Stručni članak

Monetarna i fiskalna politika su najvažnije ekonomske politike koje se koriste u politici stabilizacije. Monetarna politika koju su vodile mnoge zemlje u devedesetim godinama 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća, a koja se zasnivala isključivo na stabilnosti cijena i tečaja, imala je negativne posljedice na ukupnu gospodarsku aktivnost i zaposlenost. Ekonomska kriza koja je izbila 2008. godine navela je središnje banke da redefiniraju cilj svoje monetarne politike. Kako su to učinile neke središnje banke, ali ne i Hrvatska narodna banka, te kakvu su razvojnu politiku imale brzo rastuće zemlje (njih 13), u članku analizira prof. dr. Mate Babić. Autor, također, smatra da Republika Hrvatska treba redifinirati svoju monetarnu politiku, koristeći se, pritom, iskustvom brzo rastućih zemalja, tim više što u Republici Hrvatskoj imamo visoku nezaposlenost i opadanje domaćeg proizvoda.

Stručni članak

U parničnim postupcima, ovisno o vrsti spora, nailazimo na različita pravila o teretu dokazivanja. Iznimno je važno sa stajališta procesnih prava stranaka, ali i sa strane suda koji vodi postupak, pravilno primjenjivati ta pravila jer o njima znatno ovise i rezultati raspravljanja i uspjeh u postupku. U ovom članku razmotrit ćemo specifična pravila različitih zakonskih propisa o teretu dokazivanja.

Stručni članak

Prema riječima zakonodavca, Stečajni zakon nije osiguravao učinkovito provođenje stečajnog postupka te nije sadržavao odredbe koje bi omogućile uspješnu reorganizaciju stečajnog dužnika. Stoga se u pozitivno pravo implementirao model predstečajnih nagodbi. Time se pojavljuje problem, čije će razmatranje biti predmet analize ovoga članka, odnosno predstavljaju li odredbe, po kojima je trgovačkim sudovima dana isključivo mogućnost izdavanja potvrde o činjenicama utvrđenim u postupku pred Financijskom agencijom (čl. 66. st. 9. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi), bez prava i mogućnosti tumačenja jesu li ostvareni ciljevi predstečajne nagodbe, kršenje jamstva o pravu na pristup sudu.

Stručni članak

Iz nedavno donesenog Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-2403/2009 od 25. veljače 2014., razvidno je da institut naknadno pronađene imovine ima postupovni, ali i materijalnopravni aspekt, o kojemu, na žalost, sudska praksa ne vodi dovoljno računa. U ovom članku autor daje kratki prikaz tog instituta kao i glavne naglaske iz stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske iz navedenog rješenja.

Stručni članak

Temelj Europske unije1 (u nastavku teksta: EU) čine zajedničko tržište i carinska unija. Zajedničko tržište obilježavaju sloboda kretanja roba, zajednička trgovinska politika i zajednička agrarna politika. Carinsku uniju obilježavaju zajednički carinski propisi i bescarinska trgovina između država članica, a prihodi od carine postaju zajednički prihodi EU. Pristupom neke države EU, nacionalni carinski propisi i zakonodavstvo koje uređuje trgovinu s trećim zemljama, prestaju s važenjem i počinje uporaba zajedničkih EU carinskih propisa. S obzirom na to da je, dakle, pristupanjem EU, 1. srpnja 2013., RH postala dijelom carinske unije EU, nakon toga datuma EU rezidenti više ne mogu stavljati svoja plovila u postupak privremenog uvoza u Republiku Hrvatsku bez obzira na zastavu koju plovilo vije. Međutim, u dopisu Središnjeg ureda Carinske uprave2 od 31. srpnja 2013., u predmetu: »Postupak s plovilima namijenjenim razonodi privremeno uvezenim u Republiku Hrvatsku od strane državljana EU zemalja prije 1. srpnja 2013. - pojašnjenje«, navedeno je da »sva plovila u vlasništvu EU državljana zatečena danom pristupanja RH u EU u postupku privremenog uvoza mogu ostati u tom postupku do isteka odobrenog roka privremenog uvoza«, što znači da 31. ožujak nije predstavljao krajnji rok za završetak postupka privremenog uvoza plovila. O svemu tome više u nastavku.

Stručni članak

U Informatoru, broj 6276-6277 od 30. travnja i 3. svibnja 2014., objavili smo prvi dio članka, u kojem autori raspravljaju o pravnom pitanju treba li se dio nekretnine (ili cijelu nekretninu ako kao takva ulazi u pomorsko dobro) najprije izvlastiti pa tek onda određivati granicu pomorskog dobra ili obratno, odnosno treba li se za dio koji od vlasništva postaje pomorsko dobro, voditi odvojen upravni postupak izvlaštenja. Autori u ovom, drugom dijelu analiziraju odredbe Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10, 85/10 - proč. tekst i 5/14 - Odluka USRH) i Zakona o izvlaštenju (Nar. nov., br. 9/94, 35/94, 112/00 - Odluka USRH, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12) koje se odnose na pomorsko dobro, te stajališta suda i upravnog tijela u jednom konkretnom slučaju u kojem je došlo do negativnog sukoba nadležnosti. S tim dovršavamo ovu temu, u kojoj se autori zalažu za teleološko, a ne gramatičko tumačenje propisa.

Stručni članak

U ovom članku autor se osvrće na institut udaljenja iz službe službenika ili namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i iznosi svoja stajališta i prijedloge u primjeni članka 67. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08 i 61/11). Istovremeno donosimo i statistički prikaz broja udaljenja iz službe od 2009. do 2013. u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

SENTENCE

Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika, pravne osobe i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi sjedišta iz upisnika

SENTENCE

Ako vjerovnik tvrdi da se njegova tražbina ne namiruje iz fonda ograničene odgovornosti, ovu tvrdnju može dokazivati samo u par¬nici protiv brodara na koju je upućen rješenjem suda u postupku osnivanja fonda ograničene odgovornosti

SENTENCE

Ako ovrhovoditelj, nakon odgode provedbe ovršnih radnji, ni pri narednom ročištu za oduzimanje i otpremu pokretnina nije osi¬gurao sve što je potrebno za otpremu i smještaj pokretnina, sud će obustaviti ovrhu

SENTENCE

Odredba članka 75. ZUP-a ne može se primijeniti u slučajevima kad od dana dostave odluke javnopravnog tijela teku rokovi za poduzi¬manje određene radnje u postupku koji se ne mogu produžiti

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se umanjiti iznos minimalne plaće radniku koji radi na normu, a ne ostvari normu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Uputili smo upit ministarstvu, kojim tražimo dodatno tumačenje pravilnika o normi rada, budući da nam prvim dopisom nisu jasno odgovorili. S obzirom na to da nismo dobili odgovor na ponovljeni upit, molimo da nas uputite kako postupiti?

Vi pitate - mi odgovaramo

U tijeku provođenja natječaja za davanje općinskih stanova u najam, jedan je podnositelj zahtjeva umro. Bio je visoko na listi prvenstva, a bodove je dobio za sudjelovanje u Domovinskom ratu, zdravstveno stanje, godine rada i prebivališta na području općine, socijalni status, broj članova obitelji i visinu primanja. Zadržava li nakon njegove smrti supruga mjesto na listi prvenstva? Naša odluka o davanju stanova u najam to ne razrješava, samo propisuje da se stanovi daju u najam podnositeljima zahtjeva.

Vi pitate - mi odgovaramo

Što jamči da je knjigovodstvena isprava vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodoban nadzor?