Stručni članak

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13 - Rješenje USRH) primjenjuje se od 1. srpnja 2013. i usklađen je s odredbama Direktive 2006/112/EZ1. Ta je Direktiva mijenjana i dopunjavana više puta od 2007., ali se odredbe o oslobođenjima u svezi s međunarodnim prijevozom nisu bitno mijenjale. Te su odredbe uglavnom na isti način bile propisane i Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, koji je bio na snazi i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zakon o porezu na dodanu vrijednost usklađen je i s Direktivom Vijeća 2008/9/EZ, kojom je izmijenjen način podnošenja zahtjeva za povrat PDV-a koji podnose porezni obveznici iz drugih država članica, te s Direktivom Vijeća 86/560/EEZ za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja. Oslobođenja u međunarodnom prijevozu odnose se na isporuke dobara i usluga koje služe za određena plovila i zrakoplove, o čemu će biti riječi u nastavku.

Stručni članak

Na snagu je 15. prosinca 2013., stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 145/13) koji je potaknut Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 91/12) donio brojne novine. Među, značajnim je odredbama ona koja ukida model glavnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja. Anglosaksonski model glavnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja u naš je pravni sustav uveden Zakonom o kaznenom postupku iz 2008. (u nastavku teksta: ZKP/08), odredivši, ujedno, primjenu takvog načina ispitivanja svjedoka i vještaka u predmetima iz nadležnosti USKOK-a od 1. srpnja 2009., a za ostale postupke primjenu od 1. rujna 2011. Takav način ispitivanja svjedoka i vještaka, pretvorio je suca, koji je do tada imao aktivnu ulogu, u arbitra. Aktivna uloga u ispitivanju nije mu dana čak i u situacijama kad je zbog izmijenjenog načina ispitivanja svjedoka i vještaka bio spriječen utvrditi materijalnu istinu, odnosno sve relevantne činjenice potrebne da bi određeni postupak rezultirao pravičnom presudom. Razlozi za uvođenje takvog načina ispitivanja (ZKP/08), bili su, vjerojatno, želja zakonodavca da poveća ulogu stranaka tijekom rasprave, kao jednom od stadija postupka, pri čemu se nije imalo na umu da je postupovni zakon, kao što je Zakon o kaznenom postupku, zapravo rezultat produkt povijesnog nasljeđa određene zemlje i ljudi na koje se taj Zakon odnosi, odnosno predstavlja svojevrstan alat za rad sudaca, državnih odvjetnika i branitelja koji taj Zakon provode. Ponovnim »vraćanjem« rasprave, glede načina ispitivanja svjedoka i vještaka u oblik kakav je ona imala do izmjena Zakona o kaznenom postupku iz 2008., vraća se sucu njegova aktivna uloga koja je (smatramo) nužna u jednom širem smislu za pravilnu i pravičnu presudu, o čemu pišemo u ovom članku.

Stručni članak

Sukladno Zakonu o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 i 136/12), Hrvatski je sabor donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu na razini podskupine ekonomske klasifikacije i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za 2015. i 2016. godinu. U ovom članku dajemo kraći pregled makroekonomskih projekcija na osnovi kojih je izrađen Državni proračun te struktura prihoda i rashoda i račun financiranja Državnog proračuna za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. godinu.

Stručni članak

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 174/04), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005., doživio je, u međuvremenu do danas, brojne izmjene i dopune.1 O zadnjim izmjenama i dopunama ovog Zakona2 pisali smo u jednom od prethodnih brojeva3 lista Informator. U međuvremenu, Ministarstvo financija je najnovije izmjene i dopune ovog Zakona objavilo na svojoj internet stranici4, kao Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, da bi zainteresirana javnost mogla sudjelovati davanjem svojih mišljenja, primjedaba i prijedloga na tekst predloženih izmjena i dopuna postojećeg Zakona. Nakon dobivenih informacija, na temelju tako ponuđenog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama, Vlada Republike Hrvatske uputila je amandmane kojima se mijenjaju članci 4., 5., 10. i 12. ponuđenog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, čime se brišu odredbe o obveznom podnošenju godišnje porezne prijave za porezne obveznike koji su tijekom poreznog razdoblja ostvarili drugi dohodak. Razlog tomu je da se odredba o obveznom podnošenju godišnje porezne prijave za porezne obveznike koji su ostvarili drugi dohodak, još podrobnije razmotri te da se provedu daljnje analize temeljene na podacima dobivenim iz novog Obrasca JOPPD, koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine, a kojim će se od dana primjene obuhvatiti velik opseg oporezivih i neoporezivih primitaka fizičkih osoba. Rasprava o Konačnom prijedlogu Zakona zaključena je 3. prosinca 2013., a Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak donesen je 4. prosinca 2013. U članku autorice daju pregled izmjena i dopuna postojećeg Zakona te ostale novosti koje se tiču oporezivanja dohotka, a trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2014.

