Informator broj 6482-6483 od 07. kolovoza 2017. i 14. kolovoza 2017.

UVODNIK

Novi zakon o koncesijama - ciljevi i rješenja

Svrha ovog članka je, na načelnoj razini, upoznati čitatelje i zainteresiranu stručnu javnost o novinama iz novog Zakona o koncesijama, pri čemu izdvajamo rješenja koja se odnose na osnovna obilježja i pojedine segmente koncesioniranja. Postupak donošenja novog Zakona o koncesijama (u nastavku teksta: ZoK), koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 69/17, predstavljao je za Vladu RH, kao ovlaštenog predlagatelja, izazov, kako zbog rokova donošenja i prenošenja same Direktive 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji2 (u nastavku teksta: Direktiva), tako i promišljanja o određivanju modela koji će biti prilagođen gospodarstvu Republike Hrvatske (u nastavku teksta: RH).
ZoK kao lex generalis uređuje postupke davanja koncesije, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, politiku koncesija, pravnu zaštita u postupcima davanja koncesije, prekršajne odredbe te druga pitanja u svezi s koncesijama, dok posebni, tzv. »sektorski« zakoni uređuju posebna pitanja davanja koncesija za određene djelatnosti i područja. Cilj predlaganja novog zakona bio je da, osim tih odredaba koje se donose u cilju usklađivanja s navedenom Direktivom, riješi i neke dvojbe koje su se javljale u primjeni Zakona o koncesijama iz 2012. godine (u nastavku teksta: ZoK/2012) odnosno da ih jasnije uredi. Važno je, pritom, napomenuti da je velik dio odredaba ZoK/2012 ostao nepromijenjen.
Autor: mr. sc. Krešimir Dragić, Autor je zaposlenik Ministarstva financija RH. Iznesena stajališta su stajališta autora i nužno ne moraju predstavljati službeno stajalište institucije u kojoj je zaposlen.

Sadržaj

Novi zakon o koncesijama - ciljevi i rješenja
Autor: Krešimir Dragić

Stručni članak

Svrha ovog članka je, na načelnoj razini, upoznati čitatelje i zainteresiranu stručnu javnost o novinama iz novog Zakona o koncesijama, pri čemu izdvajamo rješenja koja se odnose na osnovna obilježja i pojedine segmente koncesioniranja.

Novosti u naplati HRT pristojbe

Stručni članak

U Narodnim novinama, broj 46/17 od 12. svibnja 2017. objavljen je Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Zakon donosi značajne promjene vezane uz naplatu HRT pristojbe. Važno je napomenuti da te novosti stupaju na snagu 1. siječnja 2018., a odnose se samo na HRT pristojbu koja je dospjela nakon 1. siječnja 2018.

Institut pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda prema Zakonu o javnoj nabavi - normativno rješenje i praksa
Autor: Ante Loboja

Stručni članak

Autor u članku obrađuje institut pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda, kojeg naručitelji mogu koristiti tijekom pregleda i ocjene ponuda i zahtjeva za sudjelovanje. Navedeni institut reguliran je odredbama članaka 263. i 293. Zakona o javnoj nabavi te Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, kao provedbenim propisom.

Porez na cestovna motorna vozila i plovila za 2017. godinu
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

U odredbama Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16), propisano je, između ostalog, da se obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila za 2017. utvrđuje jednom godišnje donošenjem poreznog rješenja od jedinica područne (regionalne) samouprave. Porezno rješenje uručuje se obvezniku plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo pri registraciji, odnosno ovjeri produljenja važenja prometne dozvole. Naplatu poreza na cestovno motorno vozilo na temelju rješenja obavlja pravna osoba koja u svom sastavu ima stanicu za tehnički pregled vozila. O svemu tome, autorica, uz konkretne primjere, piše više u nastavku teksta.

Prikaz izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
Autor: Biljana Barjaktar

Stručni članak

U članku dajemo prikaz izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 59/17), kojima su povećane novčane potpore za korištenje roditeljskih prava uz podrobno pojašnjenje na koja se prava iz samoga Zakona odnosi povećanje tih naknada. Posebno se naglašava i prijelazni režim Novele Zakona.

Informatorovi pravni alati: Ogledni primjer Zahtjeva poslodavca za prekovremenim radom radnika

Stručni članak

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno tjedno radno vrijeme radnika smjet će trajati najdulje 50 sati tjedno (dakle, 10 sati više od punog radnog vremena koje iznosi 40 sati tjedno), a prekovremeni rad neće smjeti trajati dulje od 180 sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju neće smjeti trajati dulje od 250 sati godišnje.

Koncesijska odobrenja na kulturnom dobru
Autori: Dragan Zlatović Snježana Anka Markoč Milorad Ćupurdija

Stručni članak

U ovom radu* autori obrađuju problematiku zaštite kulturnih dobara kao dobara od općeg interesa za Republiku Hrvatsku, a ta dobra imaju važnu ulogu i u turističkom i gospodarskom smislu. Autori posebno analiziraju institut koncesijskog odobrenja kao mogući model korištenja kulturnog dobra u gospodarske svrhe. Također, obrazlažu pravnu prirodu koncesijskog odobrenja na kulturnom dobru, kao i relaciju prema ugovorima o koncesiji odnosno općenito prema upravnim ugovorima.

