List Informator
UVODNIK
Raspored radnoga vremena prema novom Zakonu o radu
Novim Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 - u nastavku teksta: ZOR) interesno najznačajnije promjene izvršene su u odnosu na uređenje organizacije radnoga vremena, posebice u dijelu kojim se uređuje raspored radnoga vremena. Naime, za razliku od prije važećeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), novi ZOR omogućava da se kod poslodavca organizira nejednaki raspored radnoga vremena, neovisno o okolnosti je li kod poslodavca rad organiziran u smjenama. Imajući na umu činjenicu da je tijekom procesa savjetovanja sa socijalnim partnerima o Konačnom tekstu prijedloga ZOR-a, upravo odredba članka 66. ZOR-a izazivala brojne nedoumice u odnosu na smisao i način njezine primjene u praksi, u ovom članku podrobnije razmatramo institut nejednakog rasporeda radnoga vremena te dajemo smjernice u odnosu na način primjene navedene odredbe u praksi.
Autor: Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu studija, pomoćnica ministra rada i
mirovinskog sustava, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske
Sadržaj
Stručni članak
Novim Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14 - u nastavku teksta: ZOR) interesno najznačajnije promjene izvršene su u odnosu na uređenje organizacije radnoga vremena, posebice u dijelu kojim se uređuje raspored radnoga vremena. Naime, za razliku od prije važećeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), novi ZOR omogućava da se kod poslodavca organizira nejednaki raspored radnoga vremena, neovisno o okolnosti je li kod poslodavca rad organiziran u smjenama. Imajući na umu činjenicu da je tijekom procesa savjetovanja sa socijalnim partnerima o Konačnom tekstu prijedloga ZOR-a, upravo odredba članka 66. ZOR-a izazivala brojne nedoumice u odnosu na smisao i način njezine primjene u praksi, u ovom članku podrobnije razmatramo institut nejednakog rasporeda radnoga vremena te dajemo smjernice u odnosu na način primjene navedene odredbe u praksi.
Stručni članak
Pitanje vraćanja »stare devizne štednje« štedišama Lj. b. d.d., koji su svoja oročena devizna sredstva položili na računima otvorenim u podružnicama Lj. b. u Republici Hrvatskoj, vrlo je važno i aktualno pitanje, koje povlači za sobom određene političke konzekvencije odnosno predstavlja pitanje koje se treba riješiti i rješava se na političkoj razini (dogovorom između dviju država - Republike Hrvatske i Republike Slovenije). Dok se to pitanje ne riješi na političkoj razini, sudovi su suočeni s konkretnim tužbama građana (štediša) o tome postoji li ili ne obveza da se štedišama isplate iznosi oročene devizne štednje. Autorica u ovom članku piše o poznatom problemu »stare devizne štednje« i novim odlukama visokih sudova o toj štednji, a osobito se osvrće na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-2536/2010 od 6. ožujka 2014., te na odluke Europskog suda za ljudska prava glede te materije.
Stručni članak
Zakon o faktoringu (Nar. nov., br. 94/14) po prvi put obrađuje materiju faktoringa u Republici Hrvatskoj kroz jedan cjelovit propis. Faktoring, kao alternativan način financiranja do sada je bio predmet različitih propisa koji su obrađivali pojedine segmente faktoring poslovnog odnosa, svaki na svoj način, u skladu sa specifičnosti materije na koju se taj Zakon odnosi. Također, pojam faktoring općeprihvaćen je i prepoznatljiv u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Naime, niz važećih zakona u Republici Hrvatskoj već sadržava taj pojam.1 Isto tako, pojam faktoring prisutan je u pravnoj teoriji i zakonodavstvu velikog broja država iz našeg bližeg i daljnjeg okruženja. U nastavku autor obrađuje osnovanost donošenja Zakona o faktoringu, vrste faktoringa, određene pojmove i uvjete za obavljanje faktoringa, osnovne elemente ugovornog odnosa, osnivanje, upravljanje i nadzor poslovanja faktoring društva.
