecaja rizika na projektno financiranje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije u Republici Hrvatskoj.

Informatorovi pravni alati: Ogledni primjer ugovora o darovanju

Stručni članak

Ugovor o darovanju je obvezan ugovor i to jednostranoobvezan ugovor, besplatan (lukrativan) i dobrovoljan. Darovati se mogu sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine.

MEDŽELLA (II.)
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Složenija je situacija glede Medželle kao izvora prava bila u Bosni i Hercegovini. Tamo je navedeni zakonik bio u cijelosti na snazi do 1878. godine. Te godine, naime, Austro-Ugarska zauzima Bosnu i Hercegovinu te postupno uvodi svoje zakonodavstvo.

Parnični postupak – bitne povrede odredaba parničnog postupka – pravni interes
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Postojanje pravnog interesa sud može provjeravati samo do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, pa u žalbenom stupnju postupka sud nije ovlašten ispitivati pravni interes

Kazneno pravo – izricanje posebnih obveza
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Rokovi za ispunjenje posebne obveze iz članka 62. st. 1. toč. 1. KZ/11 počinju teći od pravomoćnosti presude, a ne njezine izvršnosti

Doplatak za djecu – status izvanbračne zajednice
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu izvanbračna zajednica izjednačena je s bračnom zajednicom

Upravni postupak – isporuka vodnih usluga – upravni ugovor
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ugovor o uvjetima isporuke vodnih usluga nije upravni ugovor

Zaštita posjeda – dopuštena samopomoć
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Osoba kojoj je posjednik nekretnine povjerio da se u njegovoj odsutnosti brine o njoj i da je održava, ima položaj pomoćnika u posjedovanju - pa kad on nakon čina smetanja posjeda poduzme radnje kojima je uspostavljeno stanje posjeda kakvo je bilo prije čina smetanja, posjednik tada nema pravo na sudsku zaštitu posjeda jer je zaštita već ostvarena radnjom dopuštene samopomoći

Stjecanje prava vlasništva – ista nekretnina – više osoba
Sud: Županijski sud Varaždin

SENTENCE

U konkurenciji ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o darovanju smatrat će se vlasnikom nekretnine davatelj uzdržavanja, bez obzira na to što se obdarenik upisao kao vlasnik te nekretnine u zemljišnu knjigu, ako je davatelju uzdržavanja nekretnina predana u posjed, a obdarenik u vrijeme sklapanja ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog nakon ugovora o doživotnom uzdržavanju, nije postupao u dobroj vjeri

Vraćanje na rad nakon utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu

Vi pitate - mi odgovaramo

U situaciji kad je pravomoćnom presudom suda odlučeno da je odluka o otkazu ugovora o radu nezakonita i da se nalaže vraćanje radnika na radno mjesto, je li moguće i dopušteno sklopiti sporazum o prestanku radnog odnosa između radnika i tuženog poslodavca, jer radnik već radi kod drugog poslodavca. Što učiniti ako radnik dobije poziv da se u roku osam dana javi na radno mjesto, a radniku je to sad postalo neprihvatljivo jer je zaposlen kod drugog, boljeg poslodavca? Napominjemo da radnik nije tražio sudski raskid jer u tijeku parnice još nije bio zaposlen kod novog poslodavca.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Vi pitate - mi odgovaramo

Radniku smo uručili odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika. Radnik je na tu odluku, u roku, podnio zahtjev za zaštitu prava poslodavcu u kojem od poslodavca traži da poništi odluku i radnika vrati na njegovo radno mjesto. Trenutno u tom predmetu u tijeku je otkazni rok. Jesmo li dužni radniku odgovoriti na njegov zahtjev za zaštitu prava i dati mu do znanja da ostajemo u cijelosti pri donesenoj odluci ili je dovoljno, nakon što istekne otkazni rok, radnika odjaviti?

Državni službenici – mogućnost sklapanja ugovora o radu s drugim poslodavcem

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li državni službenik dobiti suglasnost za sklapanje ugovora o radu s drugim poslodavcem odnosno sa trgovačkim društvom čiji je suvlasnik, pozivajući se na članak 61. st. 3. Zakona o radu?

Oznaka operatora na naplatnom uređaju koji sastavlja i naplaćuje fiskalizirani račun

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad obveznik fiskalizacije u svom internom aktu odredi prostor u kojem će se sastavljati računi za isporučena dobra i obavljenje usluge, što još mora u tom aktu navesti da bi se regularno mogli izdavati računi sukladno propisima o fiskalizaciji?

Ovršni postupak – izravna naplata

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako za vrijeme provođenja ovrhe pred Financijskom agencijom dođe do promjene osobe ovršenika (dužnika), hoće li Financijska agencija nastaviti provoditi ovrhu protiv novog ovršenika (dužnika)

Filteri