Stručni članak

S obzirom na to da je člankom 112. stavak 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) propisano da otkaz mora imati pisani oblik, to se odnosi na sve oblike otkaza - ne samo na redoviti otkaz ugovora o radu, već i izvanredni otkaz, te otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Također, to se odnosi i na otkaz ugovora o radu kod kojega je ugovoren probni rok. Neovisno o zakonskoj regulativi, poslodavci i dalje ponekad radnicima daju - usmeni otkaz - pa se postavlja pitanje ispravnog postupanja u odnosu na takvo (neispravno) postupanje. Iz ovog članka nesumnjivo se zaključuje da radnik mora i kod takvog otkaza podnijeti zahtjev za zaštitu prava, jer inače neće imati pravo na sudsku zaštitu. U sudskoj praksi ustalilo se razmišljanje da je i protiv takvog usmenog nezakonitog otkaza potrebno postaviti tužbeni zahtjev i tražiti da se utvrdi da je on nedopušten. O tim i drugim pitanjima vezanima uz usmeno otkazivanje ugovora o radu, autorica piše u ovom članku.

Stručni članak

Od 1. srpnja 2013. na snazi su posebna pravila o izdavanju europskog platnog naloga, za čije je izdavanje u Republici Hrvatskoj isključivo nadležan Trgovački sud u Zagrebu. Osim toga, svi vjerovnici iz Republike Hrvatske mogu neposredno unutar Europske unije (osim u Danskoj) tražiti izdavanje europskog platnog naloga protiv svojih dužnika. Autorica, stoga, u ovom članku obrađuje postupak izdavanja tog europskog platnog naloga te skreće pozornost na praktične internet stranice koje olakšavaju korištenje tog instituta.

SENTENCE

Rok za traženje zaštite povrijeđenog prava kod poslodavca počinje teći od trenutka kad je radnik odbio primiti odluku o otkazu ugovora o radu

SENTENCE

Pravo na otkup stana koje pripada nositelju stanarskog prava prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, osobno je pravo koje ne prelazi na nasljednike

SENTENCE

Podnošenjem na naplatu sredstva za osiguranje plaćanja ne dolazi do prekida zastarijevanja

SENTENCE

Postupak inspekcijskog nadzora upravni je postupak koji se radi zaštite javnog interesa pokreće po službenoj dužnosti, a ne na zahtjev stranke

SENTENCE

Priznanje tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini (nasljednička zajednica) od strane jednog nasljednika, bez suglasnosti i pristanka ostalih sunasljednika, nedopušteno je raspolaganje, pa sud čini bitnu povredu postupka ako na njemu utvrđuje presudu na temelju priznanja

Vi pitate - mi odgovaramo

Od šest suvlasnika u našoj stambenoj zgradi jedan već godinama ne plaća zajedničku pričuvu i općenito svojim ponašanjem i pasivnošću ne pridonosi, odnosno odmaže uspješnom održavanju zgrade. Naime, njegov dug na ime neplaćene pričuve iznosi gotovo 100.000,00 kuna, koji je doduše utužen, ali nema izgleda da će se postupak tako brzo dovršiti, a i navodno su na imovini tog suvlasnika već prije upisane hipoteke te mu je plaća već opterećena ovrhama, tako da nema baš izgleda da će se dug naplatiti. Budući da zbog nagomilanog duga nedostaje značajan iznos sredstava u fondu zajedničke pričuve, zbog čega ne možemo izvesti neke nužne popravke i poboljšanja u zgradi, zanima nas postoji li neka zakonska mjera da se taj suvlasnik ukloni iz zgrade?

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li usluge obrazovanja koje provode privatno nastavnici i predavači, posebice kad obavljaju konzultacije i održavanje ispita, oslobođeni oporezivanja porezom na dodanu vrijednost?

Vi pitate - mi odgovaramo

U predmetima vezanima uz postojanje invalidnosti u mirovinskom osiguranju, u odnosu na koji se dan u upravnom sporu utvrđuje postojanje invalidnosti?