Stručni članak
U članku analiziramo slučaj iz sudske prakse u kojem se pojavila mogućnost postojanja suprotnih interesa skrbnika za poseban slučaj, imenovanog od strane centra za socijalnu skrb u kojem je skrbnik zaposlen i interesa štićenika - osobe o kojoj se vodi postupak lišenja poslovne sposobnosti, te se naglašava da za lišenje poslovne sposobnosti neke punoljetne fizičke osobe nije dovoljno postojanje određenih duševnih smetnji, ako je ta osoba sposobna brinuti se o svojim osobnim potrebama, pravima i interesima. Iako u članku razmatramo slučaj o kojem je odlučivano na temelju odredaba Obiteljskog zakona (Nar. nov., br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 i 61/11), držimo da je aktualan i koristan jer novi Obiteljski zakon (Nar. nov., br. 75/14) na identičan način regulira razmatrani slučaj.
Stručni članak
Jedan od značajnih instituta radnog prava u stvaranju preduvjeta za novo zapošljavanje je dokup mirovine, a koji se provodi socijalnim sporazumijevanjem između poslodavca, sindikata i radnika. Taj institut predstavlja način socijalnog zbrinjavanja radnika koji sporazumno prekidaju radni odnos s poslodavcem, a on im zauzvrat poboljšava materijalni položaj u mirovini za iznos dijela propuštene mirovine, čime se ublažavaju posljedice ranijeg umirovljenja. Budući da se upravo provode rasprave o aktualizaciji tog pitanja, donosimo ovaj članak u kojem autorica podrobno izlaže mogućnosti dokupa mirovine i mirovinskog staža. Istovremeno upućujemo na članak pod naslovom »Dokup mirovine prema Zakonu o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine« koji smo objavili u Informatoru, broj 6269 od 5. travnja 2014.
SENTENCE
Odredba članka 215. KZ/11, dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom više ne predviđa kvalifikatorni oblik djela - ako je djelo počinjeno na mjestu gdje je okupljeno više osoba - stoga se sada radi o osnovanom kaznenom djelu iz članka 215. stavak 1. KZ/11, kao blažem kaznenom djelu
SENTENCE
Osiguranik nema pravo zahtijevati revalorizaciju ugovorene svote osiguranja (od osiguranog rizika požara) zbog nastale denominacije i pada vrijednosti novca ako revalorizacija nije ugovorena
SENTENCE
Naručitelj izrade geodetskog elaborata na temelju kojeg se treba¬ju provesti promjene na njegovom zemljištu ima pravni interes sudjelovati u postupku potvrđivanja geodetskog elaborata
SENTENCE
Da bi punomoćnik bio odgovoran za štetu, nalogodavac je dužan dokazati da bi izvjesno uspio u sporu da je punomoćnik podnio pravovremenu žalbu
Vi pitate - mi odgovaramo
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, po žalbi žalitelja na odluku o odabiru najpovoljnije ponude u postupku javne nabave, donijela je rješenje kojim se poništava odluka o odabiru, te nalaže naručitelju da izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda i na temelju toga donese novu odluku. Međutim, u rješenju Državne komisije nije naveden rok u kojem naručitelj mora donijeti novu odluku. U kojem roku naručitelj mora donijeti novu odluku o odabiru ili poništenju?
Vi pitate - mi odgovaramo
Oporezuje li se PDV-om davanje nekretnina na uporabu bez naknade?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li za privremeni premještaj službenika u drugo upravno tijelo iste jedinice lokalne samouprave, temeljem članka 98.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, potreban prethodni pristanak službenika (suglasnost)?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kod ustupanja radnika, tko ustupljenom radniku isplaćuje plaću - poslodavac koji ga je ustupio ili poslodavac za kojeg tijekom ustupanja radi?
Vi pitate - mi odgovaramo
Mora li kandidat primljen u službu, u upravno tijelo općine, na neodređeno vrijeme, doći na posao na dan početka rada određen rješenjem o rasporedu ako je riječ o službeniku koji je u istom tijelu već u službi na određeno vrijeme, a na spomenuti dan koristi godišnji odmor?