Dokazna sredstva za dokazivanje vremena gradnje u postupku ozakonjenja zgrada
Autor: Franciska Dominković

Stručni članak

Povod ovom članku je predmet zaprimljen na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Usž-2498/16, u kojem se iznova otvorilo pitanje može li se činjenica o vremenu gradnje nezakonito izgrađene zgrade dokazivati i drugim dokaznim sredstvima osim onima koja su navedena u odredbi članka 2. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama (Nar. nov., br. 86/12 - u nastavku teksta: ZoPNIZ).

Vremeplov: Weimarski ustav - 11. kolovoza 1919.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Weimarski ustav smatrao se najliberalnijim ustavom toga vremena i prema svojim rješenjima prednjačio je u odnosu na već poznate ustave, ali je pokušao uvažiti i njihove provjerene vrijednosti. Sadržavao je razrađeni katalog ljudskih prava, među kojima je bilo propisano pravo na slobodu govora i vjeroispovijesti, jednakosti pred zakonom, pravo nepovredivosti doma i sl.

Traditio iuridica: CODICE CIVILE (II.)
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

Kako je istaknuto na kraju prethodnog nastavka rubrike Traditio iuridica, dana 21. travnja 1942., na dan osnutka grada Rima, stupio je na snagu novi Codice civile, zamijenivši prethodni talijanski Građanski zakonik iz 1865. godine. Navedeni zakonik, usvojen u okolnostima II. svjetskog rata, još je uvijek, i danas - uz određene izmjene i dopune - temeljni privatnopravni propis u Italiji.

Kazneni postupak – žalba – računanje rokova
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Na računanje rokova određenih u danima nije odlučno ako prvi ili drugi dan roka padaju u subotu ili nedjelju. Odlučno bi bilo samo ako posljednji dan roka pada u subotu ili nedjelju te u toj situaciji rok istječe protekom prvog sljedećeg radnog dana

Upravni postupak – oglašavanje rješenja ništavim
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nije pravno moguće izvršenje ništavog rješenja o komunalnom doprinosu

Zastara – regresna tražbina
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

Pravo zahtijevanja isplate regresnog duga od svoga osiguranika vezano je uz moment isplate naknade štete oštećen(om)ima iz istog štetnog događaja, pa kada osiguratelj tu naknadu isplaćuje u više navrata tijekom određenog vremenskog razdoblja, tada se prigovor zastare navedene tražbine primjenom trogodišnjeg roka ocjenjuje zasebno prema svakoj od pojedinih isplata naknade štete

Nasljedno pravo – ostavinski postupak – upućivanje u parnicu
Sud: Županijski sud Split

SENTENCE

Nema mjesta upućivanju u parnicu nasljednika ostavitelja zbog spora o sastavu ostavine ako je takav spor već u tijeku

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću
Sud: Županijski sud Varaždin

SENTENCE

Tužiteljice koje tvrde da su dosjelošću stekle točno određeni dio nekretnine nisu ovlaštene tražiti da se utvrde suvlasnicama idealnog dijela cijele te nekretnine

Razvrgnuće suvlasništva isplatom i porez na promet nekretnina

Vi pitate - mi odgovaramo

Porezna je obveznica s još tri porezna obveznika suvlasnica četverosobnog stana, trosobnog stana, polovine dvaju poslovnih prostora te još jednog poslovnog prostora. Dvoje poreznih obveznika ima suvlasništvo u omjeru 1/3, a dvoje poreznih obveznika ima suvlasništvo u omjeru 1/6. Suvlasnici nekretnina razvrgavaju svoje suvlasništvo tako da se nekretnine ustupaju dvojici poreznih obveznika - tako da jedan postaje vlasnik u cijelosti četverosobnog stana i pola jednog poslovnog prostora, a drugi postaje vlasnik u cijelosti trosobnog stana, poslovnog prostora i pola drugog poslovnog prostora. Ostalih dvoje suvlasnika dobivaju isplatu u novcu za ustupljene suvlasničke dijelove te nakon obavljenog razvrgnuća više neće imati u suvlasništvu dijelove tih nekretnina. Tko u ovom slučaju od suvlasnika plaća porez na promet nekretnina?

Dostava podataka o nekretnini jedinicama lokalne samouprave

Vi pitate - mi odgovaramo

Što će se dogoditi ako porezni obveznik - vlasnik nekretnine ne dostavi podatke o nekretnini na propisanom obrascu jedinici lokalne samouprave do 31. listopada 2017.?

Pristupanje dugu

Vi pitate - mi odgovaramo

Dolazi li priznanjem duga osobe koja je pristupila dugu do prekida zastare potraživanja koje vjerovnik ima prema starom dužniku?

Naplata u stranoj valuti – dorada robe u slobodnoj zoni

Vi pitate - mi odgovaramo

Smije li se izvršiti naplata u stranoj valuti dorada robe u slobodnoj zoni koja je namijenjena prodaji izvan granica Republike Hrvatske u zemlji izvan Europske unije?

Platni nalog

Vi pitate - mi odgovaramo

Smije li se predložiti izdavanje platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave, a da se prije toga ne predloži ovrha na temelju vjerodostojne isprave u situaciji kada dužnik osporava tražbinu sadržanu u toj ispravi?

Filteri