Stručni članci
×
04.09.2017.
Vremeplov: Dekret o Crvenom teroru – 5. rujna 1918.
Ubojstvo istaknutog člana Cheke, Sveruske izvanredne komisije za borbu protiv kontrarevolucije, špekulacija i korupcije, Moiseija Uritskyog (18. kolovoza 1918.) te neuspjeli atentat ruske revolucionarke Fani Kaplan na Vladimira Iljiča Lenjina (30. kolovoza 1918.) poslužili su Cheki za provođenje Crvenog terora, represivne politike Sovjetske republike protiv svih stvarnih i potencijalnih protivnika revolucije.
Crveni teror započeo je najavama: „Bez milosti i poštede, ubijat ćemo svoje neprijatelje u stotinama brojki. Neka ih bude na tisuće, neka se utope u vlastitoj krvi. Za Lenjinovu i Uritskyevu krv… neka teku potoci buržoaske krvi – što je moguće više krvi“ ili „Zmiju kontrarevolucije treba zadaviti masovnim terorom!...onaj tko se usudi reći ijednu riječ protiv revolucije bit će odmah uhićen i poslan u koncentracijski logor“ a ozakonjen je Dekretom o Crvenom teroru od 5. rujna 1918., koje je donijelo Vjeće narodnih komesara.
Vijeće narodnih komesara, nakon što je saslušalo izvješće predsjednika Sveruske izvanredne komisije za borbu protiv kontrarevolucije, špekulacija i korupcije o njezinim aktivnostima, nalazi da je u sadašnjoj situaciji teror apsolutno nužan za osiguravanje pozadinskih područja; da je u cilju osnaživanja Komisije za borbu protiv kontrarevolucije, špekulacija i korupcije i uravnoteženog planiranja nužno dodijeliti joj što veći broj odgovornih drugova; nužno je osigurati Sovjetsku republiku od klasnih neprijatelja njihovim izoliranjem u koncentracijskim logorima, sve osobe koje sudjeluju u organizacijama Bjelogardejaca, urotama i otporima moraju biti pogubljene; a imena pogubljenih i razlozi njihova pogubljenja moraju se javno objaviti.
Potpisi: ……
Dekret je bio pravna osnova za stotine tisuća samovoljnih uhićenja, mučenja i masovnih pogubljenja svih onih kojima je grijeh bio njihovo društveno podrijetlo. Dekret se odnosio i na dezertere, od kojih su mnogi bili prisilno mobilizirani seljaci. Lenjin je još iz bolničkog kreveta naložio Cheki da je „nužno – tajno i žurno pripremiti se za teror“, a na konferenciji njihovih predstavnika u studenom 1918. blagoslovio je njihove postupke rekavši da ona „u praksi provodi diktaturu proletarijata i stoga je njezina uloga neprocjenjiva. Nema drugog puta oslobođenja masa nego suzbijanjem eksploatatora silom, Cheka je u to uključena i u tome se sastoji njezina služba proletarijatu“1. Samo u dva mjeseca važenja Dekreta procjenjuje se da je živote po kratkom postupku, bez javnog suđenja izgubilo između 10 i 15 tisuća ljudi. Konačna brojka žrtava se ne zna, a kreće se od sto tisuća do čak milijun i pol za razdoblje od 1918. do 1922., do kada se smatra da je trajao Crveni teror.
1 Izvor: http/www.globasecurity.org/intell/world/russia/red-terror.htm, pristupljeno: 21. kolovoza 2017.